

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




"Imamo mnogo ljudi koji mogu to da budu, od Slavice Đukić Dejanović, koja je ugledni stručnjak i profesor na univerzitetu, profesora doktora Radivoja Mitrovića, Predraga Markovića do Ivice Radovića koji je pomoćnik ministra prosvete", rekao je lider SPS-a
Lider SPS-a Ivica Dačić izjavio je da će narednih dana predložiti novo ime za ministra prosvete i naglasio da ima mnogo ljudi koji mogu da obavljaju tu funkciju.
Nakon što je posle tragedije u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ i pritiska javnosti ostavku na mesto ministra prosvete podneo Branko Ružić, za v.d. ministra prosvete imenovan je funkcioner SPS i ministar bez portfelja u aktuelnoj Vladi Srbije Đorđe Milićević.
Dačić je rekao da tu funkciju mogu da obavljaju mnogi iz SPS-a.
„U narednim danima predložićemo i predsedniku Srbije i predsednici Vlade Srbije novo ime za ministra koji će obavljati funkciju ministra. Imamo mnogo ljudi koji mogu to da budu od Slavice Đukić Dejanović, koja je ugledni stručnjak i profesor na univerzitetu, profesora doktora Radivoja Mitrovića, Predraga Markovića do Ivice Radovića koji je pomoćnik ministra prosvete“, rekao je Dačić.
Imenovanje Milićević, kako je Dačić rekao, je samo privremeno, dok permijerka Ana Brnabić, u naredne dve nedelje, ne odluči o novom ministru.
Samo imenovanje Đorđa Milićevića izavalo je reakcije, pa je tako Demokratska stranka od novog v.d. ministra prosvete zatražila da informiše javnost koje godine i na kom fakultetu je diplomirao, jer taj podatak nije naveden u njegovoj zvanično objavljenoj biografiji.
Odluku predsednice Vlade Ane Brnabić da za vršioca dužnosti ministra prosvete imenuje Đorđa Milićevića, Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije ocenio je kao nasilje nad prosvetom i šamar svima koji se zalažu za reforme u društvu.
Kako su naveli u saopštenju, “Đorđe Milićević nema nikakvih dodirnih tačaka sa školstvom, a izraziti je primer aparatčika kojem je poslušnost partiji i lojalnost režimu osnovna životna karakteristika”.
Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije saopštio je, da zbog ponašanja Vlade i pretnji desničarskih ekstremista, otkazuje najavljeni protest za 2. jun i pozvao je radnike da se pridruže građanskom protestu protiv nasilja u subotu 3. juna.
B.G./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve