

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Rečima “dokažite da su umrli od kovida” Danica Grujičić je relatizovala smrt lekara u borbi protiv korona virusa i rizik kome su bili izloženi. Nosilac naprednjačke liste “Aleksandar Vučić - Zajedno možemo sve” naljutila je mnoge ljude koji rade u zdravstvenom sistemu. U sredu je izjavila da je bila “pogrešno shvaćena”
Prva na listi “Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve” direktorka Instituta za onkologiju i radiologiju KCS-a doktorka Danica Grujičić rekla je u utorak prilikom gostovanja u emisiji “Reč na reč” na RTS-u da treba “dokazati” da je za smrt lekara preminulih od kovida odgovorna samo ta bolest. Ta izjava je kod mnogih lekara i medicinskog osoblja izazvala bes.
Predsednik sindikata lekara i farmaceuta i anesteziolog Rade Panić je komentarišući tu izjavu za “Vreme” rekao da se njene reči uklapaju u “mantru vladajuće stranke” i da to pokazuje nemoć SNS-a “da dokaže stručnost u epidemiji”.
Služeći se retorikom vlasti iz leta 2020. godine, kada je BIRN otkrio da je ukupan broj smrtnih slučajeva lažiran, ona je verovatno pokušala da kaže da nisu svi lekari koji su preminuli, a bili pozitivni, umrli direktno od posledica korone, već da je smrti možda kumovalo udruženo oboljenje. Panić smatra da je ona ovim potvrdila da verovatno nema pun uvid u to kako ova bolest funkcioniše i šta može da uradi pacijentima, u ovim slučajevima lekarima.
U emisiji je Grujičić takođe istakla da je srpski državni sektor “položio sve moguće ispite”, kao i da je “bilo svega što je bilo potrebno”. Sa druge strane grupa lekara “Ujedinjeni protiv kovida” je tokom najtežih trenutaka borbe protiv kovida upozoravala da slika nije bi blizu svetla kakvom se predstavlja, te da u mnogim bolnicama nedostaje medicinskog materijala.
Predsednica Vlade Ana Brnabić je ovo neslaganje oko broja preminulih svojevremeno pokušala da objasni na primeru tramvaja. Postavila je pitanje javnosti da li nekoga ko je zaražen korona virusom, a udari ga tramvaj, treba smatrati smrtnim slučajem od posledica bolesti COVID-19.
Revoltirana onim što je Grujičić rekla potpresednice Demokratske stranke Dragane Rakić je izjavila da je Srbija “jedna od najgorih država na svetu i po broju umrlih na milion stanovnika i po broju umrlih lekara i po broju zaraženih”.
Kada je videla kolika se prašina digla zbog njenih reči, Grujičić je u sredu gostovala na televiziji Insajder i rekla da je “pogrešno shvaćena”.
Danica Grujičić važi za jednog od najboljih neurohirurga u Srbiji, ali je poznata i po kontroverznim stavovima tokom pandemije korona virusa, kao da je virus nastao u laboratoriji i da je zapravo “biološko oružje”. Pružala je podršku kolegi Branimiru Nestoroviću, kada ga je deo medicinskog kora optužio da relativizuje pandemiju.
Predvodiće listu SNS-a “Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve” na izborima 3. aprila ove godine. Na predsedničkim izborima 2012. godine bila se kandidovala ispred Socijaldemokratskog saveza, ali je osvojila svega 0.78 odsto glasova. Svojevremeno je bila i članica Demokratske stranke.
F.M.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve