
Jezik
„Neopoziva ostavka“ – vrag u rečima
Lepo je kad se narod bavi i jezikom. Recimo, povodom toga šta u slučaju Željka Obradovića znači „ostavka“ i koliko je bitno da li jeste ili nije „neopoziva“
Foto: FoNet/Ambasada Slovenije
Zemlje Zapadnog Balkana, koje žele da se pridruže EU sada i u budućnosti, mogu da računaju na Sloveniju, poruka je zvaničnika iz Ljubljane
Slovenija je čvrst zagovornik procesa proširenja Evropske unije i ta se politika neće menjati, poručili su danas u zajedničkoj izjavi predsednica Slovenije Nataša Pirc Musar, premijer Robert Golob i ministarka inostranih poslova Tanja Fajon, povodom 20.godišnjice samita u Solunu i poruke da su vrata Unije otvorena za zemlje Zapadnog Balkana.
„Danas, 21. juna, obeležavamo 20 godina od Samita EU – Zapadni Balkan u Solunu. Povodom ovog istorijskog događaja, EU i tadašnje zemlje pristupnice i potencijalni kandidati sa Zapadnog Balkana obavezali su se jedni drugima“, ističe se u izjavi dostavljenoj FoNetu.
Kako se podseća, „EU je potvrdila evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, a zemlje iz regiona podržale su zajedničke vrednosti: demokratiju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih i manjinskih prava, solidarnost i tržišnu ekonomiju“.
„Zaključci samita ostaju trajna obaveza za sve – za EU i njene države članice, uključujući Sloveniju, i za Zapadni Balkan“, napominje se u Izjavi i ističe da „Slovenija ceni ovaj Samit, jer je oživeo nadu u stabilizaciju regiona posle godina rata, političke nestabilnosti i ekonomskog pada koji je usledio nakon raspada Jugoslavije“.
Početak sna
Omogućio je početak sna o evropskoj budućnosti koja vodi ka pozitivnim promenama, povećanom prosperitetu, boljoj integraciji i jačanju kontakata među ljudima, objašnjava se u Izjavi i naglašava da je saradnjom proteklih godina mnogo postignuto.
„Zapadni Balkan je generalno stabilniji. Zemlje uživaju prednosti bezviznog režima i region, u kojem je EU daleko najveći donator i investitor, ostvario je ekonomski napredak. EU i Zapadni Balkan prirodno gravitiraju jedni prema drugima“, objašnjava se u izjavi.
„Slovenija je čvrst zagovornik procesa proširenja Evropske unije. Političkom i praktičnom podrškom pomogla je svojim partnerima na Zapadnom Balkanu. Na svaki mogući način pomaže procesima vezanim za proširenje. To je dugoročna politika Slovenije, koja se neće menjati“, zajednička je poruka Nataše Pirc Musar, Roberta Goloba i Tanje Fajon.
Propuštene prilike
Propuštene su i mnoge prilike na obe strane, ocenjuje se u izjavi i izražava utisak da je „početni entuzijazam za reforme na Zapadnom Balkanu donekle splasnuo u poslednje dve decenije, tako da je trenutno svetlo na kraju tunela za članstvo u EU malo slabije nego što smo se nadali“.
Istovremeno, EU se bavi sopstvenim problemima, pri čemu proširenje nije uvek prioritet. Činjenica da EU mora da se nosi sa posledicama rata u Ukrajini zahtevala je novu opštu refleksiju o pristupu procesu proširenja. Jasno je da je ovaj proces u osnovi strateški izbor, a ne samo tehnički zadatak, ističe se u izjavi.
U svakom slučaju, dalje širenje mora pratiti osnovnu viziju procesa evropskih integracija, koja se zasniva na solidarnosti i stvarnim dostignućima kandidatkinja, naglašava se u izjavi i ocenjuje da su potrebne hrabre političke odluke.
EU je dobar izbor za region
Međutim, naše poruke regionu, Evropi i svetu su jasne. Prvo, EU je objektivno veoma dobar izbor za region, ali zemlje Zapadnog Balkana same odlučuju o svojoj budućnosti, navode Nataša Pirc Musar, Robert Golob i Tanja Fajon.
Drugo, Slovenija nema sebične interese u regionu, napominju oni u Izjavi i objašnjavaju da je politika Slovenije vođena solidarnošću prema državama i stanovnicima.
Slovenija želi isto što i narod, stabilnost i sigurnost, koji su osnovni uslovi za prosperitet i ekonomski napredak, predočili su u zajedničkoj izjavi Nataša Pirc Musar, Robert Golob i Tanja Fajon i zaključili da zemlje Zapadnog Balkana, koje žele da se pridruže EU sada i u budućnosti, mogu da računaju na Sloveniju.
B.G./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Lepo je kad se narod bavi i jezikom. Recimo, povodom toga šta u slučaju Željka Obradovića znači „ostavka“ i koliko je bitno da li jeste ili nije „neopoziva“

Mnogo koji navijač je oglasio „kraj Partizana“. Ili jer je u odlasku Željka Obradovića video rušenje po notama režima ili jer klub koji napusti njegova najveća legenda gubi moralno pravo da postoji. To je naslovna tema novog „Vremena“

Željko Obradović više nije trener “Partizana”. Otišao je jer nije mogao više, i uz reči koje predsedniku kluba Ostoji Mijailoviću ne ostavljaju prostor ni za šta osim da podnese ostavku. Navijači nisu dočekali da dosanjaju “jedan davni san”. Kako je jedan čovek postao više od košarke i kako je došlo do neslavnog kraja

Šta se desi kad brane oko Pionirskog parka puknu i horde ćacija se izliju na gradove u Srbiji u kojima se održavaju lokalni izbori? To smo proteklog vikenda gledali u Mionici, Negotinu i Sečnju. Nije ovo tekst o lokalnim izborima, ni o rezultatima, jer izbora tog dana u suštini nije ni bilo. Sve što smo videli bilo je bezvlašće, teror, suspenzija zakona i države, te opšta vladavina nasilnika i batinaša sa crnim kačketima. Takođe i nova fazu represije koja je još jača i iracionalnija

Srpska napredna stranka ne sme i neće raspisati parlamentarne izbore u skorije vreme. Razlog je jednostavan – ako je ovako prošla u Mionici, Sečnju, Kosjeriću i Zaječaru, u malim sredinama gde tradicionalno ima najtvrđu infrastrukturu i najlojalnije biračko telo, onda je stanje u Beogradu, Novom Sadu, Valjevu, čak i na nivou republike nesagledivo lošije. Zato su izbori sada po prvi put za SNS prestali da budu demonstracija sile i postali nepoznanica. A nepoznanica je opasna: nosi mogućnost da se izbori izgube
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve