

Požar
Prevoznik koji podržava studente: Počeli su da mi pale autobuse
Prevozniku Milomiru Jaćimoviću noćas je, kako je objavio na Fejsbuku, zapaljen autobus




Zemlje Zapadnog Balkana, koje žele da se pridruže EU sada i u budućnosti, mogu da računaju na Sloveniju, poruka je zvaničnika iz Ljubljane
Slovenija je čvrst zagovornik procesa proširenja Evropske unije i ta se politika neće menjati, poručili su danas u zajedničkoj izjavi predsednica Slovenije Nataša Pirc Musar, premijer Robert Golob i ministarka inostranih poslova Tanja Fajon, povodom 20.godišnjice samita u Solunu i poruke da su vrata Unije otvorena za zemlje Zapadnog Balkana.
„Danas, 21. juna, obeležavamo 20 godina od Samita EU – Zapadni Balkan u Solunu. Povodom ovog istorijskog događaja, EU i tadašnje zemlje pristupnice i potencijalni kandidati sa Zapadnog Balkana obavezali su se jedni drugima“, ističe se u izjavi dostavljenoj FoNetu.
Kako se podseća, „EU je potvrdila evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, a zemlje iz regiona podržale su zajedničke vrednosti: demokratiju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih i manjinskih prava, solidarnost i tržišnu ekonomiju“.
„Zaključci samita ostaju trajna obaveza za sve – za EU i njene države članice, uključujući Sloveniju, i za Zapadni Balkan“, napominje se u Izjavi i ističe da „Slovenija ceni ovaj Samit, jer je oživeo nadu u stabilizaciju regiona posle godina rata, političke nestabilnosti i ekonomskog pada koji je usledio nakon raspada Jugoslavije“.
Početak sna
Omogućio je početak sna o evropskoj budućnosti koja vodi ka pozitivnim promenama, povećanom prosperitetu, boljoj integraciji i jačanju kontakata među ljudima, objašnjava se u Izjavi i naglašava da je saradnjom proteklih godina mnogo postignuto.
„Zapadni Balkan je generalno stabilniji. Zemlje uživaju prednosti bezviznog režima i region, u kojem je EU daleko najveći donator i investitor, ostvario je ekonomski napredak. EU i Zapadni Balkan prirodno gravitiraju jedni prema drugima“, objašnjava se u izjavi.
„Slovenija je čvrst zagovornik procesa proširenja Evropske unije. Političkom i praktičnom podrškom pomogla je svojim partnerima na Zapadnom Balkanu. Na svaki mogući način pomaže procesima vezanim za proširenje. To je dugoročna politika Slovenije, koja se neće menjati“, zajednička je poruka Nataše Pirc Musar, Roberta Goloba i Tanje Fajon.
Propuštene prilike
Propuštene su i mnoge prilike na obe strane, ocenjuje se u izjavi i izražava utisak da je „početni entuzijazam za reforme na Zapadnom Balkanu donekle splasnuo u poslednje dve decenije, tako da je trenutno svetlo na kraju tunela za članstvo u EU malo slabije nego što smo se nadali“.
Istovremeno, EU se bavi sopstvenim problemima, pri čemu proširenje nije uvek prioritet. Činjenica da EU mora da se nosi sa posledicama rata u Ukrajini zahtevala je novu opštu refleksiju o pristupu procesu proširenja. Jasno je da je ovaj proces u osnovi strateški izbor, a ne samo tehnički zadatak, ističe se u izjavi.
U svakom slučaju, dalje širenje mora pratiti osnovnu viziju procesa evropskih integracija, koja se zasniva na solidarnosti i stvarnim dostignućima kandidatkinja, naglašava se u izjavi i ocenjuje da su potrebne hrabre političke odluke.
EU je dobar izbor za region
Međutim, naše poruke regionu, Evropi i svetu su jasne. Prvo, EU je objektivno veoma dobar izbor za region, ali zemlje Zapadnog Balkana same odlučuju o svojoj budućnosti, navode Nataša Pirc Musar, Robert Golob i Tanja Fajon.
Drugo, Slovenija nema sebične interese u regionu, napominju oni u Izjavi i objašnjavaju da je politika Slovenije vođena solidarnošću prema državama i stanovnicima.
Slovenija želi isto što i narod, stabilnost i sigurnost, koji su osnovni uslovi za prosperitet i ekonomski napredak, predočili su u zajedničkoj izjavi Nataša Pirc Musar, Robert Golob i Tanja Fajon i zaključili da zemlje Zapadnog Balkana, koje žele da se pridruže EU sada i u budućnosti, mogu da računaju na Sloveniju.
B.G./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Prevozniku Milomiru Jaćimoviću noćas je, kako je objavio na Fejsbuku, zapaljen autobus


Ako se istraga koristi kao političko sredstvo, ako se zaključci iznose pre nego što su činjenice utvrđene i ako se institucije stavljaju u službu narativa, pitanje je šta je sledeće. Ne radi se više samo o tome šta se desilo u Rektoratu ili na Filozofskom fakultetu. Pitanje je šta čeka društvo, šta mu sledi iz ovakvih obrazaca i koliko dugo to može da funkcioniše. Ali, vidimo i da ima ko da se suprotstavi svemu tome


Dok čekamo da se REM probudi, mediji svesno, bez ikakvog straha od sankcija, krše zakone i Kodeks novinara. To podrazumeva guranje narativa da su “blokaderi” krivi za sve loše u društvu, nekritičko prenošenje poruka da “su na kraju i ubili devojku”, kao i da policija ima pravo da studente “bije i da ih ubije”


Da li je moguć poraz Viktora Orbana i, ako se desi, hoće li ga on prihvatiti? Šta mađarski premijer nudi biračima, a šta oni traže? Zašto je prema anktama u prednosti njegov rival njegov Piter Mađar? Zbog čega je pod Fidesom procvetala sistemska korupcija, a razorene vladavina prava i autonimija univerziteta? Na koji način su ova stranka i njen lider na izborima radili sveo ono šta u Srbiji radi SNS, izuzev premlaćivanja građana? I kakve veze sa svime ovim ima predsednik Srbije


Erik Beket Viver smatra da, ako opozicija pobedi, prvo što će uslediti biće veliki prelet: “Hiljade i hiljade njih će menjati stranu, tvrditi da nikad nisu bili za Fides.” Zatim očekuje da mnogo ljudi na nižim pozicijama počne da govori šta se zaista dešavalo. “Svašta će isplivati, ne bih se iznenadio ni da se pojave informacije o političkim ubistvima.” A Ako Orban ipak pobedi? “Osveta, osveta, osveta. Odlazak iz EU. I zatim, poslednji privid vladavine prava biće odbačen”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve