
Saopštenje
U “Vremenu” nikad nije vladalo jednoumlje
Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija
Foto: A. Ivanji
Inicijativa mladih za ljudska prava je na javnim mestima u Srbiji registrovala više od 220 murala posvećenih Ratku Mladiću
Direktorka inicijative mladih za ljudska prava Sofija Todorović rekla je da im je više od 100 građana poslalo fotografije murala i grafita na kojima je lik ratnog zločinca Ratka Mladića, da je oko 60 murala i grafita samo u Beogradu, a da je 40 odsto murala na javnim institucijama u Srbiji. Murali i grafiti nalaze se i na Prvoj i Trećoj beogradskoj gimnaziji, uz poruke da je Ratko Mladić heroj.
Todorović je rekla da se u Srbiji stalno poriče genocid u Srebrenici, a da mladi ljudi zaslužuju bolje od promocije ratnih zločinaca kao heroja, a da država ne želi da se istina zna.
Na panelu „Istine koje kasne“ aktivistkinja Aida Ćorović je rekla da nije neobično što su mladi u Srbiji često konzervativniji od svojih roditelja jer su danas na vlasti oni koji su 1990-ih „pravili rat“.
Osvrnula se na prošlu godinu kada su zaštitom murala posvećenog Mladiću u Njegoševoj ulici u Beogradu vlasti praktično poručile „mi stojimo iza ratnog zločinca, iza ratnih zločina, srebreničkog genocida i to ćemo ponoviti“ i pitala šta može da se očekuje od elita koje su „ogrezle u zlu i kriminalu“.
„Nisu svi u Srbiji pali na kolena, nisu svi za ratne zločine, ali pogubno je što se mladi ljudi na sve strane truju“, poručila je Ćorović.
Profesor Univerziteta u Rijeci Vjeran Pavlović rekao je da su na vlasti u bivšim jugoslovenskim republikama oni koji su bili upleteni u rat i „ono što vidimo na zidovima je dominantan politički narativ onoga što se desilo u regionu“.
Katolička crkva i Srpska pravoslavna crkva, kaže Pavlović, imaju veliki uticaj na mlade, a u Hrvatskoj se rehabilitiju kolaboracionisti iz Drugog svetskog rata.
Na proteste zbog murala Ratku Mladiću u Njegoševoj ulici na koje su neke nevladine organizacije prošle godine bile pozvale, došlo je jedva nekoliko desetina ljudi. Pokazalo se još jednom da velikoj većini građana Srbije veličanje ratnih zločinaca kao heroja srpskog naroda ne smeta u tolikoj meri, da bi nešto protiv toga preduzeli.
Što, uostalom, pokazuju i izborni rezultati.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija

Tri incidenta za sedam dana u Hrvatskoj vratili su na velika vrata temu ustaštva i odnosa hrvatske države prema srpskoj manjini. Šta kažu u Srbiji?

Studenti nekoliko beogradskih fakulteta i inicijativa Ansambl Generalštab održali su protest ispred zgrade Generalštaba, uz poruku da će „svojim telima braniti” ovaj simbol Beograda ako vlast ne odustane od planova za njegovo rušenje. Prisutni su napravili „obruč" oko ovog zdanja, i nacrtali crvenu liniju oko njega preko koje je onima, koji planiraju rušenje ovog kulturnog dobra - prelaz zabranjen

Ovaj režim kao da je stvorio novo radno mesto – osmišljavač pakosti zarad što većeg zagorčavanja života ljudima koji podržavaju proteste

I pored fizičke iscrpljenosti, Dijana Hrka, majka stradalog Stefana, nastavlja štrajk glađu ispred Ćacilenda. Poručuje da neće prekinuti protest i optužuje institucije da ne rade svoj posao i lažu građane.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve