img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Francuska

Predsednički izbori: Obrnuto potčinjavanje ili sve po starom

11. april 2022, 10:20 J.H.
Foto: AP Photo/Francois Mori
Tvorac Evropske političke zajednice: Emanuel Makron
Copied

Nakon prvog kruga predsedničkih izbora u Francuskoj Emanuel Makron vodi za nešto preko četiri procenata ispred Marin le Pen. Predvodnica desnice će tu razliku lako nadoknaditi iz rezervoara glasova druge ekstremno desne partije Rekonkista koja je osvojila blizu 7 odsto. O pobedniku će odlučivati glasači levice Žan-Lika Melanšona, a nimalo sigurno nije da će oni pohrliti Makronu koji u pitanje dovodi socijalne tekovine Francuske

Kada su se u nedelju u 20.00 časova zatvorila izborna mesta u Francuskoj prve analize su pokazivale da su na prvi pogled rezultati očekivani:  dosadašnji predsednik Emanuel Makron i šefica Nacionalnog fronta Marine Le Pen boriće se za petogodišnji predsednički mandat u drugom krugu kroz dve nedelje. Kada se, međutim, detaljnije analiziraju rezultati nije sve tako jednostavno.

Makronu su mnogi birači zamerali da je zanemarivao izbore, da se bavio ratom u Ukrajini i uopšte svetskom politikom, i da kao da pomalo prezire svoje sugrađane, da im se obraća s visine. Zakoni koje je doneo u prethodnom mandatu, naročito komplikovani zakon o zdravstvu i radu, nisu pogodovali siromašnoj populaciji i radnicima. U poslednje vreme Francusku su potresali štrajkovi, demonstracije „žutih prsluka“ koje je policija suzbijala sa u Evropi neuobičajnom brutalnošću. Koga zanima spoljna politika, ako su gorivo i namirnice sve skuplji?

Makron je igrao na kartu onih starijih Francuza kojima je pojam grande nation – „velika nacija“ – u srcu i novih generacija koje sazrevaju sa predstavom o veličini Francuske. Makron je kod sugrađana hteo da probudi osećanje da treba pokazati i Amerikancima i evropskim susedima ko treba da vodi ako ne svet, a onda svakako Evropu, sada, kada je Velika Britanija napustila EU, a  Angela Merkel otišla u penziju: Francuska, to jest on, Makron.

Ni jedan glas Le Penovoj!

France Presidential Election
Ispeglani ekstremizam: Marin le Pen / Foto: AP Photo/Michel Spingler

Na talasu nezadovoljstva ne tako dobrostojećih Francuza neočekivano dobro je prošao trećeplasirani Žan-Luk Melanšon sa svojom partijom Nesalomiva Francuska. Njeno ime kazuje sve o njenoj suštini: pvratak starim vrednostima socijalne države. Njeni birači će na kraju odlučivati ko će biti predsednik Francuske. Sam Melanšon, trenutno sigurno najbolji govornik u zemlji, vikao je obraćajući se svojim pristalicama: „Ni jedan glas Le Penovoj!“ Nije navijao za Makrona, ali još manje hoće da dopsusti da birači levice nasednu slatkim rečima šefice ekstremne desnice.

France Presidential Election
Levičar u duši: Žan-Lik Melanšon / Foto: AP Photo/Daniel Cole

Pitanje je, međutim, da li će ga poslušati njegovi birači, koji u Makronu vide uzrok socijalnih nedaća u Francuskoj.

Rezultati su još privremeni, ali sigurno se neće bitno menjati. Makron je na čelu pokreta  Republika u pokretu osvojio  27,6 odsto; Marin le Pen na čelu  Nacionalnog okupljanja 23,4 odsto; Žan-Lik Melanšon sa Nesalomivom Francuskom 22,2 odsto. Melanšon je je u mladosti bio trockista, uvek levičar, a Socijalističkoj partiju je napustio razočaran i 2009. nosnovao svoju partiju.

Nacional-socijalistička partija

Madam Le Pen je očigledno dosta naučila posle gubitka izborne bitke pre 5 godina takođe protiv Makrona. Sada je akcenat stavila na brigu za dobrobit radnika, socijalni mir i zdravlje stanovništva, nije pretila da će izvesti zemlju iz EU ili ukinuti evro, nije grmela protiv „nefrancuza“ – građana Francuske sa korenima u Africi – nego se samo usput zalagala za njihovu integraciju.

Podmirivanje rasistički raspoloženih Francuza prepustila je vođi još ekstremnije desnice Eriku Zemuru i njegovoj novoosnovanoj partiji Rekonkista sa kojom je osvojio 6,8 odsto glasova.

France Presidential Election
Tvrdokorni desničar: Erik Zemur / Foto: AP Photo/Francois Mori

Drugi krug predsedničkih izbora održaće se 24. aprila. Makron je u protekloj noći upozoravao svoje pristalice: „Nije sve gotovo!“ On će se sada intenzivno baviti ekonomskim, socijalnim i zdravstvenim problemima, putovaće iz grada u grad, sela u selo, činiti sve što je propustio, iako mu je manje naškodilo nego što se procenjivalo. Pre svega mora da ubedi birače levice da zapravo nije, to što jeste: zastupnik interesa krupnog kapitala i banaka.

Le Penova mora da proceni gde da nađe potrebne glasove da nadmaši protivnika koji ima preko 4 odsto prednosti. Zemurovi glasači su joj sigurni, ali teško da će biti dovoljni. Nada se podršci mnogih levičara, što nije nikakav paradoks: mnogi birači osciliraju između ekstermne desnice i ekstremne levice izražavajući svoj protest postojećim stanjem.

Francuska politička utopija

Možda najslavniji, i kontroverzniji,  francuski savremeni pisac Mišel Uelbek u romanu „Potčinjavanje“ piše o nezamislivom: da u Francuskoj 2022. na predsedničkim izborima pobedi musliman koji će uvesti bigamiju i sve što ide uz islamsku državu.  Roman je, prema rečima Uelbeka,  politička utopija konstituisanja velike islamske zapadne i mediteranske sile, usmerene po modelu Rimskog carstva, u kojoj bi Francuska i frankofonija igrale ulogu motora, a da bi se ta politika savezništva sa Arapima „dopala De Golu.“

Bez obzira na suprotne namere i ideju pisca, u knjigu su protkani koreni strahova mnogih Francuza na kojima počiva snaga ekstremne desnice. Došla je i 2022. godina i od samo u političkoj utopiji zamislivih ekstrama u Francuskoj bi moglo da se desi suprotno Uelbekovoj maštariji: pobeda Marin le Pen.

Pobeda Marin le Pen protiv Makrona je jednako nezamisliva kao pobeda Tomislava Nikolića protiv Borisa Tadića.

Predstoje i parlamentarni izbori koji će se takođe u dva kruga održati 12. i 19. juna. Iako Francuska ima polupredsednički sistem – predsednik republike predsedava vladom koju sam bira i ima i velika izvršna ovlašćenja – bez solidne većine u parlamentu ne može uspešno da sprovede svoje zamisli. A Makron ima nameru da bude predvodnik Evrope kakvu on zamišlja.

J.H./Le Mond/Spiegel

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Đan-Lik Melanšon Emanuel Makron Erik Zemur Francuska Marin le Pen predsednički izbori u Francuskoj 2022.
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Prijemni ispit na fakultetu

Studentske blokade

09.maj 2025. K. S.

Hoće li na fakultetima u Kragujevcu početi onlajn nastava?

Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure