

MUP
Milić i foto-robot ministara policije
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


I malobrojni inostrani investitori su se već uveliko navikli na naše specifičnosti u kojima solidno mesto zauzima velik broj povezanih neradnih dana. Sedmicu sa svega tri trgovačka dana obeležile su bankarske akcije koje su ponovo činile velik udeo ukupnog trgovanja.
Investitori su okrepili pomalo zamrlo tržište uoči uskršnjih praznika tako da su oba berzanska indeksa zabeležila povećanje vrednosti. Istina, procenti rasta se nisu mogli meriti okruglim ciframa, ali je i takav oporavak bio više nego ohrabrujući.
Najprijatnije iznenađenje predstavljala je beogradska Agrobanka, čiji su akcionari prvomajske praznike dočekali sa cenom od 19.000 dinara za jednu akciju. Nedeljni rast od preko 13 odsto posledica je povećanog interesovanja investitora za ovu banku kojoj tek predstoji konverzija ranije otpisanog duga u državne akcije. U slučaju da „razvodnjavanje kapitala“ banke ne bude preveliko, ovo neće biti kraj prijatnim vestima za njene akcionare. I Jubmes banka je privukla pažnju investitora dostigavši ponovo istorijski maksimum od 228.000 dinara za jednu akciju a da pri tom i dalje ima komparativno najpovoljniji racio tržišna/knjigovodstvena vrednost. U nedelji u kojoj je i zvanično objavljena dokapitalizacija Univerzal banke od strane holandskog fonda East Europe, zabeležen je njen rast od 7,4 odsto. Jedino je najveća banka na tržištu – niška AIK banka, zabeležila smanjenje vrednosti ali samo kao posledicu prebacivanja velikog paketa akcija na kraju poslednjeg trgovačkog dana.
Vršački Hemofarm se pridružio grupi akcija koje su iznedrile rast oba indeksa. Sva tri dana, lider domaćeg berzanskog tržišta porastao je za više od jednog procenta čime se ozbiljno približio najvišoj dosad postignutoj vrednosti. Činjenica da je rast Hemofarma uvek povlačio sa sobom i rast celog tržišta ne bi smela da iznenadi investitore, u poslednje vreme pomalo umorne od čestih kolebanja.


Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Zašto je Slavija u postala politički barometar koji režimu ne govori ništa dobro? To je naslovna tema novog „Vremena“


Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju


Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti


Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve