
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Izvršni direktor Balkanskog fonda za demokratiju
Osnovni podaci: Rođen 27. 12. 1949. u Beogradu od oca Iva i majke Olge.
Oženjen, ima sina.

Obrazovanje: Maturirao u Desetoj gimnaziji u Beogradu. Maturirao je i u engleskoj gimnaziji u Parizu (1968), gde je tada živeo. U to vreme njegov otac je bio ambasador SFRJ u Francuskoj.
Diplomirao je političke nauke na pariskom Institutu za političke studije (1972). Odslušao je magistarske studije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu (1974–1976).
U periodu 1976–1984. radio je kao samostalni i slobodni istraživač i prevodilac.
Bio je i istraživač u Institutu za evropske studije 1984–1993, predavač i istraživač na univerzitetu Saseks u Brajtonu, Velika Britanija (1993–96), gostujući predavač na Makalester koledžu u Minesoti (1996-97) i na Smit koledžu u Masačusetsu (1997–98).
Član je srpskog Pen kluba, Filozofskog društva Srbije i Udruženja književnih prevodilaca Srbije.
Prevodi sa italijanskog, engleskog i francuskog.
Od 1984. je kourednik izdavačke kuće „Filip Višnjić“, izdanja edicije „Libertas“ iz političke filozofije i teorije, u biblioteci, koju uređuje zajedno sa Trivom Inđićem. Do sada je izdato tridesetak knjiga iz oblasti političke filozofije.
Ivan Vejvoda je objavio brojne radove i članke o političkoj teoriji, demokratiji i tranziciji u društvima istočne Evrope.
Odlikovanja: Orden zasluga u rangu oficira (Francuska) i Orden zvezde solidarnosti u rangu komandira (Italija).
Dobitnik je ovogodišnje nagrade Evropskog pokreta u Srbiji „Doprinos godine Evropi 2010“. Nagrada se dodeljuje u saradnji sa Međunarodnim evropskim pokretom, za doprinos procesu evropskih integracija i promociju evropskih ideja i vrednosti.
Politička karijera: Tokom devedesetih godina Vejvoda je bio jedan od aktivnih intelektualaca demokratskog opozicionog pokreta. Zajedno sa Leonom Kojenom, Trivom Inđićem, Davidom Albaharijem, Drinkom Gojković, Laslom Vegelom i drugim intelektualcima bio je osnivač „Demokratskog foruma“ (1990). Jedan je od osnivača „Beogradskog kruga“ (1992), zajedno sa Radomirom Konstantinovićem, Miladinom Životićem, Filipom Davidom, Ivanom Čolovićem, Borkom Pavićević, Obradom Savićem i drugima.
Bio je član Političkog saveta G17 plus u vreme dok je bio nevladina organizacija (2002).
Vejvoda je bio savetnik premijera Zorana Đinđića i Zorana Živkovića za spoljne odnose i evropske integracije (2002–2003).
U periodu od 1998. do 2002. godine bio je izvršni direktor Fonda za otvoreno društvo.
Sada je Izvršni direktor Balkanskog fonda za demokratiju (od 2003).
Evropski put: „Svi oni koji smatraju da je Evropa iluzija i neuhvatljiva fatamorgana nisu u pravu jer smo mi Evropa, ne samo geografski već i po istoriji i kulturi. Nemamo gde drugde da idemo nego ka EU, ali nedostaju nam neki elementi koji čine modernu demokratsku Evropu, a to je više uređenosti, više vladavine prava, više mogućnosti za jedinku da se izrazi.“
Demokratija: „Ne dolazi na srebrnom tanjiru, nego se rađa svakog jutra kada ustanemo. Odlika demokratije jest da ona nije zadata veličina jer bi inače bila totalitarna, nego se stvara radom pojedinaca i institucija upražnjavanjem pravila i procedura.“
Strpljenje: „Nestrpljenje je sasvim opravdano, ono je motivacija koja nas pojedinačno vuče napred, ali traži ogromnu odgovornost onih koji su na vlasti da ne gube vreme, već da se usredsrede na ono što je bitno.“
Kompromis: „Nagodba je temelj moderne politike i bez nje nema demokratije.“

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve