img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Rušenje brane Nova Kahovka: Poigravanja sa nuklearnom katastrofom

06. jun 2023, 16:20 Slobodan Bubnjević
Foto: Maxar Technologies via AP
Jedno od čuda komunizma: Brana Nova Kahovka na Djepru
Copied

Posledica rušenja brane na Djepru je da u rezervoaru nadomak najveće evropske nuklearne elektrane Zaporožje nivo vode koja služi za hlađenje reaktora i goriva opada brzinom 5 centimetara na sat. Ukoliko bi se zaustavio dotok vode za hlađenje došlo bi do topljenja reaktora i nuklearne katastrofe

Nakon što je tokom noći, 6. juna, svet obišla vest da je srušena legendarna brana Nova Kahovka, a voda iz kaskadnih akumulacija na Dnjepru počela masivno da se izliva ka južnim područjima u blizini Hersona, Rusija i Ukrajina razmenjuju žestoke optužbe i prebacuju krivicu jedan na drugog. Rušenje ove brane se već sada nazire kao jedan od prelomnih događaja rata u Ukrajini.

U međuvremenu, 150 kilometara dalje na severu, na gornjem delu ogromnog veštačkog jezera Kahovka koji je impozantna sovjetska brana već 67 godina održavala na Dnjepru, u rezervoaru nadomak nuklearne elektrane Zaporožje, nivo vode koja služi za hlađenje reaktora i goriva opada brzinom 5 centimetara na sat.

Šest reaktora ukupne snage od 5700 MW u najvećoj evropskoj nuklearki, koja se pre više od godinu dana zatekla usred ratnih operacija i koja je, na levoj obali akumulacionog jezera Kahovka, pod kontrolom ruskih snaga, hladi se pomoću vode iz ove divovske akumulacije. Kao i kod svakog nuklearnog reaktora, održavanje rashladnog ciklusa je presudno bezbednosno pitanje jer ako se, kakvim slučajem, dotok vode za hlađenje zaustavi, može doći do topljenja reaktora i posledično – katastrofe.

Pročitajte još Nuklearni alarm: Vatra u Zaporožju

Glavna linija za hlađenje reaktora puni se vodom iz akumulacionog jezera i pumpa se kroz kanale koji prolaze pored obližnje termoelektrane. Kada nivo u rezervoaru padne ispod 12,7 metara, a nakon probijanja brane bio je na 16,4 metara, postaće nemoguće dalje upumpavanje vode. Kako saopštava Međunarodna agencija za atomsku energiju, IAEA, sistem bi tako mogao da se hladi još nekoliko dana, ali uvedene su restrikcije vode, osoblje elektrane trenutno upumpava dodatnu vodu i za sada, nema neposredne opasnosti od nuklearnog incidenta.

Masovna evakuacija

Na drugoj strani, južno od probijene brane, ukrajinske vlasti su na desnoj obali Dnjepra (koju drže pod kontrolom) proglasile masovnu evakuaciju. Ruska uprava, sa druge strane, ne smatra da su žitelji leve obale velike ukrajinske reke trenutno ugroženi.

No, uništavanjem brane kakva je bila Nova Hakovka svi su izgubili. Bez nje hidroelektrana Kahovka snage od 335 MW, koja je proizvodila 1420 miliona kilovat-sati struje godišnje, sada sasvim prestaje sa radom. Velike plodne površine na jugu će biti poplavljenje, sistemi odvodnjavanja uništeni, čitav sistem ribnjaka će biti razoren, a ugrožen je i Veliki krimski kanal, vrlo važan plovni put sa juga na sever.

Russia Ukraine War
Brana Nova Kahovka nakon eeksplozije / Foto: Ukrainian Presidential Office via AP

Brana koja je u sovjetsko doba bila simbol čovekove moći nad prirodom, sada je postala jahač ratnog razaranja. Zajedno sa akumulacijom i kanalima, Kahovka je jedan od najvećih graditeljskih poduhvata SSSR-a, bila je deo četvrtog petogodišnjeg plana kada su nakon Drugog svetskog rata Sovjeti gradili divovske brane, kopali ogromne kanale, isušivali jezera i gradili infrastrukturu čudovišnih dimenzija. Na Zapadu se govorilo o  “Staljinovom planu tranformacije prirode”.

Jedno od čuda komunizma

Zato se svojevremeno smatrala jednim od pet velikih čuda komunizma. Pored Kahovke, u čuda koja su simbolizovala “izgradnju komunizma” spadaju najveća evropska brana na Volgi kod Staljingrada, hidroelektrana Kjubišev, kanal Volga-Don i veliki Turkemnski kanal.

Gradnja Kahovke je počela 1950. i dovršena 1957. godine, da bi sa njenom izgradnjom na Dnjepru nastalo ogromno akumulaciono jerezo dužine 240 i širine 23 kilometra. Ova ogromna akumulacija proteže se kroz hersonsku i zaporošku oblast. Ovaj važan plovni put je tokom ukrajinskog rata predstavljao liniju razdvajanja između ruske i ukrajinske vojske.

Pročitajte još Šest nuklearnih kozaka

Brana Nova Kahovka koja je zadržavala jezero da ne otekne niz Dnjepar visoka je 16 metara i ukupno duga skoro 4 kilometara. Sama rečna pregrada, koja je sada uništena i probijena, sastojala se od 28 kapija ukupne dužine od 447 metara.

Stara i Nova Kahovka

Tokom izgradnje brane, na peščanom poluostrvu uz samo gradilište, Sovjeti su bili podigli naselje za radnike koji su na obalu Dnjepra stigli iz svih krajeva Crvene imperije, da bi ga potom pretvorili u novi grad. Uporedo sa izgradnjom hidroelektrane, grad je dobio bulevare i dopadljiva rezidencijalna naselja od bele cigle. Većina radnika je ostala da živi u gradiću koji je nazvan Nova Kahovka i koji je sa više od 40.000 stanovnika danas administrativno središte oblasti. Grad je 1958. godine posetio lično lider SSSR Nikita Hruščov, da bi kasnije, nakon 1961. godine, u njemu živela i kolonija Kubanaca.

Stara Kahovka, gradić 15 kilometara udaljen od Nove Kahovke, a po kome je brana dobila ime, je pet vekova staro utvrđenje na Dnjepru koje su podigli Tatari koje je u doba carske Rusije predstavljalo značajnu stratešku tačku. Tokom Oktobarske revolucije na ovom mestu su se vodili žestoki sukobi između Belih i Crvenih oko kontrole nad Dnjeprom. Na istom mestu, u Drugom svetskom ratu, vodile su se žestoke borbe 1941. tokom nacističkog napredovanja i potom, 1943, tokom sovjetske ofanzive ka zapadu. Sa nesrećnim sukobom u Ukrajini 2022. godine rat je ponovo stigao na Kahovku.

Igra sa vodostajem

Nakon osvajanja grada, Rusi su postavili sebi lojalnog upravitelja u Novoj Kahovki koji je bio deo prethodne administracije. Sukobi oko brane trajali su tokom čitave prve godine rata, što je bilo praćeno i serijom uzajamnih propagadnih saopštenja obe strane. Nakon potpunog povlačenja ruskih snaga na levu obalu Dnjepra u novembru 2022. Rusi su za sobom uništili sedam mostova kako bi sprečili ukrajinsku kontraofanzivu, a jedan od njih je bio vezan i za branu u Novoj Kahovci.

Rusi su isprva sve kapije na brani držali otvorenim, što je opasno smanjilo nivo vode u Kahovci i uticalo na rad pet drugih, severnih hidroelektrana na kaskadi akumulacija na Dnjepru. O razlozima za ovaj potez se mnogo polemisalo, s obzirom da je nizvodno od Kahovke voda plavila i ukrajinsku i rusku stranu reke, ali se smatra da je to učinjeno da bi zaustavilo prodor Ukrajinaca na istok.

Pročitajte još Povratak u Černobilj: Invazija na zemlju nuklearnih reaktora

Na proleće 2023. situacija se sa sasvim preokrenula. Rusi su najednom zatvorili sve pregrade, pa je sa prolećnim rastom vodostaja nivo vode počeo da se podiže. No, kada je nivo vode postao vrlo visok, Rusi ništa nisu preduzimali tako da je na severu došlo do vodostaja kakav nije zabeležen u poslednjih 30 godina, a voda se prelivala preko brane u Novoj Kahovci.

Alternativno hlađenje nuklerake

U finalu igre oko legendarne sovjetske brane, ona je uništena.

Dok bujica plavi jug, sada vodostaj na severu opasno opada. IAEA saopštava da nuklearka Zaporožje za svoje hlađenje može alternativno da se osloni na rezeorvar koji se se nalazi uz samu elektranu i koji je projektovan da zadrži viši nivo vode od onog u akumulaciji.

Kako su reaktori već dugo isključeni, ova voda, ako ne bude novih izazova, može biti dovoljna za njihovo hlađenje tokom nekoliko meseci.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Poplave Zaporožje Djepar Vodostaj brana nova kahovka urajina nuklearka Nuklearna elektrana hlađenje reaktora veštačko jezero Rat u Ukrajini
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Ivica Dačić i Aleksandar Vučić

Vladajuća koalicija

06.maj 2026. Rajna Šćepanović

Ima li SPS-a bez SNS-a?

Da li će se SPS ugušiti u zagrljaju daleko moćnijeg SNS-a ili će uspeti da sačuva partijski identitet i biračko telo

Aleksandar Vucic portret

Predsedničke aktivnosti

06.maj 2026. I.C.

Vučić o „nelojalnim“ kadrovima u MUP-u i kako će „morati sami da se brane“

Kako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić došao do toga da SNS mora da brani sam sebe jer ne može da računa na policiju

Boban Kusturić na konferenciji za štampu

Republika Srpska

06.maj 2026. A.M.

Načelnik uprave za vazduhoplovstvo MUP-a Republike Srpske pronađen mrtav

Boban Kusturić , policijski službenik MUP-a Republike Srpske i bliski saradnik Milorada Dodika, pronađen je mrtav u svojoj vikendici

Sufinansiranje medijskih projekata

06.maj 2026. R. Š.

Tabloidi i nevidljivi portali dobili milione od Grada Kragujevca

Na konkursu za sufinansiranje medijskih projekata podeljeno 10,65 miliona dinara, dok su lokalni kriticki mediji ostali bez podrske, sredstva su završila kod tabloida i medija van grada

POČETAK ZAJEDNIŠTVA I UPORNOST BEZ PREMCA: Slavija, studentski protest, decembar 2024.

Studentski protesti

06.maj 2026. M. L. J.

Slavija će opet svetleti do neba: Koji su protesti obeležili studentsku pobunu

Studenti u blokadi najavili su protest 23. maja na Trgu Slavija u Beogradu. Ovaj kružni tok je postao simbol masovnih studentskih protesta koji su kulminaciju doživeli na po brojnosti rekordnom skupu 15. marta 2025.

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Povezane vesti

Analiza

06.mart Slobodan Bubnjević

Nuklearni alarm: Vatra u Zaporožju

Bitka za najveću evropsku nuklearnu elektranu dovela je do požara koji je brzo ugašen. Nije došlo do curenja radijacije u Zaporožju, ali se kontinentom ovog martovskog jutra proširio strah koji će uticati na dalji tok ratnih sukoba u Ukrajini

Rat u Ukrajini

06.avgust J.H.

Borbe oko nuklearke Zaporožje: Poigravanje sa apokalipsom

Rusi i Ukrajinci se međusobno optužuju za borbe koje se vode preblizu najveće evropske nuklearne elektrane. Zapad zahteva hintu demilitarizaciju tog područja

Zaporožje

06.avgust Slobodan Bubnjević

Šest nuklearnih kozaka

Veliki Dnjepar ovde je kilometrima širok. Na njegovoj levoj obali, kraj gradića Energodar, nalazi se Nuklearna elektrana Zaporožje, poprište jedne od bitaka u nesrećnom ratu u Ukrajini, gde se poslednjih nedelja zapravo vodi istovremena poziciona, propagandna i povremeno prava borba oko kontrole nad šest zaporoških VVER-1000 reaktora koje predstavljaju rizik kako za Ukrajinu i Rusiju, tako i za nemali deo Evrope

Analiza

06.februar Slobodan Bubnjević

Povratak u Černobilj: Invazija na zemlju nuklearnih reaktora

Ukrajina nije samo zemlja u kojoj se pre 35 godina dogodila najveća nuklearna havarija na svetu, već država sa impozantom flotom aktivnih nuklearnih reaktora koji usred rata predstavljaju veći hazard od u beton zalivenog Černobilja

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure