Klimatske promene nisu neprijatna budućnost – one su već tu. Samo trenutni troškovi zbog vremenskih prilika u Srbiji godišnje iznose između 150 i 480 miliona evra
Nema vesti u tome da je u Beogradu i ostatku zemlje toplo u julu. Čak i tradicionalna letnja medijska oskudica teško može da opravda naslovne strane koje najavljuju jednu julsku oluju sa grmljavinom. Ili ipak može? Naime, vremenske prilike ne samo da su tema servisnih informacija, nego su ovog meseca često i udarna priča, dok sve vrste medija, od štampanih izdanja do elektronskih portala, naizmenično izveštavaju o vrelom talasu, olujama i nepogodama. To je otud što su vremenske prilike prerasle u ozbiljne neprilike, pa čak i pretnju po život. Situacija nije ništa povoljnija ni u regionu.
Grčko poluostrvo Halkidiki, uobičajeno letovalište za većinu domaćih turista, pre dve nedelje pogodilo je tako snažno nevreme, oluja i snažan vetar, da je u ovoj nepogodi nastradalo sedam osoba. Povređeno je više od sto ljudi, među kojima i jedna devojčica iz Srbije. Samo nekoliko dana ranije, jedan dečak je u blizini Pančeva nastradao od udara groma, a iste noći nepogoda je nanela veliku štetu u Novom Sadu.
Nekoliko nedelja ranije, Beograd je bio gotovo poplavljen kad se na prestonicu Srbije sručilo više desetina litara kiše. Poplavljene su kuće u Borči, delovi grada su se pretvorili u jezera, auto-put je bio prekriven vodom, dok su na pojedinim saobraćajnicama izbijali vodoskokovi. Ove nevolje su očigledno povezane sa kvalitetom infrastrukture, posebno kišne kanalizacije, ali su čelnici grada za poplavu tada okrivili – klimatske promene. Da li je zaista tako? Bez obzira kako ste raspoloženi prema vlastima, u ovom su potpuno u pravu – naravno da su klimatske promene uzrok povećanom broju i snazi nepogoda. Drugo je pitanje koliko su naši gradovi spremni za te promene, ali ovo predstavlja važan zaokret (ako je to bio) u prepoznavanju klimatskih promena u domaćoj politici.
foto: rade prelić / tanjug
SAGOREVANJE CO2
Naime, tokom industrijskog doba, u poslednjih 150 godina, čovek sagoreva ugalj i druga fosilna goriva, što omogućuje brojne udobnosti savremenog života, ali po svemu sudeći ima visoku cenu – rast emisije ugljen-dioksida, CO2, koji dovodi do podizanja srednje globalne temperature i ekstremnih vremenskih prilika. Možete to sebi objasniti i na vrlo jednostavan način, bez diskusije o CO2 i klimatskim modelima – čovek svojim aktivnostima dovodi do toga da se energija Sunca koja dospeva na Zemlju u većoj meri zadržava u atmosferi. I ta se energija potom oslobađa kroz češće i snažnije nepogode.
Kao što je „Vreme“ pisalo već mnogo puta, godinama unazad, izveštaji Međuvladinog panela o klimatskim promenama (IPCC) jasno ukazuju da će posledice klimatskih promena u regionu biti dramatične. No, lako je biti klimatski aktivista ili pak samo neko zaintrigiran fenomenom dok se on, njegovi uzroci, posledice i akcioni plan za rešenje događaju daleko u budućnosti. Ili, daleko ne u vremenu, nego negde tamo, na Pacifiku ili u Kini i Americi. Sada je voda stigla do nas.
Naši klimatolozi sa Fizičkog fakulteta u Beogradu, pritom, kažu da će nevolje biti velike „posebno u slučaju takozvanog business as usuall scenarija“, kao i da je ovaj region jedan od onih u kojim je „signal klimatskih promena već jasno vidljiv“. Takozvani ekstremni klimatski fenomeni su češći i snažniji, a uporedo i hazardi koji su sa njima povezani. Na ovo već dugo jasno ukazuju globalni, ali i precizniji regionalni klimatski modeli. Odnedavno, snaga i učestalost nepogoda je toliko vidljiva da je prepoznaju i mediji, pa čak i čelnici lokalnih samouprava.
NEPRIJATNA SADAŠNJOST
Naime, kako se u svetu već govori, klimatske promene nisu neprijatna budućnost – one su već tu. U životu u takvoj budućnosti, sajt Republičkog hidrometeorološkog zavoda je izuzetno posećen, a ova institucija naizmenično oglašava žuti, narandžasti i crveni meteoalarm – u manje od mesec dana, isti alarm je izdat za različite ekstreme – za topli talas i za oluju sa grmljavinom. Reč je o takozvanom operativnom hidrometeorološkom biltenu u okviru koga RHMZS izdaje upozorenja, dok, uporedo, takozvane push notifikacije sa vaših omiljenih medijskih servisa obaveštavaju o dolasku raznih oluja i vrućina.
Ovo leto, pritom, svakako nije najgore. Prema podacima RHMZS, rekord u količini padavina drži sredina maja 2015. godine, neposredno uoči poplava u Obrenovcu, Mačvi i centralnoj Srbiji. Tada su oboreni brojni rekordi padavina na više lokacija na teritoriji Republike Srbije, zbog čega su se tada i dogodili prodori odbrane od poplava na pritokama Save, a bujični talas je potpuno nekontrolisano prelio Obrenovac. Srbija je bila u vanrednom stanju – ovom poplavom su direktno pogođena 42 poplavna područja, i to u slivovima Save i Drine, Zapadne i Velike Morave, kao i Mlave.
Prema podacima iz godišnjeg izveštaja Svetskog fonda za prirodu (WWF Danube-Carpathian Programme), uz ljudske živote, nastala je i šteta u vrednosti od 3,5 milijardi evra. Možda niste znali, mada su iste godine poplave pogodile ceo region, praktično sve zemlje zapadnog Balkana su preživele i neku svoju verziju naše 2015. godine – u Bosni i Hercegovini je tako 2012. zapamćena kao godina najstrašnijih snegova, dok je 2016. od nepogoda nastradala Makedonija.
Prema podacima Svetske banke, samo trenutni troškovi zbog vremenskih prilika u Srbiji godišnje iznose između 150 i 480 miliona evra. „Efekti klimatskih promena na useve i proizvodnju hrane su potpuno jasni, sa velikom sigurnošću, u više regiona sveta“, navode u Sedmom poglavlju Food security and food production systems, drugog paketa Petog izveštaja IPCC. Nažalost, ove posledice su vrlo prisutne u regionu južne i srednje Evrope, a posebno zapadnog Balkana. Pritom, poljoprivreda u regionu će trpeti najveće štete zbog oskudice vode i toplotnih talasa. Na svake tri godine, praktično jedna godina u regionu biće sušna. Sve češći toplotni talasi i učestalost temperatura viših od 25°C takođe negativno deluju na useve, a prinos će se smanjiti za 3 do 8 odsto u narednih 30 godina.
Crveni alarm je uključen. I sasvim je jasno – gradovi, infrastruktura i poljoprivredna proizvodnja moraju mnogo više da se prilagode klimi, a to znači ogromne, ali hitne investicije u adaptaciju, kako se to prilagođavanje inače ustaljeno naziva. Neki koraci u pogledu adaptacije su zaista već učinjeni. Izvršene su brojne reorganizacije, očišćeni kanali, rešena pitanja nadležnosti sa lokalnim samoupravama. Prisustvo crvenih i žutih alarma u medijima je posledica unapređenja kapaciteta RHMZS, koji redovno pruža vremensku i hidrološku prognozu, ali i indeks opasnosti od pojave šumskih požara, UV indeks i najavu toplih, odnosno hladnih talasa. Za praćenje voda mreža širom Srbije trenutno broji skoro 200 hidroloških stanica površinskih voda, 400 stanica podzemnih voda, 66 automatskih i 160 stanica na kojima se meri proticaj.
Kad je reč o konkretnoj odbrani od poplava, Srbiju trenutno brani više od 2500 kilometara nasipa i obaloutvrda, dok uz to postoji i desetak akumulacija za odbranu od poplava, kao i pedesetak višenamenskih akumulacija, koje igraju presudnu ulogu u smanjivanju poplavnih talasa. U zemlji inače ima 99 značajnih poplavnih područja (uglavnom na vodama prvog reda), što su, kako to stručnjaci kažu, područja na kojima „poplave mogu ugroziti stanovništvo, privredne aktivnosti i životnu sredinu“. Ovim procenama, očigledno, treba dodati i gradove koje ne ugrožavaju reke i bujični tokovi nego sopstvena kišna kanalizacija.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
S velikom nadom gledam na bunt studenata. Zato što je to ideja o drugačijoj Srbiji. Možda nije politička, ali je svakako kulturna, civilizacijska. I to je budućnost Srbije. Dobra budućnost. U Srbiji je uvek postojala tradicija da nešto ostane nezavisno. Srpska inteligencija je bila veoma slobodoljubiva. Naravno, onaj deo koji je bio demokratski. Znao sam te ljude. S njima se moglo normalno razgovarati. Ali naravno, bio je najpre Milošević, sada Vučić
Nije lako u Novom Sadu biti policajac koji bar donekle drži do zakona i nadležnosti. Više ne znate koga možete uhapsiti. Čak i ako uhvatite nekog džeparoša, on može biti odozgo zaštićen jer je član neke od brojnih eminentnih kriminalnih grupacija koje vršljaju gradom, a koje se – sve do jedne – nalaze u strukturi naprednjačke vlasti. Preostalo im je da hvataju one koji ukradu kokošku ili šunku iz komšijske pušnice, izvrše porodično nasilje ili naprave saobraćajnu nesreću, a “obični” su građani. Da, preostalo im je i to da maltretiraju protivnike režima kada im se to naredi
Otkako su počele blokade, šef države i partije ređa grešku za greškom i to čini nesmanjenom žestinom. Bilo je za ovih šest meseci trenutaka kad je protest protiv vlasti mogao da zamre. Samo zahvaljujući angažovanju Aleksandra Vučića, to se nije desilo
“Za našu vladajuću elitu, nažalost, u međunarodnim krugovima vlada ocena da se sa takvom prostotom nikada nisu sreli”, kaže Jelica Minić. “A vizija koja proističe iz prostote ne doseže daleko”
Pojava slepih putnika prijavljenih na adresama građana u biračkom spisku samo je deo izazova oko izbora. Stvarna veličina problema sa biračkim spiskovima u statističkom smislu još uvek nije poznata, ali ključni problem nije u duhovima u spisku, nego kako ne dozvoliti da se povampire
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!