Jedna od retko lepih i optimističnih priča iz ovogodišnjeg života prestonice pretvorila se u priču o kolateralnoj šteti. Reč je o umetničkom kvartu "Soho Beograd", naravno u spornoj Luci Beograd
Poslednjih dana marta Luka „Beograd“ je obnarodovala projekat „Soho Beograd“, rezultat saradnje ove kompanije i beogradskih umetnika (vidi „Vreme“ broj 1058). Luka je besplatno ustupila umetnicima prostor u bivšoj magacinskoj zgradi Srbijateksa u Dunavskoj ulici za ateljee, kako bi im pomogla da rade i kako bi donekle umanjila problem deficita ateljea u gradu, a s namerom da ovaj deo grada oživi i da zaliče na umetničke kvartove Njujorka, Londona, Pariza, Berlina i drugih velikih gradova na umetničkoj mapi sveta. Ova saradnja je izazvala pozitivne reakcije javnosti, i zadovoljstvo prvih „stanovnika“ beogradskog „Sohoa“ – dvadesetak renomiranih autora sa inostranom karijerom, zato što su konačno doživeli da dobiju prostor za rad. A onda im je, nakon manje od dva meseca, javljeno da će morati da se isele.
Naime, Savet za borbu protiv korupcije, odnosno njegova predsednica Verica Barać, ukazala je pismom od 21. aprila Ministarstvu za infrastrukturu i energetiku, odnosno ministru Milutinu Mrkonjiću, da Luka Beograd krši Zakon o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama zato što je „preko 4000 metara kvadratnih lučkog skladišnog prostora dato za obavljanje delatnosti koja nije lučka, odnosno da je lučki skladišni prostor dat umetnicima na besplatno korišćenje u cilju realizacije projekta „Soho“ u Beogradu“. Po članu 225 tog Zakona, navodi se u pismu Verice Barać, „prekid lučke delatnosti i početak obavljanja druge delatnosti predstavlja najteži oblik kršenja odredbi Zakona, usled kojeg se izriče zabrana daljeg rada lučkog operatera“.
Ova optužba je bila povod sastanku, predložila ga je Vlada Srbije, na kome su prisustvovali predstavnici Vlade, Ministarstva za infrastrukturu i Luke Beograd. Sastanak je održan 5. maja. Iz pisma Milutina Mrkonjića Oliveri Božić, generalnoj direktorki Luke Beograd, datiranog dan nakon sastanka, prenosimo najvažniji deo: „Pozivamo vas da u roku od 60 dana od dana prijema ovog dopisa otklonite utvrđenu nepravilnost u radu u vezi izdavanja skladišnog prostora a.d. ‘Luke Beograd’ za obavljanje nelučke delatnosti.“ Olivera Božić mu je u odgovoru 13. maja predočila zašto Savet za borbu protiv korupcije nije u pravu. Podsetila je da po Izmenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana Beograda, usvojenog 13. novembra 2009. godine, taj deo grada „prenamenjen iz industrijske u komercijalnu i stambenu zonu. Na ovaj način, najvišim urbanističkim planom grada Beograda, ozvaničena je strategija razvoja Beograda u pravcu izmeštanja i postepenog gašenja luke na ovoj lokaciji.“ Olivera Božić je zatim objasnila da je „zgrada u kojoj se nalaze ateljei umetnika udaljena kilometar od operativne obale i nikada od kada je sagrađena (pre 41 godinu) nije bila u funkciji pretovarne lučke delatnosti, već je uvek služila kao gradsko skladište tekstilne robe“, kao i da je Luka Beograd vlasnik oko 260.000 metara kvadratnih zatvorenog skladišnog prostora, a da su „umetnički ateljei smešteni na svega 1376 metara kvadratnih, tako da zauzimaju tek 0,5 odsto lučkog skladišnog prostora“.
Pismo je završeno pitanjem „kome to smetaju umetnici?!“ i mišljenjem „da bi vaša (Ministarstva) nezakonita odluka o progonu umetnika iz Luke napravila ozbiljnu društvenu štetu. Doduše, možda bi umirila Inkviziciju.“
Nezvanično, u Luci Beograd kažu da će ako Ministarstvo ne promeni svoje mišljenje, „Soho Beograd“ biti ugašen. Tijana Munišić, direktorka sektora za PR i komunikacije ove kompanije, u pismu koje je prošle nedelje poslala umetnicima kaže da „iako je inicijativa Saveta lišena svake pravne utemeljenosti, poučeni iskustvom, smatramo da ne treba isključivati mogućnost da će Savet svoju pretnju i ostvariti.
Verujte da će nam uvek biti žao što zajednički entuzijazam da Gradu Beogradu poklonimo nešto značajno i lepo izaziva toliko otpora. Želimo vam uspeh. Nadamo se da ćete ostati u svojim prostorima i da će beogradski ‘Soho’ inspirisati novu stvaralačku energiju.“
Za samo sedam dana jedan deo zgrade „Srbijateksa“ pretvoren je u galeriju „Fraktal“, galeriju umetničkog udruženja „Fraktal 3“ sa oko hiljadu članova. Oni su inicijatori manifestacije „Noć otvorenih ateljea“ u Beogradu i Novom Sadu u kojoj su učestvovali i ateljei u „Sohou“. U otvorenom pismu ministru Mrkonjiću zamolili su sledeće: „Nemojte nas u tome sprečavati. Nemojte u nama ubijati i ono malo vere i nade što nam preostade od vaših prethodnika. Nama je postojanje i opstanak manifestacije ‘Noć otvorenih ateljea’ i otvaranje galerije ‘Fraktal’ već dovoljna svečanost.“ Izložbe Miloša Šobajića, Cileta Marinkovića, Dragana Stojkova, Predraga Uzelca i Dragoljuba Zamurovića, koje je najavila tek osnovana galerija „Fraktal“ u „Sohou“, najverovatnije neće biti održane, a ni izložba Koste Kulundžića zakazana za polovinu juna u njegovom ateljeu. Mihael Milunović najavljuje odlazak iz Srbije.
Zoran Velimanović, prvi stanovnik „Sohoa“, za „Vreme“ kaže: „Iskreno, nisam ni iznenađen puno, mogla se već očekivati neka budalaština pre ili kasnije. Čudno bi bilo da je ovo nastavilo da se razvija kako valja. To je, šta god ko pričao, bila jedna dobra i iskrena ideja, mnogi umetnici koji ovde jesu ugroženi, mogli su u ‘Sohou’ da dobiju prvu pomoć – da to tako nazovemo. No, logika, prosto, ne živi ovde, kao ni dobra volja. Što se mene tiče, nije prvi put da ću morati da spakujem stvari i odem odavde, jer ako ne mogu da radim, a sta ću onda ovde? U Berlinu, pre par meseci, neki galeristi i slikari su mi rekli: dođite u Berlin, ovde ima mesta za vas, dobrodošli ste uvek. Šta je problem sa ovim svetom ovde? Ne razumem.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.