
Novi broj „Vremena“
Šapićev Beograd: Pare za nepostojeću naplatu gradskog prevoza
Šta u Beogradu radi fantomsko preduzeće za naplatu gradskog prevoza kad se prevoz ne naplaćuje? I na šta još grad baca pare? O tome piše „Vreme“ u novom broju
Microsoft program za sticanje veština neophodnih za rad u 21. veku
Sasvim je verovatno da je 2020. jedna od najizazovnijih godina sa kojima smo imali priliku da se susretnemo. Mala i srednja preduzeća, ali i neke od najvećih kompanija suočili su se sa do sada neviđenim promenama na tržištu, ali i u sopstvenom načinu poslovanja. Od ograničenog kretanja ljudi i robe i usporenih ili čak prekinutih lanaca nabavke, do rada od kuće i pretnji po sajber bezbednost, svi smo, zahvaljujući promenama koje je pandemija nametnula, primorani da se priviknemo na novu normalnost (ili post-normalnost) i, čak, postanemo inovativniji nego što smo bili ikada pre.
Od početka godine postalo je očigledno da su kompanije koje su ranije uvele inovacije u poslovanju, bazirane na novim tehnologijama lakše podnele teret krize. Isto je navelo i ostale da se ubrzano inoviraju i prilagode. Nove okolnosti u kojima svet posluje otvorio je ceo niz novih radnih mesta koja zahtevaju posedovanje digitalnih veština. One su danas neophodne za većinu zaposlenih u većem ili manjem obimu i prestavljaju mogućnost zaposlenja i za ugrožene grupe – one sa nižim primanjima, žene i pripadnike manjinskih zajednica, odnosno sve one koji su ranije bili najviše pogođeni gubitkom posla i osnovnih prihoda. Ali, to nije samo opstanka radi. To je i daljeg napretka radi, jer ako ostanemo u prošlosti, tražeći izgovore u novonastalim okolnostima i ne stremimo inoviranju, napretka neće biti.
Prema procenama kompanije za koju radim, u 2020. broj nezaposlenih zbog tektonskih poremećaja na tržištu rada može dostići čak četvrt milijarde ljudi na globalnom nivou. Procena se ne odnosi samo na nerazvijene i zemlje u razvoju, već i neke od najbogatijih na svetu i one sa najstabilnijim ekonomijama. Samo u Sjedinjenim Državama Kongresna kancelarija za budžet predviđa da može da dođe do porasta stope nezaposlenosti od 12,3 odsto (sa 3,5 na 15,8 odsto), što znači da će više od 21 milion ljudi sasvim verovatno ostati bez posla. U zemljama sa slabijim ekonomijama situacija može izazvati još veću zabrinutost.
Da bi ljudima širom sveta koji će ući u ovu neslavnu statistiku pružio šansu da prebrode izazove u teškim vremenima, ali i da osnaži IT zajednicu i edukuje neke nove inovatore, u junu 2020. godine Microsoft je osmislio i pokrenuo globalnu inicijativu doškolovavanja u oblasti digitalnih veština. Cil inicijative je da do kraja godine 25 miliona ljudi ovlada novim veštinama uz pomoć kojih će pomoći sebi, ali i ekonomijama zemalja u kojima žive i rade. Ova inicijativa podrazumeva angažovanje kompletne kompanije Microsoft, odnosno svih njegovih delova. Takođe, kombinuje postojeće i nove resurse LinkedIna, GitHuba i Microsofta. Odnosi se na tri oblasti aktivnosti:
(1) korišćenje podataka da bi se utvrdilo za kojim poslovima i aktivnostima vlada potražnja,
(2) besplatan pristup izvorima i sadržaju za učenje kako bi se ljudima pomoglo da razviju veštine koje tražene pozicije zahtevaju,
(3) sertifikacije za zaposlenja po niskoj ceni, kao i besplatne alate za traženje posla.
Microsoft se obavezao da će zagovarati izmene u javnoj politici uz pomoć kojih će se otvoriti nove mogućnosti za sticanje veština potrebnih u savremenoj ekonomiji. Microsoft je takođe objavio da kreira novu aplikaciju za učenje u Microsoft Teamsu kako bi se pomoglo poslodavcima da obuče i dokvalifikuju nove i postojeće zaposlene kad se ljudi vrate na posao i ekonomija otvori nova radna mesta. Nova aplikacija će objediniti sadržaj za učenje iz različitih izvora na jednom mestu. Cilj Microsofta je da koristi Teams kako bi neprestano prikupljao povratne informacije u vezi sa radom, veštinama i učenjem. Ova aplikacija za učenje će poslodavcima omogućiti da integrišu sadržaj sa LinkedIn Learninga, Microsoft Learna, baze sadržaja samog korisnika i drugih izvora na jednom mestu, menadžerima da rasporede i prate napredak u učenju, dok će zaposlenima pomoći da steknu potrebne sertifikate. Aplikacija će najpre biti dostupna u probnoj verziji, a do kraja godine biće dostupna svima.
Digitalizacija nije samo vremenski ograničen trend, već proces koji će se nastaviti i u budućnosti. Ni sticanje digitalnih veština nije konačno jer se tehnologija menja skoro na dnevnoj bazi, što znači da će veštine koje se danas steknu nastaviti da se nadograđuju kroz rad na daljim inovacijama i da unapređuju i pomažu ne samo obnovu ekonomije na globalu, već i podstiču dalji rast. A rasta nema bez inovacija…
AFA all for all Nedelji inovacija, koja je održana od 21–25. septembra 2020. godine u Beogradu
Šta u Beogradu radi fantomsko preduzeće za naplatu gradskog prevoza kad se prevoz ne naplaćuje? I na šta još grad baca pare? O tome piše „Vreme“ u novom broju
Setite se – kada ste poslednji put videli da u obližnjem parku beogradsko JKP “Zelenilo” zaliva zelene površine kako bi, je l’, ostale zelene? Kada je poslednji put kompletno renovirana ulica kojom stalno prolazite, a koja je prepuna rupčaga, takvih da morate da vozite 20 na sat? Koliko nelegalnih zgrada je izgrađeno u vašem komšiluku, a koliko ih se nakačilo baš vama na struju, vodu i kanalizaciju? Koliko stabala je imala vaša ulica pre 15 godina, a koliko ih ima danas? Gde nalazite mesto za parkiranje? Možete li biciklom po gradu? A za to vreme, gradonačelnik Šapić se pojavi u javnosti jednom mesečno ili u nekoliko meseci – da se pohvali rezultatima, da najavi nove “projekte” koji su, deluje, smišljeni prethodne večeri, pa da se verbalno obračuna i uvredi novinare koji mu nisu po volji
Neuplaćivanje lokalnoj samoupravi dela poreza na zarade od 102 miliona dinara i nenamenskih transfernih sredstava od 46,5 miliona dinara došlo je nakon izjave Aleksandra Vučića da za ovaj grad “nema više para”. A da je režim pustio ovaj grad “niz vodu” jasno je i zbog sve češćeg targetiranja ovdašnjih političara u tabloidima
Da mi je neko pre samo mesec dana rekao da će policija danima sedeti u mojoj kući, na Filozofskom fakultetu, pomislila bih da je to nemoguće. Ali do sada smo naučili da je ovde sve moguće. Znamo da Vučić mnoge stvari kopira od Viktora Orbana. Zašto ne bi počeo da kopira i jednog drugog autoritarnog lidera, Redžepa Erdogana, i počeo da gasi društvene mreže
Ekonomskim merama i organizovanim spontanim okupljanjima Aleksandar Vučić pokušava da konsoliduje svoje biračko telo, dok istovremeno podmeće nogu studentima i opoziciji i obračunava se sa nezavisnim medijima. Između naprednjačke inscenirane idile i društvenog bunta, sve jače se oseća nagoveštaj izbora. Kampanja pre kampanje je uveliko počela. Kada bi i pod kojim uslovima građani ponovo mogli na birališta
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve