

Novi broj „Vremena“
Kako je planiran kult jednog generala
Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Švajcarsko-srpska trgovinska komora nastaviće sa podrškom razvoju inovacionih ekosistema, sa ciljem privlačenja većeg broja investitora i doprinosa stvaranju proizvoda i usluga sa dodatom vrednošću u Srbiji
U skladu sa svojom misijom da doprinese daljem razvoju švajcarsko-srpskih ekonomskih odnosa, Švajcarsko-srpska trgovinska komora (ŠSTK) organizovala je konferenciju „Inovacije: pokretačka snaga švajcarsko-srpskih ekonomskih odnosa“ u Naučno-tehnološkom parku u Beogradu. Kao najistaknutiji govornici, na ovom skupu učestvovali su ambasador Švajcarske u Srbiji i u Crnoj Gori Njegova ekselencija g. Filip Ge (Philippe Guex), ministar bez portfelja zadužen za inovacije i tehnologije u Vladi Srbije Nenad Popović, kao i dr Olivije Kutel (Olivier Küttel), rukovodilac za evropske javne odnose Federalne politehničke škole iz Lozane.
U uvodnom obraćanju, predsednica Upravnog odbora ŠSTK gđa Jana Mihajlova (Yana Mikhailova) istakla je značaj inovacija za dalje jačanje ekonomskih odnosa Švajcarske i Srbije.
„Švajcarska preduzeća, a naročito ona iz IT sektora, pokazuju sve veće interesovanje za srpsko tržište, koje postaje atraktivna destinacija za ulaganje u uslužne centre. Mnoge švajcarske firme su prepoznale taj potencijal kroz razvoj inovativnih proizvoda i usluga na srpskom tržištu. Ovaj trend potvrđuje značaj koji inovacije imaju u razvijanju poslovnih odnosa ovih dveju zemalja“, rekla je Mihajlova.
Švajcarski ambasador u Srbiji Nj.e. Filip Ge naglasio je da su inovacije ključne za razvoj švajcarsko-srpskih odnosa, navodeći Naučno-tehnološki park (NTP) kao primer: „To je prva institucija ove vrste u Srbiji, koja je postala ključni akter u inovacionom ekosistemu – u okviru nje nastaju visokotehnološki proizvodi koji su konkurentni na inostranim tržištima. Švajcarski sekretarijat za ekonomiju finansira rad NTP-a i veliko mi je zadovoljstvo što je pre nekoliko dana ta podrška produžena. Na taj način želimo da ubrzamo rast izvoza, suštinski važnog za razvoj srpske ekonomije.“
Ministar zadužen za inovacije i tehnologije Nenad Popović je rekao da je za Vladu razvoj inovacija i informacionih tehnologija jedan od strateških prioriteta, naglasivši veliki značaj podrške Švajcarske, kao svetskog lidera u inovacijama: „Na taj način želimo da pokrenemo digitalnu transformaciju društva, a za to nam je potrebna ekonomija zasnovana na inovaciji, digitalizaciji i znanju naših inženjera. Mladi inženjeri i IT stručnjaci upravo čine bazu i resurs digitalne transformacije, a Vlada usmerava napore ka potpunoj digitalizaciji i unapređenju zakonskog okvira koji reguliše razvoj nacionalnog inovacionog ekosistema, kako bi modernizovala industriju i učinila je konkurentnom regionalno i globalno.“
Kad je reč o švajcarsko-srpskoj saradnji u oblasti istraživanja i razvoja, Ge je pomenuo da su do sada srpski i švajcarski istraživački timovi sarađivali u okviru 22 projekta vredna više od 250 miliona evra, a u okviru aktuelnog EU programa „Horizont 2020“, naročito u oblastima infrastrukture istraživanja i informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT).
„Svetski poznati inovacioni habovi su svi smešteni u blizini izuzetnih akademskih institucija. Ulaganje u mlade talentovane ljude, pružanje sredstava, kao i slobode da budu izuzetni verovatno je najodrživiji način da ojačamo inovacije. To sa uspehom radimo u Federalnoj politehničkoj školi Lozane“, naglasio je dr Olivije Kutel, rukovodilac za evropske javne odnose Federalne politehničke škole Lozane, koji je učestvovao u diskusiji javnog i privatnog sektora održanoj u okviru konferencije, o prilikama i izazovima za stvaranje i razvoj inovativnih kompanija u Srbiji. Učesnici tog panela pričali su o značaju saradnje istraživačkih institucija i privatnih kompanija, kao i o potrebi da se razviju pažljivo odabrane praktične akcije koje će podržati na inovacijama zasnovan razvoj sektorâ u Srbiji koji najviše obećavaju, kao što su poljoprivredno-prerađivačka industrija i IKT.
• dr Olivije Kutel (Olivier Küttel), rukovodilac za evropske javne odnose Federalne politehničke škole Lozane (École polytechnique fédérale de Lausanne)
• prof. dr Viktor Nedović, pomoćnik ministra, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije
• dr Ana Govedarica, generalna direktorka Roche d.o.o. Serbia
• Gordana Danilović Grković, direktorka Naučno-tehnološkog parka Beograd
• Mirko Đurić, direktor InterVenture Sourcing AG
• Igor Bogićević, član Izvršnog odbora, Initiative Digital Serbia


Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Kako je individualna krivica Ratka Mladića pretvorena u navodnu odbranu čitavog naroda i zašto Srbija još ne želi da se oslobodi tog tereta. Upravo je individualizacija krivice Srbiji nudila izlaz. Presuda nije Mladićeve zločine pripisala Srbima. Imenovala je čoveka, njegovu komandnu odgovornost i dela za koja je osuđen. Političke i medijske elite izabrale su suprotno: da se sakriju iza naroda i presudu jednom generalu predstave kao presudu svima. Jer ako Mladić ostane sam, mora se otvoriti pitanje ideologije, propagande, ratnih profitera i sistema koji ga je proizveo i štitio


Zarad mentalne i moralne higijene nacije, neophodno je suočavanje sa tamnim stranama prošlosti. Ima mnogo ljudi u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj, koji se godinama otvoreno suprotstavljaju nacionalizmu, priznaju činjenice o ratovima i zbog toga često plaćaju. Ratko Mladić je dovoljno delio region i Srbe za života. Vreme je da i te podele dočekaju pokop koji bi, za razliku od njegovog, zasluživao sve državne počasti


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani


Studenti su praćeni, prisluškivani, snimani, radilo se ne tome da “budu izbušeni” – primenjivana je policijsko-vojna taktika za obračun sa “nevidljivim protivnikom”. Režim je primenio taktiku uhođenja, praćenja, zastrašivanja i javnog blaćenja u želji da od Srbije, u političkom smislu, napravi sprženu zemlju. Ono što sada Vučić radi ne ostavlja mogućnost da poverujemo da bi, ako se desi promena, on i njegovi lojalisti mogli sutra da se uključe u politički život Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve