

Policija
Sukob Veska i Krička: Ko je udario na čuvara tajni?
Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Izvršni direktor Balkanskog fonda za demokratiju
Osnovni podaci: Rođen 27. 12. 1949. u Beogradu od oca Iva i majke Olge.
Oženjen, ima sina.


Obrazovanje: Maturirao u Desetoj gimnaziji u Beogradu. Maturirao je i u engleskoj gimnaziji u Parizu (1968), gde je tada živeo. U to vreme njegov otac je bio ambasador SFRJ u Francuskoj.
Diplomirao je političke nauke na pariskom Institutu za političke studije (1972). Odslušao je magistarske studije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu (1974–1976).
U periodu 1976–1984. radio je kao samostalni i slobodni istraživač i prevodilac.
Bio je i istraživač u Institutu za evropske studije 1984–1993, predavač i istraživač na univerzitetu Saseks u Brajtonu, Velika Britanija (1993–96), gostujući predavač na Makalester koledžu u Minesoti (1996-97) i na Smit koledžu u Masačusetsu (1997–98).
Član je srpskog Pen kluba, Filozofskog društva Srbije i Udruženja književnih prevodilaca Srbije.
Prevodi sa italijanskog, engleskog i francuskog.
Od 1984. je kourednik izdavačke kuće „Filip Višnjić“, izdanja edicije „Libertas“ iz političke filozofije i teorije, u biblioteci, koju uređuje zajedno sa Trivom Inđićem. Do sada je izdato tridesetak knjiga iz oblasti političke filozofije.
Ivan Vejvoda je objavio brojne radove i članke o političkoj teoriji, demokratiji i tranziciji u društvima istočne Evrope.
Odlikovanja: Orden zasluga u rangu oficira (Francuska) i Orden zvezde solidarnosti u rangu komandira (Italija).
Dobitnik je ovogodišnje nagrade Evropskog pokreta u Srbiji „Doprinos godine Evropi 2010“. Nagrada se dodeljuje u saradnji sa Međunarodnim evropskim pokretom, za doprinos procesu evropskih integracija i promociju evropskih ideja i vrednosti.
Politička karijera: Tokom devedesetih godina Vejvoda je bio jedan od aktivnih intelektualaca demokratskog opozicionog pokreta. Zajedno sa Leonom Kojenom, Trivom Inđićem, Davidom Albaharijem, Drinkom Gojković, Laslom Vegelom i drugim intelektualcima bio je osnivač „Demokratskog foruma“ (1990). Jedan je od osnivača „Beogradskog kruga“ (1992), zajedno sa Radomirom Konstantinovićem, Miladinom Životićem, Filipom Davidom, Ivanom Čolovićem, Borkom Pavićević, Obradom Savićem i drugima.
Bio je član Političkog saveta G17 plus u vreme dok je bio nevladina organizacija (2002).
Vejvoda je bio savetnik premijera Zorana Đinđića i Zorana Živkovića za spoljne odnose i evropske integracije (2002–2003).
U periodu od 1998. do 2002. godine bio je izvršni direktor Fonda za otvoreno društvo.
Sada je Izvršni direktor Balkanskog fonda za demokratiju (od 2003).
Evropski put: „Svi oni koji smatraju da je Evropa iluzija i neuhvatljiva fatamorgana nisu u pravu jer smo mi Evropa, ne samo geografski već i po istoriji i kulturi. Nemamo gde drugde da idemo nego ka EU, ali nedostaju nam neki elementi koji čine modernu demokratsku Evropu, a to je više uređenosti, više vladavine prava, više mogućnosti za jedinku da se izrazi.“
Demokratija: „Ne dolazi na srebrnom tanjiru, nego se rađa svakog jutra kada ustanemo. Odlika demokratije jest da ona nije zadata veličina jer bi inače bila totalitarna, nego se stvara radom pojedinaca i institucija upražnjavanjem pravila i procedura.“
Strpljenje: „Nestrpljenje je sasvim opravdano, ono je motivacija koja nas pojedinačno vuče napred, ali traži ogromnu odgovornost onih koji su na vlasti da ne gube vreme, već da se usredsrede na ono što je bitno.“
Kompromis: „Nagodba je temelj moderne politike i bez nje nema demokratije.“


Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Veliki ružičasti slon u prostoriji o kojem se i dalje ćuti jeste pitanje statusa “Crvene zvezde” u srpskom fudbalu i kako se sve te unapred osvojene titule i kupovi odražavaju na mogućnost crveno-belih da naprave neki rezultat i na evropskom planu. Još veći problem je činjenica da se to nekako uzima nekritički, zdravo za gotovo. I da u tome saučestvuje veliki broj sportskih novinara koji ne vide ništa neobično u tome da jedan klub na svom terenu bude neporažen u 159 utakmica zaredom, a da nije reč o “Real Madridu” u vreme vladavine Fransiska Franka


Sukob Veselina Milića i Marka Krička (na slici), tog dvojca načelnika koji je iznikao iz iste političke postelje, na ogoljen način ilustruje dubinu institucionalne krize u najvažnijem sektoru u svakoj državi. Ako je Kričak lojalista, šta je onda tek Milić, koji je tu od prvih dana i koji je “čuvar svih tajni” ovog režima? I ako je tako, ko je uopšte smeo “da krene” na njega ako je on sposoban da na tacni isporuči kriminalne kombinacije vrha srpske vlasti


Da li postoji tajna nit koja povezuje nasilne incidente u centralnoj opštini prestonice? Da li postoji odgovornost naprednjaka koji već godinama drže opštinu Stari grad i dozvoljavaju cvetanje nasilja pod budnim okom sumnjivih lica koja učestvuju u izvršnoj vlasti


Zašto se krnje naprednjački saveznici i da li će se nakon izbora opet “prilepiti”
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve