img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Protesti

„Šaka jada blokadera”: Da li je režim pobedio, ili će sve eksplodirati na jesen

19. septembar 2025, 17:25 Tijana Stanić
Studentski protesti Foto: Marija Janković
Studentski protesti
Copied

Sa slabim odzivom na „blokaderske” proteste u poslednje vreme pojačalo se likovanje režima da je pobedio „obojenu revoluciju” i da se po ulicama vrzma samo još „šaka jada blokadera”. Da li je to tako, ili u zatišju kuljaju pripreme za vrelu jesen

„Blokade u minijaturi: Šaka jada blokadera ispred Skupštine grada Beograda“.

Ovako je portal Informera opisao pokušaj blokade sednice Skupštine grada Beograda na koju su pozvali zborovi Beograda i udruženja aktivista u petak (19. septembar).

Tačno je da je u petak u 9 ujutro, za kada je bio zakazan protest, odziv građana bio nikakav. Tek nekoliko desetina ljudi okupilo se ovog jutra na Trgu Nikole Pašića, u nameri da blokira najavljenu sednicu skupštine. Cilj je bio da se onemogućavanjem održavanja sednice Skupštine dovede do raspuštanja gradskog parlamenta.

Tabloidi, koji inače već mesecima sviraju kraj i proglašavaju propast „obojene revolucije“, jedva su dočekali da iskoriste jutrošnji protest kao „još jedan dokaz“ debakla „blokadera“.

„Ovakva scena još jednom potvrđuje da blokade, najavljivane kao masovni događaji, u praksi privlače samo ograničen broj učesnika“, piše tako Informer.

Nešto slično je jutros rekao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u gostovanju na TV Blic. On je saopštio da se u četvrtak u celoj Srbiji skupilo 3150 „blokadera“.

„Nijedan skup nisu prijavili. Bilo je 24.000 kriminalnih skupova, a mi smo obezbeđivali bar 23.000. To jeste odgovorna odluka, ali nije u skladu sa zakonom. Ja sam je inicirao da bismo ih zaštitili“, rekao je Vučić i dodao da „oni ne mogu sada da priznaju da im je sve propalo zato što su isuviše energije i emocija uložili“.

„A propalo je i ne postoji više nikakva mogućnost za obojenu revoluciju“, izjavio je predsednik Srbije.

„Prsli kao lajsne“

Dok sa jedne strane seire nad „porazom blokadera“, režimski tabloidi pumpaju brojeve na skupovima protiv blokada koje organizuje Srpska napredna stranka. Informer, na primer, kaže da je prošle subote na skupovima protiv blokada bilo 145.000 ljudi koji zahtevaju „normalan život“.

Slične informacije kao papagaji nedeljama ponavljaju ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i direktor policije Dragan Vasiljević. Počeli su sa brojem od 70.000, a svakog narednog vikenda licitirali su sve veći broj učesnika. Vučić im je sada dao domaći zadatak i unapred najavio da će na narednim protestima protiv blokada 27. septembra u 200 mesta biti 200.000 ljudi. Pa čik neka neko prebroji manje.

U četvrtak je neimenovani novinar Informera na istom portalu izvestio da su „zgubidani prsli kao lajsne – propala im blokada ispred Centralnog zatvora u Beogradu, pa napali ženu koja ih je snimala!“.

„Blokaderi su toliko besni što ne mogu da skupe ljude na svojim nasilnim protestima, pa su sada počeli da napadaju sve redom. Neda Perić (aktivistkinja Srpske napredne stranke) koja ih je snimala doživela je najgore uvrede, jer je samo htela da pokaže da su pukli i da ih je samo nekolicina“, pisao je Informer o protestu ispred Centralnog zatvora u Beogradu 18. septembra.

Likovanje režimskih medija i političara vlasti u potpunosti je u skladu sa narativom koji od početka plasiraju, a to je da su blokade malobrojne, nasilne, da nemaju poentu i da im se građani, načelno, protive.

Na stranu senzacionalistički i tendeciozni naslovi Informera, zaista se stiče utisak da su protesti u proteklom periodu izgubili na snazi. Da li je pitanju kraj „obojene revolucije“, kako mesecima najavljuju medijski udarnici režima, ili se radi samo o zatišju pred buru?

Foto: FoNet/AP
Režim u obračunu sa masovnim protestima ne preza od upotrebe sile: Intervencija Žandarmerije 16. avgusta u Beogradu

Burna jesen

Iskustvo govori da je verovatnije u pitanju ovo drugo, i to iz nekoliko razloga. Pre svega, bliži se 1. novembar, a sa njim i godišnjica pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu i smrti 16 ljudi, događaja koji je pokrenuo najveći talas protesta u novijoj srpskoj istoriji.

Studenti su do sada redovno protestima obeležavali prolazak svakog meseca od tragedije u Novom Sadu. Prema tome, nerelano je očekivati da godišnjica tog događaja ne bude obeležena velikim protestom, možda i na nivou istorijskih protesta od 15. marta ili 28. juna. Bes i tuga građana ne jenjavaju, a realno je očekivati da emocije budu na vrhuncu u danima uoči i nakon godišnjice.

Pogotovo zato što za pad nadstrešnice još uvek niko nije odgovarao, a istraga tapka u mestu. Kako je rečeno novinarima KRIK-a, razlog za to je zdravstveno stanje bivšeg ministra infrastrukture i jednog od okrivljenih u slučaju „nadstrešnica“ Gorana Vesića, zbog kojeg on i dalje nije saslušan.

„Ispitivanje svedoka moguće je nakon saslušanja svih osumnjičenih, pa kako kod osumnjičenog Vesića postoje razlozi koji predstavljaju smetnju za njegovo saslušanje, to nije bilo moguće zakazati ispitivanje svedoka”, odgovorili su iz Javnog tužilaštva za organizovani kriminal za KRIK.

Dalje, praksa je do sada pokazala da protesti redovno zamiru leti pa se, ako prežive letnju letargiju, pojačavaju na jesen i zimu.

Ovo leto je bilo vrelije nego inače, i to u svakom smislu. Umesto tradicionalnog zamiranja protesta, ulice širom Srbije postale su poprište direktnih sukoba demonstranata i naprednjaka, a gotovo svaki veći protest obeležen je prekomernom upotrebom policijske sile. Bes koji su građani osećali početkom leta nije nestao, samo je pojačan nasilnim akcijama režima.

Nasilno gušenje protesta

Aleksandar Vučić i njegove marionete imaju monopol nad nasiljem, potpunu kontrolu nad policijom i zasigurno barem jednim delom vojske. Jedno je reći da su građani besni zbog naprednjačkog nasilja, a drugo je očekivati da se zarad idela svojevoljno poturaju pod pendreke policajaca i palice batinaša.

Vučić se godinama unazad ustručavao od primene gole sile i državne represije. Duboko je kod njega ukorenjena trauma Petog oktobra kada je državna sila na kraju isprovocirala silu naroda spremnog na finalni obračun. Na gotovo sve masovne proteste u protekloj deceniji reagovao je uzdržano i strpljivo čekao da se izduvaju sami od sebe.

Vlast je pošla od toga da će istu sudbinu doživeti i protesti koje je izazvala smrt 16 ljudi pod nadstrešnicom Železničke stanice u Novom Sadu. Baš kao veliki protesti nakon masovnih ubistava u “Ribnikaru”, Duboni i Malom Orašju  3. i 4. maja 2023. pod nazivom “Srbija protiv nasilja”.

Kako su, međutim, demonstracije i blokade uzimale maha, nakon blokade dela srednjih škola i svih univerziteta, sve je glasnija bila struja u vrhu vlasti koja je od Vučića zahtevala da sa lanca pusti specijalne jedinice policije i paravojne formacije kriminalaca pod komandom SNS-a da uspostave ponovo vladavinu straha.

Logika je jasna: većina ljudi nije spremna na lične rizike, ako se demonstrira sila razrediće se protesti i na kraju izdahnuti.

Foto: Gavrilo Andrić
Sa protesta građana ispred prostorija SNS-a

U tu svrhu je 15. marta, uprkos silnim demantima vlasti, verovatno upotrebljeno i zvučno oružje.

Kada je bilo jasno da će masovne demonstracije i blokade uprkos tome preživeti i nakon Vidovdanskog protesta, doneta je konačna odluka da se pobuna kreše golom državnom silom u koordinaciji sa naprednjačkim batinašima. Dvanaestog avgusta inscenirani su sukobi u Vrbasu i Bačkoj palanci, što se pokazalo kao šablon za kasnije proteste u Beogradu i Novom Sadu.

Trenutno zatišje na strani pobunjene Srbije daje takvoj promeni kursa za pravo.

Zato vlast nastavlja da igra na kartu nasilnog gušenja protesta, zastrašivanja građana, a neke od njih i hapsi kako bi poslužili kao primer: evo šta će vam se desiti ako ne odstupite, to može biti bilo ko od vas. Tokom čitavog leta zatvarani su studenti i građani, neke od njih i dalje izjedaju stenice u ćelijama. Na vrat su im natovarene višegodišnje zatvorske kazne. U tom smislu, teško je na budućnost gledati optimistično.

Međutim, energija studenata nije iščezla, baš kao što nije ispario bes u društvu zbog svega što se događalo u posledniih 10 meseci. Iako je nastava počela i uveliko se odvijaju ispiti, plenumi se na fakultetima i dalje redovno održavaju, osmišljavaju se protestne akcije i radi se na studentskoj listi za vanredne parlamentarne izbore. Suštinska razlika između ovih, i svih ranijih demonstracija protiv režima Aleksandra Vučića, je da su danas mladi ljudi pokretačka snaga pobune.

Sve se kreće u susret 1. novembru. Čini se da bi taj dan mogao da se ispostavi kao prekretnica ovog talasa masovnih građanskih protesta protiv bezakonja i korumpirane naprednjačke vlasti koji predvode studenti.

Tagovi:

Blokade Informer Prorežimski mediji Protesti u Srbiji Studentski protesti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Iako je sto puta „pobedio“ izmišljenu obojenu revoluciju, Aleksandar Vučić još ne sme na izbore. I tako je ušao u tamni vilajet

Iz novog broja „Vremena“

10.decembar 2025. J. J.

Odlaganje izbora: Čemu se to Vučić nada?

Iako je sto puta „pobedio“ izmišljenu obojenu revoluciju, Aleksandar Vučić još ne sme na izbore. I tako je ušao u tamni vilajet

Točenje goriva na benzinskoj pump

Cene goriva

10.decembar 2025. K. S.

Zatvaranje benzinskih pumpi: Meštani pograničnih područja ne haju

Dok se čeka kada će i da li NIS-ove pumpe nastaviti da rade u 51 mestu, meštani pograničnih mesta za to ne haju - ionako preko granice kupuju znatno jeftinije gorivo

Evropska unija

10.decembar 2025. M. L. J.

Vučić bi da ceo Zapadni Balkan istovremeno uđe u EU, Crnogorci kažu – čekamo vas tamo

Dok Srbija u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom znatno zaostaje za Albanijom i Crnom Gorom, Aleksandar Vučić pred svoj put za Brisel predlaže da svi zajedno uđu u EU. Vidimo se tamo, poručuje mu Milojko Spajić

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležavaju godišnjicu početka blokade na ovom fakultetu

Godinu dana od početka blokada

09.decembar 2025. I.M.

Studenti poručili: „Predsedniče, vaše vreme je isteklo!“

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležili godišnjicu početka blokade na tom fakultetu

Pritisak na tužiteljku

09.decembar 2025. I.M.

Danas: Službena beleška otkriva kako je tužiteljka sprečena da izvrši uviđaj u „Ćacilendu“

Službena beleška tužiteljke Prvog osnovnog javnog tužilaštva otkriva da joj je 5. novembra onemogućeno da izvrši uviđaj na prostoru Ćacilenda, iako je postojala prijava o teškom krivičnom delu. Dokument baca novo svetlo na postupanje policije tokom protesta

Komentar

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure