img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura

Zbog REM-a, srpski filmovi ne mogu da dobiju novac od Evrope

26. jul 2023, 17:07 Sofija Popović
Copied

Dovedeno je u pitanje pravo srpskih filmova da koriste evropske fondove za razvoj kulture jer se kasni sa izmenama Zakona o elektronskim medijima, a kasni se zbog nedostatka političke volje da se smene članovi REM-a

“Nečista krv”, “Južni vetar”, “Trag divljači” – samo su neka od srpskih filmskih ostvarenja koja su podržana novcem Evropske unije kroz program “Kreativna Evropa”.

Ali, da bi ovi i drugi filmovi dobili namenjeni joj novac iz ovog programa Evropske komisije, potrebno je da Srbija uskladi svoje zakonske regulative sa Audio-vizuelnom direktivom Evropske unije. Konkretno, da usvoji izmene Zakona o elektronskim medijima (ZEM).

Rok za izmene u ovoj oblasti istekao je još prošle godine, ali je nakon toga produžen do 30. juna ove godine.

Prema saznanjima portala European Western Balkans, rok je ponovo produžen za šest meseci, što znači da vlasti u Srbiji imaju rok do kraja godine da usvoje pomenuti Zakon, koji je još uvek u formi nacrta i čeka javnu raspravu.

Srbija je novembru 2021. godine zvanično pristupila novom ciklusu u programu “Krativna Evropa” za period od 2021-2027. godine, a sredstva su u odnosu na prethodni ciklus su udvostručena.

Prema tom sporazumu, EU će sa 2.44 milijarde evra podržati projekte i inicijative koji unapređuju kulturnu raznolikost i odgovaraju na potrebe i izazove sa kojima se susreće oblast kulture i nezavisnosti.

Koplja se lome zbog REM-a

Najveći deo pomenutog Zakona o elektronskim medijima koji filmovima koći već dobijeni novac iz Evrope, tiče se rada Regulatornog tela za elektronske medije (REM), koje deo javnosti u Srbiji vidi kao odgovorno za stanje u medijima.

Zakon o elektronskim medijima trebalo je da bude završen još u drugom kvartalu 2022. godine. Bez obzira na obećanja ministra informisanja i telekomunikacija Mihajla Jovanovića iz novembra prošle godine , da bi do marta ove trebalo da bude sačinjen predlog ovog zakona, to se nije dogodilo.

Prvo se kasnilo sa formiranjem Radne grupe za izmenu ZEM-a, a prema oceni brojnih medijskih udruženja čitav proces bio je netransparentan. Onda je Radna grupa formirana pod velom tajne, a u pisanju najvažnijeg akta u sferi elektronskih medija nisu učestvovali predstavnici novinarskih udruženja.

Početkom aprila ove godine novinarskim i medijskim udruženjima u Vladi Srbije predstavljena je verzija novog Zakona o elektronskim medijima, a ne izmene starog, kako su to udruženja očekivala. Iako je prvobitno planirano da javna rasprava počne krajem aprila i traje mesec dana, čitav proces je zaustavljen.

Novim odredbama predviđeno je da  aktuelni sastav REM-a ostaje na snazi, iako Vladina Medijska strategija i Akcioni plan propisuju izbor novih članova REM-a, sa stupanjem na snagu novog zakona.

Na pitanje portala EWB, zašto je proces zaustavljen, profesor FPN-a Rade Veljanovski, inače  član Radne grupe za izradu nacrta Zakona o elektronskim medijima, naveo je da se sada “sva koplja lome” oko promene aktuelnog sastava REM-a kada novi Zakon o elektronskim medijima stupi na snagu.

On je rekao i da srpske vlasti kada su pisale Medijsku strategiju nisu očekivale da će se dogoditi ono što se događa već dva meseca na ulicama Beograda i drugih velikih gradova u Srbiji.

„Zahtevi građana na ulicama koincidiraju sa Medijskom strategijom i sada vlast očigledno reterira jer ne želi da se ispostavi da oni udovoljavaju tim zahtevima“, kaže Veljanovski.

Usvajanje ZEM-a jedna je od izmena na koju se Vlada Srbije obavezala usvajanjem Medijske strategije za period od 2020 – 2025. godine.

Osim ZEM-a, Akcionim planom je predviđeno i usvajanje krovog Zakona o javnom informisanju i medijima kao i Zakona o javnim medijskim servisima. Nijedan od tri medijska zakona nije usvojen prema „redu vožnje” iz Akcionog plana za Medijsku strategiju, a svi rokovi davno su probijeni.

„Kreativna Evropa“ – dugodišnji partner

“Kreativna Evropa” je program Evropske komisije za podršku audiovizuelnom sektoru i sektoru kulture, a u njemu Srbija učestvuje od 2014. godine. Tako je do 2020. godine u ovom programu učešće uzelo oko 146 organizacija iz Srbije, u preko 305 projekata, iz kojih je ukupno povučeno preko 12 miliona evra.

Tim novcem u praksi su podržana 23 filmska ostvarenja, prevedeno je 317 knjiga, godinama se održavaju  brojni filmski festivali poput “Beldocs-a” i “Festivala evropskog filma – Palić”, organizuju se studijske posete, brojne radionice… Na delu sajta “Kreativna Evropa – uspešne priče” mogu se pronaći na stotine uspešnih projekata iz oblasti kulture koji su realizovani uz evropsku podršku.

Program “Kreativna Evropa” obuhvata dva potprograma, “Media” i “Kultura”. Potprogram medija postiče razvoj audiovizuelnog i multimedijalnog sektora, dajući podršku razvoju, distribuciji i promociji evropskih igranih, animiranih i dokumentarnih filmova i televizijskih serija, kao i razvoju i promociji novih medijskih sadržaja i stručnom usavršavanju filmskih profesionalaca.

Mnoga filmska ostvarenja, kao i filmski festivali, podržani su kroz potprogram „Media“. Zbog kašnjenja u usvajanju ZEM-a upravo je dovedeno u pitanje učešće Srbije u ovom potprogramu.

Inače, prema informacijama do kojih je došao EWB, od 2021. godine povučeno je oko 3 miliona evra iz potprograma “Media”.

S.P./EWB 

Tagovi:

evropski fondovi Film Kreativna Evropa REM Zakon
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski marš na Novi Sad

31.oktobar 2025. Katarina Stevanović / R.V.

BLOG: „Ostavite hrane onima iza, oni ništa nisu jeli“

Dan drugi. Studenti su prenoćili u Inđiji, mnogi od njih pod vedrim nebom. Reporterka „Vremena“ Katarina Stevanović je sa njima. Do Novog Sada preostao je najteži deo puta

Mediji

31.oktobar 2025. M. L. J.

Mediji Junajted grupe traže od vlasnika – da ih proda

N1, Nova, Radar i Danas traže od Junajted grupe, njihovog vlasnika, da otkupe ove medije od vlasnika po tržišnim principima, uz finansijsku podršku kredibilnih eksternih investitora

Obraćanje

31.oktobar 2025. S. Ć.

Aleksandar Vučić: Otiću ću u subotu u crkvu da se pomolim Bogu

U za njegove pojmove nikad kraćem obraćanju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da će u subotu otići u crkvu da se pomoli Bogu, da zapali sveću za sve žrtve novosadske tragedije, i pozvao druge da slede njegov primer

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Istraživanja javnog mnjenja

31.oktobar 2025. Milica Srejić

Vučić tobože na 50 odsto, ali nešto neće izbore

Tabloidi prenose navodno istraživanje prema kojem SNS ubedljivo dobija izbore. Ali, Vučić dobro zna da su to lažne brojke, kaže za „Vreme“ politikolog Dejan Bursać

Doček studenata

31.oktobar 2025. M. L. J.

Fizioterapeuti su spremni: „Masiraćemo 8.000 studenata-šetača do 4 ujutru“

Velika akcija studenata i srednjoškolaca fizioterapeuta sprema se u Novom Sadu, pred dolazak više od 8.000 ljudi koji šetaju do grada

Komentar

Pregled nedelje

Kakvi ste to ljudi

Mladi ljudi spavali su pod oktobarskim nebom u Inđiji. Šta su za to dobili tamošnji naprednjaci? Još jedan mandat direktora škole ili javnog poduzeća? Legalizaciju divlje gradnje? Ugradnju u lokalne biznisiće

Filip Švarm

Komentar

Režimsko iživljavanje: Beogradski sajam kažnjava izdavače

Odluka Beogradskog sajma da kazni izdavače koji će 1. novembra zatvoriti štandove najnovija je bruka i urušavanje ugleda Sajma knjiga. Režimsko gaženje institucija kulture se nastavlja

Sonja Ćirić
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure