
Protesti
Studenti u blokadi: Vidimo se 28. decembra širom Srbije
Studenti u blokadi najavili su za 28. decembar proteste širom Srbije

Ovaj režim kao da je stvorio novo radno mesto – osmišljavač pakosti zarad što većeg zagorčavanja života ljudima koji podržavaju proteste
Sitne pakosti sa krupnim posledicama.
Ovako bi mogli da se objasne postupci režima, koji se svakodnevno svojski trudi da zagorča život građanima koji podržavaju proteste u Srbiji.
Spremni su da uđu u svaku poru društva i da svaki korak ka nezavisnosti institucija suzbiju u samom početku. Policija, sudovi, tužilaštva, direktori škola i sami učestvuju u malim pakostima koje režimski propagandisti interpretiraju kao „opravdane kazne za blokadere-teroriste“, a koje za ljude koje maltretiraju često znače ugrožavanje egzistencije.
Kao da u državnim instutucijama, pored botova, postoji i novo radno mesto – osmišljavanje malih monstruoznosti za svaki pojedinačni slučaj.
Samo zato što podržava studentske proteste i prevozio je besplatno studente po Srbiji, biznis Milomira Jaćimovića je svakog dana na korak bliže od uništenja, a ovaj čovek je letos iz očaja čak pokušao samoubistvo.
Na njegovom maltretiranju se predano radi. Jaćimović je priveden u petak 7. novembra u Žablju zbog narušavanja javnog reda i mira, nakon što je autobusom iz svog voznog parka blokirao prilaz zgradi Opštine i pravio buku u znak protesta jer policija neće da mu vrati zaplenjene autobuse. Ovo nije prvi put da je uhapšen, a u zatvoru je bio letos i njegov maloletni sin.
Policija je sada smislila novu spletku – zaplenila mu je još jedan autobus, zbog navodnog tehničkog kvara – neispravnog levog svetla i gornjeg brisača, dok mu je istog dana oduzet i minibus kojim je prevozio putnike na protest u Beograd. Pre toga su mu, najčešće kada padne mrak, nepoznati napadači oštećivali autobuse, razbijali im prozore i bušili gume. U drugoj fazi pritisaka, Jaćimović ne može da izađe na saobraćajnicu, a da mu policija ne zapleni vozilo, skine tablice ili napiše kaznu.
Na kraju je stupio u štrajk glađu.
U službu sitnih pakosti bilo je i nezakonito zadržavanje Vladimira Štimca u pritvoru. Njemu je određeno zadržavanje do 48 sati. Međutim, odlučujući po žalbi njegovog branioca na tu odluku, sudija je prihvatila žalbu i ukinula rešenje o zadržavanju. Iako se očekivalo da će Štimac izaći na slobodu, to se nije desilo.
U svakoj normalnoj državi presuda bilo kog suda je obavezujuća, ali u slučaju Štimca nije bila, već je policija donela novo rešenje o policijskom zadržavanju, iako ne postoji nikakva pravna mogućnost za to.
Primer uposlenika režima, koji sede na poslu i razmišljaju kako bi što više mogli da ponize narod koji se buni, su i otkazi nastavnicima koji nisu zaposleni za stalno po školama, a koji su učestvovali u blokadama nastave.
Više od 200 nastavnika širom Srbije, koji su bili zaposleni na određeno, dobilo je otkaz pred sam početak nove školske godine. Kako su po pravilu otpušteni oni koji su podržavali studente, država je smislila kako da im dodatno napakosti – da slučajno ne bi lako pronašli novi posao. Otkaze su im dali tek krajem avgusta meseca, sedam dana nakon što su zatvorene liste slobodnih radnih mesta za ovu školsku godinu. Da su im otkaz dali ranije, nastavnici bi novi posao našli bez problema jer je veliki deficit predavača u Srbiji. Ipak, to su namerno učinili posle meseci zavlačenja ljudi tokom leta i obećanja da su im poslovi sigurni.
Takođe, kako su brojni nastavnici na zameni bili u štrajku, veliki broj je ipak uspeo da nađe posao u nekoj drugoj školi naknadno, za pola radnog vremena ili u udaljenom mestu. Ovo je samo bio šibicarsko-zajedljiv način da država razbije kolektive koji su udruženo bili za štrajk.
Lista tih sitnih gadosti, koje život znače ljudima, jer im obezbeđuju egzistenciju, je u prosveti nesaglediva. Od promene zakona po kojem univerzitetski profesori samo 20 odsto vremena mogu da posvete istraživanju, preko pretnji nastavnicima čija deca idu u istu školu, do namernih pokušaja pravljenja razdora između profesora i studenata.
Stradali su i poljoprivrednici koji su tokom septembra pravili proteste. Policija ih je hapsila, nakon što je nekoliko osoba upalo na njihov protest i provociralo okupljene. Policija ih je legitimisala i udaljila sa skupa, ali su se oni zatim vratili i tada je došlo do verbalnog sukoba. Policija je ponovo intervenisala i udaljila provokatore sa skupa. Ipak, na kraju je novosadska policija saopštila da su poljoprivrednici ti koji su uhapšeni zbog nasilničkog ponašanja.
Na spisku maltretiranja su i nebrojena paljenja i razbijanja kafića vlasnika koji su podržali proteste. Vlasniku pekare u Kragujevcu, koji je hranio studente na protestima, inspekcija je zatvorila lokal zbog 270 dinara, jer za samo taj iznos nije izdao fiskalni račun.
Maltretiranje zvukom
Jedna od poslednjih inovacija vlasti je i šikaniranje zvukom – pojačano puštanje ratnohuškaške pesme „Pošla majka da potraži sina“ Dijani Hrki, ženi koja se bori za pravdu štrajkom glađu ispred Skupštine Srbije.
Svog starijeg sina izgubila je pod nadstrešnicom.

Studenti u blokadi najavili su za 28. decembar proteste širom Srbije

Pošto se ministar kulture Nikola Selaković nije odazvao na saslušanje u slučaju „Generalštab“, Javno tužilaštvo za organizovani kriminal izdalo je naredbu SBPOK-u da ga prinudno dovede, navodeći da su ispunjeni svi uslovi za takvu meru

Vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac nije se u ponedeljak pojavila na sednici skupštinskog Odbora za pravosuđe. Predstavnici režima su je optužili da se odmetnula od dražave i da hoće da uvede „četvrtu granu vlasti“

Sva pompa, tenzija i zadavanje imaginarnih rokova Aleksandra Vučića do sada nisu urodili plodom. Pedeset i pet dana od kada je Amerika uvela sankcije NIS-u, rafinerija u Pančevu bi konačno trebalo da stane, a iz OFAK-a nit pisma, nit poruke. U celoj priči ima nekoliko nelogičnosti, posebno što se tiče potencijelnog kupca ruskog većinskog paketa

Britanski ambasador Edvard Ferguson demantuje pisanje „Politike“ pod naslovom "Zašto London okuplja neprijatelje Srbije" u kome se tvrdi da Srbija nije pozvana na sastanak u Albaniji, što je moglo lako da se proveri
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve