img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Mirovna misija Antonia Gutereša: Razgovori o razgovorima

26. април 2022, 16:39 J.H.
Foto: Maxim Shipenkov/Pool Photo via AP
Složili se da se ne slažu: Antonio Gutereš i Sergej Lavrov
Copied

Gutereš je u Moskvi naravno zahtevao da  se odmah obustave sva ratna dejstva. Što se konkretnih stvari tiče, čini se da je ovo tek početak razgovora o razgovorima o učešću Ujedinjenih nacija u prevazilaženju humanitarne krize u Ukrajini i uspostavljanju koridora za evakuaciju

Kako je rat u Ukrajini ulazio iz nedelje u nedelju, tako je rastao prtisak na generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonia Gutereše da nešto preduzme. U ponedeljak je konačno preko Ankare krenuo u mirovnu misiju u Moskvu i Kijev. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je zamerio Guterešu što je prvo otputovao u Rusiju. Kritičari su Guterešu zamerili da mesecima kasni sa pokušajem da nešto učini.

U utorak je Gutereš prvo razgovarao sa ministrom inostranih poslova Sergejevem Lavrovim. Njegova poruka je bila očekivana: da se odmah zaustavi rat u Ukrajini. Lavrov se naravno saglasio sa tim, ali optužio drugu stranu da je odgovorna i za početak sukoba (nisu se pridržavali Minskog sporazuma) i što su ratna dejstva zagazila u treći mesec.

Stav Kremlja je jasan: Zapad je zapravo kriv što sukobi u Ukrajini nisu odavno prestali, jer zapadne države snabdevaju Ukrajinu oružjem; da to ne čine, sve bi već bilo togovo. Drugim rečima: zapadni saveznici predvođeni Amerikom su krivi što Ukrajinci uspešno pružaju otpor ruskoj invaziji i što Kremlj već nije uspostavio proruski režim u Kijevu i okupirao sve što smatra ruskim, pa su tako oni odgovorni za nastavak ruskog razaranja ukrajinskih gradova i ubijanje ukrajinskih civila.

Omiljena fraza za to u Moskvi je: Zapad je spreman da se bori protiv Rusije do poslednjeg Ukrajinca.

Predlog za formiranje trilateralne grupe

Glavni cilj Gutereša je bio da se UN uključe u prevazilaženje humanitarne krize u Ukrajini i uspstavljanje koridora za evakuaciju civila iz ratom obuhvaćenih područja.

Rekao i ono što Kremlj ne želi da čuje: „Činjenica je da nisu ukrajinske trupe u Rusiji, već da su ruske trupe u Ukrajini“, te da je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu što je potvrđenom odgovarajućom rezulucijom UN. Takođe je rekao da je zabrinut zbog mogućih ratnih zločina koje su navodno u Ukrajini počinile ruske trupe i da bi nezavisna tela trebalo da ih istraže.

Uprkos „različitoj interpretaciji“ situacije, Gutereš dijalog smatra mogućim i speman je da u tu svrhu stavi na raspolaganje sve resurse UN-a, „jer je hiljadama civila hitno potrebna humanitrana pomoć koja bi im spasila živote“, te da će UN učiniti sve da se spasu ljudski životi u lučkom gradu na Azovskom moru Mariupolju. Posebno je pomenuo situaciju u čeličani Azovstal, poslednjem uporištu ukrajinskih branitelja Mariupolja u kome se nalze i na stotine civila.

Gutereš je predložio formiranje trilaterane grupe za rešavanje humanitarnih problema u Ukrajini, koja bi se sastojala od predstavnika UN-a, Rusije i Ukrajine. Ta kontakt-grupa bi bila zadužene i za usostavljanje i kontrolu koridora za evakuaciju.

Problem je u tome, što se Gutereš izrekavši javno da je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu praktično diskvalifikovao kao porednik u mirovnim pregovorima.

Lavrov je na zajedničkoj konferenciji za medije rekao da Rusija principjelno jeste za pregovore, ali da je „isuviše rano“ da se govori o posrednicima.

„Oslobođen“ Mariupolj

Zvaničan stav Kremlja je zacementirao predsednik Rusije Vladimir Putin i pre nego što se sastao sa Guterešom. Rekao je da je Mariupolj „oslobođen“ i da tamo nisu u toku vojna dejstva.

Putin je rekao i da je u telefonskom razgovoru turskom kolegi Redžepu Tajipu Erdoganu rekao da je Kijev „u potpunosti odgovoran“ za ljude koji su se zabarikadirali u Azovstalu i da bi trebalo da ih pozove da polože oružje, a da je ratnim zarobljenicima zagarantovan tretman prema svim međunarodnim pravnim standardima.

Sa ruskog stanovišta nema o čemu da se pregovara dok Rusija ne proširi teritorije u Ukrajini koje su pod njenom kontrolom, a za Kijev su pregovori izlišni ako to podrazumeva gubitak teritorija usled ruske agresije.

I Erdogan je pokušao da utiče na Putina, sa kojim je u dobrim odnosima, da se uspostave koridori za evakuaciju civila iz Mariupolja.

Nakon razgovora sa Putinom Gutereš će odleteti u Kijev.

J.H./CNN/Spiegel/Tageschau 

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Antonio Gutereš Gutereš Putin Lavrov Gutereš Ra u Ukrajini Sergej Lavrov
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest zaposlenih u mitrovačkom KBC-u

Kosovo

23.септембар 2025. Milica Srejić

Integracija po svaku cenu: Napad na srpski zdravstveni i obrazovni sistem na KiM

Prvog dana predizborne kampanje na Kosovu razbuktala se tema o integraciji srpskog zdravstvenog i obrazovnog sistema u kosovski sistem. To su jedine preostale srpske institucije na Kosovu. Kako na to gledaju kosovski Srbi

Evropski sud za ljudska prava

Sud u Strazburu

23.септембар 2025. K. S.

Slučaj Bogdana Jovičića pred Evropskim sudom za ljudska prava

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu prihvatio je da razmatra predstavku advokata studenta Bogdana Jovičića

Zaječar

23.септембар 2025. T. S.

Repriza konstitutivne sednice u Zaječaru: Opozicija poziva građane da spreče „državni udar“

Opozicija u Zaječaru pozvala je građane Srbije da u sredu ujutro dođu u grad i spreče održavanje konstitutivne sednice Skupštine, koju smatraju nelegalnom. Lider koalicije „Promena u koju verujemo“ Uglješa Đuričković poručuje da je Zaječar „ogledalo Srbije“ i da se sutrašnjim protestom brani ustavni poredak

Napadi na novinare

23.септембар 2025. T. S.

ANEM: Siniša Vučinić targetira i vređa novinare i medije

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) osuđuje verbalne napade člana Glavnog odbora SNS-a Siniše Vučinića na medije i novinare, između ostalog i na glavnog urednika „Vremena“ Filipa Švarma

Evropski parlament

23.септембар 2025. K. S.

Studenti iz Srbije kandidati za evropsku nagradu za slobodu mišljenja

Studenti iz Srbije nominovani su za priznanje Saharov, koje se dodeljuje za slobodu mišljenja

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure