img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravstvo

Zloupotreba hitne pomoći: Profit ili život

29. септембар 2024, 12:19 S.Z.
Ilustracija Foto: Fonet/Marko Dragoslavić
Ilustracija
Copied

Na komercijalne delatnosti Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Beograda se troši više resursa nego za pomoć građanima u hitnim slučajevima, pokazuje istraživanje organizacije „Pravo na život – Meri“

Beograd se poslednjih nekoliko godina suočava se sa ozbiljnim problemima u pogledu dostupnosti hitne medicinske pomoći. 

Iako bi hitna služba trebala biti siguran oslonac za građane u trenucima životne ugroženosti, stvarnost je drugačija. 

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Beograda, koji je već godinama pod velikim opterećenjem, sve više resursa preusmerava na komercijalne aktivnosti, pokazuje istraživanje organizacije „Pravo na život – Meri“.

„Zloupotreba resursa ugrožava živote”

Predsednik pokreta „Pravo na život – Meri“ Dejan Zejnula kaže za „Vreme“ da zloupotreba resursa i kašnjenje u intervencijama direktno ugrožavaju živote. 

„Potrebna je hitna reforma sistema kako bi se osiguralo da ljudski život bude važniji od profita. Podaci koji pokazuju da ekipe hitne pomoći provode više sati na komercijalnim dežurstvima nego na intervencijama prvog reda hitnosti jasno ukazuju na opasnu komercijalizaciju ove ključne službe”, kaže Zejnula. 

Prema izveštaju rada Zavoda za urgentnu medicinu Beograd za 2023. godinu, broj sati koje su ekipe provele na dežurstvima iznosio je 1.752,15 sati. 

„Koliko su ovi podaci tačni ne možemo utvrditi sa sigurnošću, ali činjenica da su za jun, jul i avgust ubeležena samo 206,05 sati ukazuje na to da ovi podaci nisu precizni”, kaže Zejnula.

 

Tokom letnjih meseci, Zavod za urgentnu medicinu Beograd angažuje po četiri ekipe kroz tender za javnu nabavku „medicinsko dežurstvo na Savskom jezeru“ koji raspisuje JP „Ada Ciganlija“. Ekipe su angažovane tokom 75 dana, a radni sati za ovo dežurstvo očigledno nisu prikazani u zvaničnoj statistici Zavoda. 

„Možemo samo pretpostaviti koliko je još dežurstava izostavljeno iz ovih podataka”, objašnjava sagovornik „Vremena”. 

Uporedna analiza vremena ekipa na dežurstvima i hitnim intervencijama

Statistika pokazuje da su ekipe hitne pomoći provele više vremena na dežurstvima nego na hitnim intervencijama. 

„Ovaj podatak jasno ukazuje na ozbiljnu zloupotrebu resursa hitne pomoći. Ovo ne samo da dovodi u pitanje prioritete institucije čiji je primarni zadatak zaštita ljudskih života, već i svesno dovodi građane u opasnost zbog smanjenog broja dostupnih ekipa za hitne slučajeve”, kaže Zejnula.  

On dodaje da se resursi koji bi trebalo da budu na raspolaganju građanima u trenucima životne ugroženosti preusmeravaju na profitabilne aktivnosti, čime se hitna medicinska pomoć pretvara u sredstvo zarade. 

„Građani su suočeni sa sistemom u kojem umesto brze intervencije, dobijaju savet da sačekaju i ponovo pozovu hitnu pomoć ako se stanje pogorša – što je potpuno neprihvatljivo”, kaže Zejnula.

Naš sagovornik podseća i na konkretne primere koji dodatno ilustruju ozbiljnost problema. 

Jedan od njih je težak sudar na Zrenjaninskom putukoji se dogodio  22. avgusta 2024. godine. 

„Iako je podstanica hitne pomoći u Borči relativno blizu, ekipa nije mogla da odgovori jer je bila angažovana na intervenciji u zatvoru u Padinskoj Skeli. Na mesto nesreće poslana je ekipa iz stanice Zavoda udaljene 23 kilometra, što je značajno produžilo vreme dolaska. 

Inače, u Borči su obično stacionirane dve ekipe, ali se tokom leta taj broj smanjuje na jednu, pod izgovorom smanjenog opterećenja hitne službe. U stvarnosti, ove ekipe se povlače kako bi dežurale na Adi Ciganliji, što direktno ugrožava građane naselja kao što je Borča”, kaže Zejnula. 

Još jedan ilustrativan primer dogodio se 12. maja 2024. godine, kada su dva vozila hitne pomoći bila povučena iz redovnog rada i angažovana na fudbalskoj utakmici.

Proletos su za manje od mesec dana u naselju Kaluđerica izgubljena dva života, jer beogradska služba Hitne pomoći ne pokriva ovaj deo Beograda.

Dobit ispred hitnosti

Prema podacima istraživanja organizacije „Pravo na život – Meri“ , tokom 2023. godine, Zavod za hitnu medicinsku pomoć Beograda prihodovao je 19.101.918,9 dinara na račun sopstvenih sredstava pod šifrom 221 – promet roba i usluga, finalna potrošnja.

 Ovaj prihod, tvrde iz ove organizacije, potiče od komercijalnih aktivnosti poput dežurstava na javnim događajima i manifestacijama koje donose prihod Zavodu. 

Međutim, dok Zavod ostvaruje značajnu dobit kroz ove usluge, građani ostaju uskraćeni za adekvatnu hitnu pomoć u trenucima kada im je najpotrebnija. 

Bez plana za reorganizaciju

Reorganizacija službe hitne pomoći poslednji put je u javnosti pominjana 2022. godine. Govorilo se se tada da je plan reorganizacije razrađen kroz projekat „Plan optimizacije mreže ustanova zdravstvene zaštite“, koji je rađen sa Svetskom bankom.

Tada je rečeno da će Srbija preuzeti danski model rada hitne službe koji bi podrazumevao nova vozila Hitne pomoći u kojima je biti GPS sistem, helikopterske jedinice, bolje obučene medicinske tehničare, ali i vozače.

U Srbiji je međutim, još uvek sve prepušteno rukovodiocima hitnih službi, a nema ni jedinstvenog akta o organizaciji i radu istih.

Još uvek se čeka i na uspostavljanje broja za hitne slučajeve 112, što inače je i jedna od obaveza koje Srbija ima u procesu evrointegracija.

Između 2019. i 2021. godine, u ovaj projekat EU je uložila milion evra, kako bi se izvršile pripreme za uvođenje sistema 112 u Srbiji.

Ako iz Srbije pozovete ovaj broj – javi se policijska Uprava za grad Beograd.

Tagovi:

112 Beograd Hitna pomoć Hitne službe
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Zvučni top

05.јун 2025. B. B.

UN od Srbije traži zvaničan odgovor u vezi sa zvučnim topom

Srbija ima obavezu da reguliše i nadgleda proizvodnju, nabavku i upotrebu opreme koju koristi policija i organi reda, a da je poseban oprez potreban prilikom upotrebe eksperimentalnog naoružanja

Dejan Vuk Stanković posetio Ćacilend

Akademski plenum

05.јун 2025. B. B.

Poziv Stankoviću da osudi Vučićevu izjavu o studentima „fašistima“

Istaknuto je da je Dejan Vuk Stanković kao ministar i profesor dužan da stane u zaštitu studenata, „koje predsednik države naziva zločincima“

Hronika

05.јун 2025. B. B.

Kućni zatvor od godinu dana za napad farbom na građane u Futogu

Nemanja Andrić osuđen je i na novčanu kaznu od 100.000 dinara, a mora da plati i odštetu od 300.000 dinara aktivistkinji pokreta Kreni-Promeni Svetlani Kosanović koju je povredio

Projekat „Jadar“

05.јун 2025. B. B.

Rio Tinto preispituje troškove projekta „Jadar“

Status strateškog projekta zahteva ispunjenje standarde EU za zaštitu životne sredine i ljudskih prava što će se odraziti na konačni kapitalni trošak

Fakulteta političkih nauka

05.јун 2025. N. R.

Posle žučne rasprave: FPN izglasao onlajn nastavu

Izvor „Vremena“ kaže da je na Nastavno-naučnom veću FPN bilo žučne debate profesora i da su razmenjene teške reči

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure