
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Foto: FoNet/Ambasada Slovenije
Zemlje Zapadnog Balkana, koje žele da se pridruže EU sada i u budućnosti, mogu da računaju na Sloveniju, poruka je zvaničnika iz Ljubljane
Slovenija je čvrst zagovornik procesa proširenja Evropske unije i ta se politika neće menjati, poručili su danas u zajedničkoj izjavi predsednica Slovenije Nataša Pirc Musar, premijer Robert Golob i ministarka inostranih poslova Tanja Fajon, povodom 20.godišnjice samita u Solunu i poruke da su vrata Unije otvorena za zemlje Zapadnog Balkana.
„Danas, 21. juna, obeležavamo 20 godina od Samita EU – Zapadni Balkan u Solunu. Povodom ovog istorijskog događaja, EU i tadašnje zemlje pristupnice i potencijalni kandidati sa Zapadnog Balkana obavezali su se jedni drugima“, ističe se u izjavi dostavljenoj FoNetu.
Kako se podseća, „EU je potvrdila evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, a zemlje iz regiona podržale su zajedničke vrednosti: demokratiju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih i manjinskih prava, solidarnost i tržišnu ekonomiju“.
„Zaključci samita ostaju trajna obaveza za sve – za EU i njene države članice, uključujući Sloveniju, i za Zapadni Balkan“, napominje se u Izjavi i ističe da „Slovenija ceni ovaj Samit, jer je oživeo nadu u stabilizaciju regiona posle godina rata, političke nestabilnosti i ekonomskog pada koji je usledio nakon raspada Jugoslavije“.
Početak sna
Omogućio je početak sna o evropskoj budućnosti koja vodi ka pozitivnim promenama, povećanom prosperitetu, boljoj integraciji i jačanju kontakata među ljudima, objašnjava se u Izjavi i naglašava da je saradnjom proteklih godina mnogo postignuto.
„Zapadni Balkan je generalno stabilniji. Zemlje uživaju prednosti bezviznog režima i region, u kojem je EU daleko najveći donator i investitor, ostvario je ekonomski napredak. EU i Zapadni Balkan prirodno gravitiraju jedni prema drugima“, objašnjava se u izjavi.
„Slovenija je čvrst zagovornik procesa proširenja Evropske unije. Političkom i praktičnom podrškom pomogla je svojim partnerima na Zapadnom Balkanu. Na svaki mogući način pomaže procesima vezanim za proširenje. To je dugoročna politika Slovenije, koja se neće menjati“, zajednička je poruka Nataše Pirc Musar, Roberta Goloba i Tanje Fajon.
Propuštene prilike
Propuštene su i mnoge prilike na obe strane, ocenjuje se u izjavi i izražava utisak da je „početni entuzijazam za reforme na Zapadnom Balkanu donekle splasnuo u poslednje dve decenije, tako da je trenutno svetlo na kraju tunela za članstvo u EU malo slabije nego što smo se nadali“.
Istovremeno, EU se bavi sopstvenim problemima, pri čemu proširenje nije uvek prioritet. Činjenica da EU mora da se nosi sa posledicama rata u Ukrajini zahtevala je novu opštu refleksiju o pristupu procesu proširenja. Jasno je da je ovaj proces u osnovi strateški izbor, a ne samo tehnički zadatak, ističe se u izjavi.
U svakom slučaju, dalje širenje mora pratiti osnovnu viziju procesa evropskih integracija, koja se zasniva na solidarnosti i stvarnim dostignućima kandidatkinja, naglašava se u izjavi i ocenjuje da su potrebne hrabre političke odluke.
EU je dobar izbor za region
Međutim, naše poruke regionu, Evropi i svetu su jasne. Prvo, EU je objektivno veoma dobar izbor za region, ali zemlje Zapadnog Balkana same odlučuju o svojoj budućnosti, navode Nataša Pirc Musar, Robert Golob i Tanja Fajon.
Drugo, Slovenija nema sebične interese u regionu, napominju oni u Izjavi i objašnjavaju da je politika Slovenije vođena solidarnošću prema državama i stanovnicima.
Slovenija želi isto što i narod, stabilnost i sigurnost, koji su osnovni uslovi za prosperitet i ekonomski napredak, predočili su u zajedničkoj izjavi Nataša Pirc Musar, Robert Golob i Tanja Fajon i zaključili da zemlje Zapadnog Balkana, koje žele da se pridruže EU sada i u budućnosti, mogu da računaju na Sloveniju.
B.G./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve