

MUP
Milić i foto-robot ministara policije
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Izvršni direktor Balkanskog fonda za demokratiju
Osnovni podaci: Rođen 27. 12. 1949. u Beogradu od oca Iva i majke Olge.
Oženjen, ima sina.


Obrazovanje: Maturirao u Desetoj gimnaziji u Beogradu. Maturirao je i u engleskoj gimnaziji u Parizu (1968), gde je tada živeo. U to vreme njegov otac je bio ambasador SFRJ u Francuskoj.
Diplomirao je političke nauke na pariskom Institutu za političke studije (1972). Odslušao je magistarske studije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu (1974–1976).
U periodu 1976–1984. radio je kao samostalni i slobodni istraživač i prevodilac.
Bio je i istraživač u Institutu za evropske studije 1984–1993, predavač i istraživač na univerzitetu Saseks u Brajtonu, Velika Britanija (1993–96), gostujući predavač na Makalester koledžu u Minesoti (1996-97) i na Smit koledžu u Masačusetsu (1997–98).
Član je srpskog Pen kluba, Filozofskog društva Srbije i Udruženja književnih prevodilaca Srbije.
Prevodi sa italijanskog, engleskog i francuskog.
Od 1984. je kourednik izdavačke kuće „Filip Višnjić“, izdanja edicije „Libertas“ iz političke filozofije i teorije, u biblioteci, koju uređuje zajedno sa Trivom Inđićem. Do sada je izdato tridesetak knjiga iz oblasti političke filozofije.
Ivan Vejvoda je objavio brojne radove i članke o političkoj teoriji, demokratiji i tranziciji u društvima istočne Evrope.
Odlikovanja: Orden zasluga u rangu oficira (Francuska) i Orden zvezde solidarnosti u rangu komandira (Italija).
Dobitnik je ovogodišnje nagrade Evropskog pokreta u Srbiji „Doprinos godine Evropi 2010“. Nagrada se dodeljuje u saradnji sa Međunarodnim evropskim pokretom, za doprinos procesu evropskih integracija i promociju evropskih ideja i vrednosti.
Politička karijera: Tokom devedesetih godina Vejvoda je bio jedan od aktivnih intelektualaca demokratskog opozicionog pokreta. Zajedno sa Leonom Kojenom, Trivom Inđićem, Davidom Albaharijem, Drinkom Gojković, Laslom Vegelom i drugim intelektualcima bio je osnivač „Demokratskog foruma“ (1990). Jedan je od osnivača „Beogradskog kruga“ (1992), zajedno sa Radomirom Konstantinovićem, Miladinom Životićem, Filipom Davidom, Ivanom Čolovićem, Borkom Pavićević, Obradom Savićem i drugima.
Bio je član Političkog saveta G17 plus u vreme dok je bio nevladina organizacija (2002).
Vejvoda je bio savetnik premijera Zorana Đinđića i Zorana Živkovića za spoljne odnose i evropske integracije (2002–2003).
U periodu od 1998. do 2002. godine bio je izvršni direktor Fonda za otvoreno društvo.
Sada je Izvršni direktor Balkanskog fonda za demokratiju (od 2003).
Evropski put: „Svi oni koji smatraju da je Evropa iluzija i neuhvatljiva fatamorgana nisu u pravu jer smo mi Evropa, ne samo geografski već i po istoriji i kulturi. Nemamo gde drugde da idemo nego ka EU, ali nedostaju nam neki elementi koji čine modernu demokratsku Evropu, a to je više uređenosti, više vladavine prava, više mogućnosti za jedinku da se izrazi.“
Demokratija: „Ne dolazi na srebrnom tanjiru, nego se rađa svakog jutra kada ustanemo. Odlika demokratije jest da ona nije zadata veličina jer bi inače bila totalitarna, nego se stvara radom pojedinaca i institucija upražnjavanjem pravila i procedura.“
Strpljenje: „Nestrpljenje je sasvim opravdano, ono je motivacija koja nas pojedinačno vuče napred, ali traži ogromnu odgovornost onih koji su na vlasti da ne gube vreme, već da se usredsrede na ono što je bitno.“
Kompromis: „Nagodba je temelj moderne politike i bez nje nema demokratije.“


Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Zašto je Slavija u postala politički barometar koji režimu ne govori ništa dobro? To je naslovna tema novog „Vremena“


Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju


Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti


Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve