

Crowdfunding
Podrži „Vreme“, podrži pravo novinarstvo
„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Čini se da se globalna ekonomija veoma sporo oporavlja od svetske ekonomske krize, a to je prouzrokovalo smanjenje planiranih investicija pojedinih kompanija na domaćem tržištu. Coca-Cola je jedan od retkih sistema koji sa uspehom kontinuirano posluje u našoj zemlji gotovo pola veka. Dimitar Andonov, direktor operacija za Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru Kompanije Coca-Cola, u razgovoru za "Vreme" otkriva na koji način Coca-Cola sistem uspeva da odoli tržišnim turbulencijama i na koji način se poslovanje ove kompanije odražava na sveukupnu društveno-ekonomsku sliku Srbije
Poslednjih godina se nekolicina velikih kompanija povukla ili je smanjila svoja ulaganja na lokalnom tržištu usled posledica ekonomske krize od pre par godina. Coca–Cola je jedna od onih koji i uprkos teškim ekonomskim uslovima uspevaju da održe pozitivno poslovanje. Kako to objašnjavate?


Pre 46 godina proizvedena je prva coca-cola u Zemunu, a tokom decenija koje su usledile, naša kompanija je postala neraskidivi deo domaće zajednice sa kojom smo povezani na najrazličitijim nivoima. Bilo bi pretenciozno reći da u našem poslovanju poslednjih decenija nije bilo nikakvih izazova, ali smo uvek uspevali da prevaziđemo prepreke i okolnosti koje nisu uvek bile podsticajne. To nas je i podstaklo da uradimo studiju o uticaju Coca-Cola sistema na domaću privredu i ona je pokazala da ukupna dodata vrednost naše kompanije ekonomiji Srbije dostiže čak 224 miliona evra ili 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda. Oduvek smo znali da doprinosimo lokalnoj ekonomiji, ali smo sada u prilici da pokažemo i merljive, konkretne podatke na koje smo izuzetno ponosni. Uostalom, to potvrđuje i preko 37.000 partnera sa kojima poslujemo u Srbiji.
U poslednje vreme se vode brojne polemike u vezi sa brojem zaposlenih u javnom sektoru i sasvim je jasno da je neophodno da Srbija napravi odlučnije rezove po ovom pitanju. Sa druge strane, na to se nadovezao i podatak Svetske banke, koja je procenila da svega milion ljudi radi u privatnom sektoru, što je dodatno aktuelizovalo problem. Kao neko ko dolazi iz privatnog sektora, kako posmatrate ovu situaciju?
Profesor Itan Kapstajn, autor studije koju smo predstavili, naglasio je da su kompanije poput naše kao univerziteti, jer obučavaju ljude, obezbeđuju visokokvalitetne poslove i postavljaju standarde za domaću ekonomiju. A jedna od naših ključnih uloga jeste i otvaranje novih radnih mesta. Već godinama važimo za jednog od najpoželjnijih poslodavaca, a to je rezultat našeg ulaganja u zaposlene kojima nudimo svetsku poslovnu ekspertizu i obučavamo ih za rad u velikim poslovnim sistemima. Naša odgovornost je izuzetno velika jer u Srbiji direktno zapošljavamo 1100 ljudi, a ukupno 11.600 radnika je angažovano kao direktna posledica saradnje sa Coca-Colom u drugim kompanijama, što je jedan odsto ukupne radne snage u privatnom sektoru u Srbiji. Drugim rečima, naš sistem na svakog zaposlenog podržava još 10 radnih mesta u Srbiji. Smatramo da ovi podaci vrlo slikovito pokazuju koliko je značajna uloga privatnog sektora u unapređenju održivog ekonomskog rasta.
Jedna od četiri oblasti u kojima su za narednu godinu predviđene mere štednje jeste smanjenje sive ekonomije. Da li verujete da će one biti uspešne?
Nemoguće je prevideti činjenicu da je za pozitivan poslovni bilans neophodno stabilno i predvidivo poslovno okruženje. Siva ekonomija odgovara samo nekolicini. Podaci koje sam prethodno naveo govore o tome da se na svaki evro dodate vrednosti u Coca-Coli, ostvaruje sedam evra za srpsku privredu kroz plate radnika, profit i porez Coca-Cola sistema, ali i kroz firme koje sa nama sarađuju. Dalje, naša kompanija godišnje uplati sedam miliona evra u budžet, ali je povezana i sa 95 miliona evra koje država prihoduje od poreza, što je 1,4 odsto ukupnog poreskog prihoda Srbije. Dodatno, od svih naših poslovnih partnera zahtevamo, prema ugovorima o saradnji, da posluju u skladu sa postojećim zakonskim okvirima i na taj način takođe dajemo svoj doprinos. U tom kontekstu postaje jasnije zašto se toliko zalažemo za suzbijanje sive ekonomije i njeno prevođenje u legalne tokove. Povećanjem naplate poreza i doprinosa bio bi smanjen budžetski deficit i izbegao bi se pritisak na cene i krajnje potrošače.


„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Antirežimski blok veoma dobro stoji u Sevojnu, Boru, Kuli, Bajinoj Bašti i Aranđelovcu. Nešto je slabiji u Smederevskoj Palanci, Kladovu, Majdanpeku, Knjaževcu i Lučanima. Manje zbog toga što se nije baš najbolje organizovao, više usled visoke startne pozicije režima u pojedinim delovima zemlje – analitičari kažu da je SNS najmanje oslabio na jugu i istoku Srbije


Kada vlast ignoriše posledice svojih odluka, ne samo da zanemaruje sadašnje žrtve, nego i stvara kulturu u kojoj svaka buduća katastrofa postaje legitimna


Slučaj u kome se patrijarh Porfirije (na slici) suočava sa mogućnošću da protiv njega bude pokrenut postupak zbog mobinga – koji je u krajnjoj suprotnosti sa hrišćanskim vrednostima – ostavio je gorak utisak u delu javnosti u Srbiji, najpre među onima koji, ruku na srce, naivno veruju da se takve stvari u Crkvi ne događaju. Međutim, poznavaoci crkvenih prilika odavno znaju da su slučajevi mobinga nad sveštenicima koji izađu u javnost nažalost samo vrh ogromnog ledenog brega o kojem se malo govori


U kojoj meri su istinite informacije da se Vojska Srbije ozbiljno “bilduje” oružjem? Čemu služi jačanje oružanih kapaciteta i, samim tim, kakve se poruke šalju za unutrašnju upotrebu, a kakve su poruke namenjene okruženju? Da li vojna saradnja Zagreba, Tirane i Prištine zaista plaši režim i Vučića ili je sve to predstava koja hrani sujetu jednog čoveka? Zašto se u ovom tenutku preko prorežimskih medija tendenciozno plasira vojna “moć”, kakva je korelacija ovog propagandnog paketa sa izborima, a kakva je u širem kontekstu geopolitičkih prilika? Na ova pitanja odgovaraju Vojkan Kostić, Petar Bošković i Boško Jakšić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve