img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura

Zbog REM-a, srpski filmovi ne mogu da dobiju novac od Evrope

26. jul 2023, 17:07 Sofija Popović
Copied

Dovedeno je u pitanje pravo srpskih filmova da koriste evropske fondove za razvoj kulture jer se kasni sa izmenama Zakona o elektronskim medijima, a kasni se zbog nedostatka političke volje da se smene članovi REM-a

“Nečista krv”, “Južni vetar”, “Trag divljači” – samo su neka od srpskih filmskih ostvarenja koja su podržana novcem Evropske unije kroz program “Kreativna Evropa”.

Ali, da bi ovi i drugi filmovi dobili namenjeni joj novac iz ovog programa Evropske komisije, potrebno je da Srbija uskladi svoje zakonske regulative sa Audio-vizuelnom direktivom Evropske unije. Konkretno, da usvoji izmene Zakona o elektronskim medijima (ZEM).

Rok za izmene u ovoj oblasti istekao je još prošle godine, ali je nakon toga produžen do 30. juna ove godine.

Prema saznanjima portala European Western Balkans, rok je ponovo produžen za šest meseci, što znači da vlasti u Srbiji imaju rok do kraja godine da usvoje pomenuti Zakon, koji je još uvek u formi nacrta i čeka javnu raspravu.

Srbija je novembru 2021. godine zvanično pristupila novom ciklusu u programu “Krativna Evropa” za period od 2021-2027. godine, a sredstva su u odnosu na prethodni ciklus su udvostručena.

Prema tom sporazumu, EU će sa 2.44 milijarde evra podržati projekte i inicijative koji unapređuju kulturnu raznolikost i odgovaraju na potrebe i izazove sa kojima se susreće oblast kulture i nezavisnosti.

Koplja se lome zbog REM-a

Najveći deo pomenutog Zakona o elektronskim medijima koji filmovima koći već dobijeni novac iz Evrope, tiče se rada Regulatornog tela za elektronske medije (REM), koje deo javnosti u Srbiji vidi kao odgovorno za stanje u medijima.

Zakon o elektronskim medijima trebalo je da bude završen još u drugom kvartalu 2022. godine. Bez obzira na obećanja ministra informisanja i telekomunikacija Mihajla Jovanovića iz novembra prošle godine , da bi do marta ove trebalo da bude sačinjen predlog ovog zakona, to se nije dogodilo.

Prvo se kasnilo sa formiranjem Radne grupe za izmenu ZEM-a, a prema oceni brojnih medijskih udruženja čitav proces bio je netransparentan. Onda je Radna grupa formirana pod velom tajne, a u pisanju najvažnijeg akta u sferi elektronskih medija nisu učestvovali predstavnici novinarskih udruženja.

Početkom aprila ove godine novinarskim i medijskim udruženjima u Vladi Srbije predstavljena je verzija novog Zakona o elektronskim medijima, a ne izmene starog, kako su to udruženja očekivala. Iako je prvobitno planirano da javna rasprava počne krajem aprila i traje mesec dana, čitav proces je zaustavljen.

Novim odredbama predviđeno je da  aktuelni sastav REM-a ostaje na snazi, iako Vladina Medijska strategija i Akcioni plan propisuju izbor novih članova REM-a, sa stupanjem na snagu novog zakona.

Na pitanje portala EWB, zašto je proces zaustavljen, profesor FPN-a Rade Veljanovski, inače  član Radne grupe za izradu nacrta Zakona o elektronskim medijima, naveo je da se sada “sva koplja lome” oko promene aktuelnog sastava REM-a kada novi Zakon o elektronskim medijima stupi na snagu.

On je rekao i da srpske vlasti kada su pisale Medijsku strategiju nisu očekivale da će se dogoditi ono što se događa već dva meseca na ulicama Beograda i drugih velikih gradova u Srbiji.

„Zahtevi građana na ulicama koincidiraju sa Medijskom strategijom i sada vlast očigledno reterira jer ne želi da se ispostavi da oni udovoljavaju tim zahtevima“, kaže Veljanovski.

Usvajanje ZEM-a jedna je od izmena na koju se Vlada Srbije obavezala usvajanjem Medijske strategije za period od 2020 – 2025. godine.

Osim ZEM-a, Akcionim planom je predviđeno i usvajanje krovog Zakona o javnom informisanju i medijima kao i Zakona o javnim medijskim servisima. Nijedan od tri medijska zakona nije usvojen prema „redu vožnje” iz Akcionog plana za Medijsku strategiju, a svi rokovi davno su probijeni.

„Kreativna Evropa“ – dugodišnji partner

“Kreativna Evropa” je program Evropske komisije za podršku audiovizuelnom sektoru i sektoru kulture, a u njemu Srbija učestvuje od 2014. godine. Tako je do 2020. godine u ovom programu učešće uzelo oko 146 organizacija iz Srbije, u preko 305 projekata, iz kojih je ukupno povučeno preko 12 miliona evra.

Tim novcem u praksi su podržana 23 filmska ostvarenja, prevedeno je 317 knjiga, godinama se održavaju  brojni filmski festivali poput “Beldocs-a” i “Festivala evropskog filma – Palić”, organizuju se studijske posete, brojne radionice… Na delu sajta “Kreativna Evropa – uspešne priče” mogu se pronaći na stotine uspešnih projekata iz oblasti kulture koji su realizovani uz evropsku podršku.

Program “Kreativna Evropa” obuhvata dva potprograma, “Media” i “Kultura”. Potprogram medija postiče razvoj audiovizuelnog i multimedijalnog sektora, dajući podršku razvoju, distribuciji i promociji evropskih igranih, animiranih i dokumentarnih filmova i televizijskih serija, kao i razvoju i promociji novih medijskih sadržaja i stručnom usavršavanju filmskih profesionalaca.

Mnoga filmska ostvarenja, kao i filmski festivali, podržani su kroz potprogram „Media“. Zbog kašnjenja u usvajanju ZEM-a upravo je dovedeno u pitanje učešće Srbije u ovom potprogramu.

Inače, prema informacijama do kojih je došao EWB, od 2021. godine povučeno je oko 3 miliona evra iz potprograma “Media”.

S.P./EWB 

Tagovi:

evropski fondovi Film Kreativna Evropa REM Zakon
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Valjevo

26.jul 2025. S.Ć.

Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše

Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Ekstremne vrućine

26.jul 2025. K. S.

Vrhunac toplotnog udara: Ove subote do 43 stepena

U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa

Politička kriza i protesti u Srbiji

Protesti u Srbiji

26.jul 2025. Dijana Roščić / DW

Nemački javni servis: Vruća srpska jesen u najavi

Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD

Đuro Macut: Određene kvote za upis na fakultete

Visoko obrazovanje

26.jul 2025. K. S.

Macut: Najveća obrazovna kriza u istoriji Srbije

Svi državni univerziteti rade, izjavio je premijer Srbije Đuro Macut, dodavši da je ovo najveća obrazovna kriza u istoriji zemlje

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure