

Iskakanje iz šina
Šapić ćuti posle tramvajske nesreće, niko nije podneo ostavku
Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke




Inicijativa mladih za ljudska prava je na javnim mestima u Srbiji registrovala više od 220 murala posvećenih Ratku Mladiću
Direktorka inicijative mladih za ljudska prava Sofija Todorović rekla je da im je više od 100 građana poslalo fotografije murala i grafita na kojima je lik ratnog zločinca Ratka Mladića, da je oko 60 murala i grafita samo u Beogradu, a da je 40 odsto murala na javnim institucijama u Srbiji. Murali i grafiti nalaze se i na Prvoj i Trećoj beogradskoj gimnaziji, uz poruke da je Ratko Mladić heroj.
Todorović je rekla da se u Srbiji stalno poriče genocid u Srebrenici, a da mladi ljudi zaslužuju bolje od promocije ratnih zločinaca kao heroja, a da država ne želi da se istina zna.
Na panelu „Istine koje kasne“ aktivistkinja Aida Ćorović je rekla da nije neobično što su mladi u Srbiji često konzervativniji od svojih roditelja jer su danas na vlasti oni koji su 1990-ih „pravili rat“.
Osvrnula se na prošlu godinu kada su zaštitom murala posvećenog Mladiću u Njegoševoj ulici u Beogradu vlasti praktično poručile „mi stojimo iza ratnog zločinca, iza ratnih zločina, srebreničkog genocida i to ćemo ponoviti“ i pitala šta može da se očekuje od elita koje su „ogrezle u zlu i kriminalu“.
„Nisu svi u Srbiji pali na kolena, nisu svi za ratne zločine, ali pogubno je što se mladi ljudi na sve strane truju“, poručila je Ćorović.
Profesor Univerziteta u Rijeci Vjeran Pavlović rekao je da su na vlasti u bivšim jugoslovenskim republikama oni koji su bili upleteni u rat i „ono što vidimo na zidovima je dominantan politički narativ onoga što se desilo u regionu“.
Katolička crkva i Srpska pravoslavna crkva, kaže Pavlović, imaju veliki uticaj na mlade, a u Hrvatskoj se rehabilitiju kolaboracionisti iz Drugog svetskog rata.
Na proteste zbog murala Ratku Mladiću u Njegoševoj ulici na koje su neke nevladine organizacije prošle godine bile pozvale, došlo je jedva nekoliko desetina ljudi. Pokazalo se još jednom da velikoj većini građana Srbije veličanje ratnih zločinaca kao heroja srpskog naroda ne smeta u tolikoj meri, da bi nešto protiv toga preduzeli.
Što, uostalom, pokazuju i izborni rezultati.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke


Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba


Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?


Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini


Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve