img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Beograd

22. јул 2002, 18:45 Dejan Anastasijević
Copied

Već vas vidim kako krivite usta i dižete obrve vi koji ove godine niste imali vremena ili para da negde odete, a radije biste bili bilo gde drugde. Kakvo crno uživanje na ovom zažarenom betonu, u ovom gradu koji se raspada, u mirisu benzina, štroke i odstajalog đubreta? Tim pre, što vas bilbordi i televizijske reklame uporno bombarduju slikama savršeno plavog neba, namreškanog mora i preplanulih tela. U ljudskoj je prirodi da se neprijatni detalji brzo zaboravljaju, pa se tako ni vi više ne sećate prljavih i prenatrpanih plaža, pohlepnih ugostitelja, meduza i komaraca, i onog kad ste izgoreli na suncu pa tri noći niste mogli da spavate. Oduprite se propagandi, osvrnite se oko sebe i, verujte, u Beogradu je mnogo bolje nego u nekoj turističkoj mišolovci.

Pogotovo leti. Tek kada ostane bez viška ljudi koji ga tokom godine opterećuje, Beograd se svede na pravu meru i vraća samom sebi. U gradskom saobraćaju odjednom ima mesta za sedenje, prestaje da bude problem naći mesto za parkiranje, čak se i Bulevarom može proći bez sudaranja s izbezumljenim narodom i prodavcima rumunskog donjeg veša i lažnih parfema. I ljudi se nekako upristoje, ležerniji su, spremniji da žive i puste druge da žive jer, ko će da troši energiju na zađevice na ovoj vrućini. Komšije koje se tokom godine jedva pozdravljaju leti iznose sto i stolice na trotoar, i uz kafu ili pivo komentarišu kako se ovo više ne može izdržati, i kad će, uostalom, ona kiša koju stalno najavljuju, ali se lepo vidi kako iz sve snage uživaju. Kad noću izađete u šetnju ili vožnju biciklom, nigde ni žive duše, ako se izuzme žamor iz letnjih bašti, i imate utisak da je grad samo vaš, da vam se nudi i da vas poziva bliže sebi.

To je ponuda koju ne bi trebalo odbiti. Kao i svi zaista veliki gradovi, i Beograd je u stvari konglomerat sela zbijenih jedno uz drugo i, ponekad, jednog povrh drugog, i svako od njih je svet za sebe, mada zajedno čine celinu koja je veća od skupa delova. Recimo, Hadžipopovac ispod Cvijićeve ulice, koji se sa svojim skromnim i interesantnim porodičnim kućama toliko razlikuje od svega u susedstvu, opojne bašte Neimara, lavirint donjeg Dorćola, vanvremenska kaldrma Kosančićevog venca, izvesni delovi Zvezdare… Oni kojima se Beograd svodi na krug dvojke i potez Slavija–Kalemegdan nisu ni zaslužili da u njemu žive, i na onom svetu verovatno će biti kažnjeni večnom vožnjom gradskim prevozom u tom pravcu, i to stojeći.

Zatim, delovi grada uz vodu, i to ne računajući izvikanu Adu: sve zanimljiviji lučki deo ispod Karađorđeve, nepravedno potcenjeni „25. maj“ desno od podvožnjaka i Jojkićev kanal preko puta, neistraženi Dunavac. Sve to nije ni deseti deo onoga što ovaj grad nudi onima koji imaju malo dobre volje da mu se odazovu. A kad je reč o onima koji uporno veruju da je život negde drugde, treba da znaju da su mesta o kojima sanjare, tamo gde valjaju, valjaju zato što liče na Beograd. Istočni Vilidž na Menhetnu, recimo, sa svojim kafićima i drvoredima, predstavlja samo proširenu varijantu Ulice Strahinjića Bana, mada devojke nisu ni prineti. Isto važi za delove Londona, Pariza, Istanbula… No name restaurant, jedan od najboljih ribljih restorana u Bostonu, na primer, isti je kao Porto, i baš kao Porto, skriven je u zabačenom delu pristaništa, među skladištima.

I naravno, Beograđani i Beograđanke, koji možda nisu najbolji ljudi na svetu, i znaju da budu aadvratno blazirani, ali imaju neki svoj šarm, jebi ga. Kao što je Beograd, u fragmentima i odblescima rasut širom sveta, isto se desilo i s Beograđanima, koje su ratovi i sankcije razvejali od Toronta do Kejptauna i od San Franciska do Praga. Svaki od njih poneo je po jedan deo grada sa sobom i svaki od njih i sam predstavlja zrno Beograda koje će možda proklijati na nekom drugom meridijanu. Stoga nema nikakvog smisla sanjariti o dalekim pejzažima. Ona parola iz 1996. važi u oba smera: Beograd je svet i svet je Beograd, i tu se prosto ništa ne može. Ma koliko se čovek trudio da zbriše, iza nekog ćoška sačekaće ga Beograd i Beograđani, i biće kao da nigde nikad nije ni odlazio. A što se vrućine tiče, malo znoja nikad nikom nije škodilo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja

Vreme uživanja

25.јун 2025. Nebojša Broćić

Moji izbori

19.јун 2025. Bojana Rubinjoni

Lepota čitanja

11.јун 2025. Bojana Šumonja

Parče Menhetna

04.јун 2025. Nebojša Broćić

Moj komunizam

28.мај 2025. Aleksandar Marković

Portugal Unplugged

Komentar

Komentar

Igra blokadera i policije

Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio

Andrej Ivanji

Komentar

Narodno blokiranje Srbije

Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati

Filip Švarm

Komentar

Nasilje je počelo u 21:42 – pre trinaest godina

Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure