

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Grčka kompanija Alapis ostvarila emisionu premiju od 50 odsto emitovanjem akcija u vrednosti od 451 milion evra
Grčka multinacionalna farmaceutska kompanija Alapis uspela je da emitovanu vrednost akcija nadmaši za 1,5 puta vrednošću prikupljenog kapitala.
Uvećanje kapitala, posle dogovora sa Upravom, garantovale su i sledeće banke: ABN AMRO BANKA N.V., BNP Paribas, Deutsche Bank A.G., London Branch, Jefferies International Limited i Merrill Lynch International.
Konkretno, ovih 451 milion evra prikupljeno je kako podrškom starih akcionara, koji su time potvrdili svoje poverenje u perspektive kompanije, tako i podrškom novih akcionara, koji su na taj način sebi obezbedili pravo preče kupovine.
Kompanija Alapis drži vodeću poziciju na grčkom farmaceutskom tržištu, dostignutu nizom kupovina drugih grčkih kompanija u poslednjih godinu i po dana, a poseduje četiri fabrike za proizvodnju lekova, jednu fabriku za proizvodnju kozmetike i fabriku koja se bavi proizvodnjom veterinarskih lekova.
Istovremeno je kupila i prvu grčku veleprodaju lekova K.P. Marinopoulos.
Podsećamo da je Alapis, kupivši Šumadijalek, u poslednjih godinu i po dana aktivan i na srpskom tržištu kroz veleprodaju lekova, a posle značajnih investicija proširio je svoju delatnost na čitavu teritoriju Srbije i nalazi se među prvih osam veleprodaja u Srbiji.
Prema izjavama generalnog direktora Šumadijaleka i senior direktora Alapisa, gospodina Janisa Georgakopulosa, Alapis će priliv od ove emisije upotrebiti za delimičnu otplatu kratkoročnog kredita, finansiranje potreba likvidnosti, kao i za određene kupovine u Grčkoj i u Jugoistočnoj Evropi.
Posebno interesantno za teritoriju Srbije je to da je Alapis početkom aprila prvobitno izrazio zainteresovanost za kupovinu Galenike, s ciljem da uspostavi čvrstu proizvodnu bazu u Srbiji, ali je država nedavno odložila taj tender za 2010. godinu.
Ali kako gospodin Georgakopulos vrlo realno izjavljuje: „Galenika nije naš jedini cilj u Srbiji, jer smo čvrsto uvereni u perspektive ove zemlje, investirali smo i nastavljamo ovde sa našim dugoročnim investicijama, a s obzirom na izraženu likvidnost, pogotovo posle dokapitalizacije, u prilici smo da ovakvu komparativnu prednost, koju imamo nad konkurencijom, svakako iskoristimo ukoliko se pojavi dobra prilika za investiranje.“
Grupacija Alapis zapošljava 2500 radnika, osim u Grčkoj, aktivna je i u Srbiji, Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumuniji, a prema konsolidovanim izveštajima iz 2008. godine, zabeležen je promet od 1.136.000.000 evra u poređenju sa 442.500.000 evra iz 2007, a poslovna dobit je iznosila 277.900.000 evra u odnosu na 117.400.000 u 2007. godini.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve