

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Švajcarska ulaže oko 2,8 milijardi švajcarskih franaka godišnje u borbu protiv siromaštva i unapređenje privrednog razvoja zemalja u razvoju, kako istočne Evrope tako i Zajednice nezavisnih država. Dve savezne kancelarije, Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC) i Državni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO), zajednički sprovode program saradnje vezan za međunarodni razvoj u ime Švajcarske Konfederacije.
Švajcarska i Srbija imaju tradicionalno dobre odnose, zahvaljujući geografskoj blizini, socijalno-ekonomskim sličnostima, međusobnom razumevanju i značajnoj dijaspori koja živi u Švajcarskoj. Diplomatski odnosi uspostavljeni su pre više od jednog veka, 1908. godine. Saradnja Švajcarske sa Srbijom počela je 1991. godine, u vreme političke i ekonomske krize i nastavila se u periodu međunarodnih sankcija. Ta saradnja bila je usmerena na rešavanje vanrednih situacija, dodelu humanitarne pomoći a naročito na rešavanje smeštaja hiljada izbeglica i interno raseljenih lica.
Nakon političkih promena u oktobru 2000. godine, Švajcarska je počela da pomaže demokratsku vladu sveobuhvatnim programom saradnje čiji je cilj podrška institucionalnim reformama radi obezbeđenja mirne tranzicije sa osvrtom na modernu demokratiju i održivu tržišnu ekonomiju. Danas se ova saradnja ostvaruje posredstvom savezne kancelarije SDC u okviru Federalnog ministarstva spoljnih poslova i SECO u okviru Federalnog odseka za ekonomske poslove. Švajcarska kancelarija za saradnju u Srbiji sa sedištem u Beogradu prati sve aktivnosti programa u zemlji. Vrednost švajcarske saradnje sa Srbijom iznosi 15 miliona švajcarskih franaka godišnje, a od 1991. godine prelazi vrednost od 300 miliona franaka.
GLAVNE AKTIVNOSTI ŠVAJCARSKE SARADNJE: Kao deo planiranja aktivnosti vezanih za saradnju Švajcarske, organizacije SDC i SECO tradicionalno razrađuju Strategije saradnje sa zemljama u kojima rade. Strategije saradnje su okvirni dokumenti vezani sa saradnju Švajcarske, u kojima se navode ciljevi, prioriteti, strateške dimenzije i operativni principi partnerskih zemalja organizacija SDC i SECO.
Saradnja Švajcarske sa Srbijom prati smernice Strategije saradnje sa Srbijom 2010–2013 (Cooperation Strategy Serbia 2010–2013), koja je formulisana sa glavnim švajcarskim partnerima u Srbiji. Sveukupan cilj strategije je da podrži napore Srbije u evropskim integracijama doprinoseći socijalnom uključenju i smanjenju siromaštva, kao i povećanju konkurentnosti privrede Srbije.
Četiri ključna domena saradnje su: ekonomski razvoj, vladavina prava i demokratija, obrazovanje i energetska efikasnost i obnovljiva energija.
Švajcarska takođe podržava regionalne programe i finansira male lokalne projekte. Shvatajući značaj migracija na zapadnom Balkanu, Švajcarska u tom pogledu podržava partnerske odnose u regionu putem operativnih programa koje realizuje SDC.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve