

Novi broj „Vremena“
Kako pobediti SNS: Masom protiv sile
Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta


Čini se da se globalna ekonomija veoma sporo oporavlja od svetske ekonomske krize, a to je prouzrokovalo smanjenje planiranih investicija pojedinih kompanija na domaćem tržištu. Coca-Cola je jedan od retkih sistema koji sa uspehom kontinuirano posluje u našoj zemlji gotovo pola veka. Dimitar Andonov, direktor operacija za Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru Kompanije Coca-Cola, u razgovoru za "Vreme" otkriva na koji način Coca-Cola sistem uspeva da odoli tržišnim turbulencijama i na koji način se poslovanje ove kompanije odražava na sveukupnu društveno-ekonomsku sliku Srbije
Poslednjih godina se nekolicina velikih kompanija povukla ili je smanjila svoja ulaganja na lokalnom tržištu usled posledica ekonomske krize od pre par godina. Coca–Cola je jedna od onih koji i uprkos teškim ekonomskim uslovima uspevaju da održe pozitivno poslovanje. Kako to objašnjavate?


Pre 46 godina proizvedena je prva coca-cola u Zemunu, a tokom decenija koje su usledile, naša kompanija je postala neraskidivi deo domaće zajednice sa kojom smo povezani na najrazličitijim nivoima. Bilo bi pretenciozno reći da u našem poslovanju poslednjih decenija nije bilo nikakvih izazova, ali smo uvek uspevali da prevaziđemo prepreke i okolnosti koje nisu uvek bile podsticajne. To nas je i podstaklo da uradimo studiju o uticaju Coca-Cola sistema na domaću privredu i ona je pokazala da ukupna dodata vrednost naše kompanije ekonomiji Srbije dostiže čak 224 miliona evra ili 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda. Oduvek smo znali da doprinosimo lokalnoj ekonomiji, ali smo sada u prilici da pokažemo i merljive, konkretne podatke na koje smo izuzetno ponosni. Uostalom, to potvrđuje i preko 37.000 partnera sa kojima poslujemo u Srbiji.
U poslednje vreme se vode brojne polemike u vezi sa brojem zaposlenih u javnom sektoru i sasvim je jasno da je neophodno da Srbija napravi odlučnije rezove po ovom pitanju. Sa druge strane, na to se nadovezao i podatak Svetske banke, koja je procenila da svega milion ljudi radi u privatnom sektoru, što je dodatno aktuelizovalo problem. Kao neko ko dolazi iz privatnog sektora, kako posmatrate ovu situaciju?
Profesor Itan Kapstajn, autor studije koju smo predstavili, naglasio je da su kompanije poput naše kao univerziteti, jer obučavaju ljude, obezbeđuju visokokvalitetne poslove i postavljaju standarde za domaću ekonomiju. A jedna od naših ključnih uloga jeste i otvaranje novih radnih mesta. Već godinama važimo za jednog od najpoželjnijih poslodavaca, a to je rezultat našeg ulaganja u zaposlene kojima nudimo svetsku poslovnu ekspertizu i obučavamo ih za rad u velikim poslovnim sistemima. Naša odgovornost je izuzetno velika jer u Srbiji direktno zapošljavamo 1100 ljudi, a ukupno 11.600 radnika je angažovano kao direktna posledica saradnje sa Coca-Colom u drugim kompanijama, što je jedan odsto ukupne radne snage u privatnom sektoru u Srbiji. Drugim rečima, naš sistem na svakog zaposlenog podržava još 10 radnih mesta u Srbiji. Smatramo da ovi podaci vrlo slikovito pokazuju koliko je značajna uloga privatnog sektora u unapređenju održivog ekonomskog rasta.
Jedna od četiri oblasti u kojima su za narednu godinu predviđene mere štednje jeste smanjenje sive ekonomije. Da li verujete da će one biti uspešne?
Nemoguće je prevideti činjenicu da je za pozitivan poslovni bilans neophodno stabilno i predvidivo poslovno okruženje. Siva ekonomija odgovara samo nekolicini. Podaci koje sam prethodno naveo govore o tome da se na svaki evro dodate vrednosti u Coca-Coli, ostvaruje sedam evra za srpsku privredu kroz plate radnika, profit i porez Coca-Cola sistema, ali i kroz firme koje sa nama sarađuju. Dalje, naša kompanija godišnje uplati sedam miliona evra u budžet, ali je povezana i sa 95 miliona evra koje država prihoduje od poreza, što je 1,4 odsto ukupnog poreskog prihoda Srbije. Dodatno, od svih naših poslovnih partnera zahtevamo, prema ugovorima o saradnji, da posluju u skladu sa postojećim zakonskim okvirima i na taj način takođe dajemo svoj doprinos. U tom kontekstu postaje jasnije zašto se toliko zalažemo za suzbijanje sive ekonomije i njeno prevođenje u legalne tokove. Povećanjem naplate poreza i doprinosa bio bi smanjen budžetski deficit i izbegao bi se pritisak na cene i krajnje potrošače.


Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta


SNS je kampanju za netom raspisane izbore počeo već pre nekoliko meseci. Za naprednjake ovi izbori imaju ogroman značaj, popularnost im se strovalila, valja to nadoknaditi, prikazati da ih “narod još hoće”. Nema sumnje da će vreće novca, megavati energije i najširi slojevi batinaštva biti angažovani u ovu svrhu. Verovatno će biti i žešće nego prošle godine u Kosjeriću. A sa čim će opozicija – kako ova stranačka, tako i studentski pokret – protiv SNS i kako? U jednoj ili više kolona? Kakva ih situacija čeka? Gde će biti najgora borba? I, nije li zanimljiv pokazatelj da se sva mesta u kojima će izbori biti održani suočavaju sa zastrašujućom depopulacijom, a sve po pravilu – što je SNS jači, to je stanovnika manje


O iskustvima izbornog procesa govore za “Vreme” Vukosava Crnjanski, direktorka CRTE, Slobodan Orlović, profesor ustavnog prava Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, i Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI)


Pravnik Milan Tasić je na skupu 11. februara tražio da se “najbliža familija ubice Rastka Jovića trajno iseli iz opštine Surdulica, jer sumnja da će posle teškog ubistva sa predumišljajem bilo koji sud moći da im ikada više omogući bezbednost”. Dakle, da se iseli albanska porodica koja nema nikave veze sa smrću u saobraćajnoj nesreći za koju je osumnjičen brat vlasnika pekare. Novi protest – verovatno sa istim zahtevom – najavljen je za 26. februar


Otkud ovaj i ovakav kod Vučića na Tiktoku? Izbor nije slučajan, ali jeste besmislen. Namera onog ko je to smislio bila je da pošalje poruku kako je vlast “bliska”, “normalna”... To je potez očajnika, jer mladi su na ulici, razbijaju im glave, vijaju ih po mraku, dok deca čak i u vrtićima govore: “Kad porastem, biću student”. Vučić je zauvek izgubio mladost ove zemlje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve