Pobeda opozicije u Mađarskoj otvorila je pitanje odnosa Evropske unije prema Srbiji i njenim vlastima. Nemački mediji navode da srpski opozicioni akteri traže veću podršku iz Berlina i Brisela
„Nakon izborne pobede opozicije u Mađarskoj vodeći kritičari predsednika Aleksandra Vučića traže više podrške iz Berlina i Brisela“, piše nemački portal Table.Briefings, specijalizovan za brifinge iz politike i drugih oblasti.
„Nažalost iz EU ne vidim toliko podrške za srpsku opoziciju i studentski pokret kao za Tisu u Mađarskoj“, rekao je novinarima opozicionar Aleksandar Kavčić.
On smatra da su nemački Demohrišćani (CDU/CSU) „odlučujući“ za odnos Evrope prema Vučićevom režimu.
Portal ocenjuje da demohrišćanski političari imaju „bliske kontakte“ sa Vučićem, čija je Srpska napredna stranka deo Evropske narodne partije.
Kavčić je prošle sedmice bio u Berlinu i pričao sa predstavnicima Demohrišćana. Sada novinarima prenosi da tamo imaju zadršku zbog ekonomskih interesa.
„Nemački političari se boje nestabilnosti i pogoršanja poslovne klime, u slučaju Vučićevog pada“, kaže Kavčić. „Ali, nestabilnost stvaraju neograničena korupcija režima i gušenje opozicije.“
Prema Kavčiću, nova snaga desnog centra u Srbiji može da nastane tek kada kolabira SNS.
Foto: AP Photo/Michel EulerŠta se kuva iza zatvorenih vrata: Aleksandar Vučić i Emanuel Makron
Zakulisne i glasne kritike
Til Hope i Štefan Izrael, iskusni novinari koji potpisuje članak, navode da se „vodeći političari Demohrišćana uglavnom uzdržavaju od otvorene kritike“.
„Kod Demohrišćana se čuje da ne žele da ugroze mogućnosti uticaja na predsednika (Vučića). Uz to dolaze sumnje u sposobnost delova ultranacionalističke opozicije da se saglasi oko jedne platforme i kandidata po uzoru na Tisu Petera Mađara“, pišu novinari.
Ocenjuje se da se Vučić trudi oko dobrih odnosa sa Berlinom, pa i „obične nemačke poslanike prima lično u predsednički dvor“.
„Raniji ministar informisanja diktatora Slobodana Miloševića je, kažu njegovi sagovornici, veoma umešan u tome da uljuljka svoje sagovornike i da retorički parira svakoj kritici“, stoji u članku.
Ipak, neki nemački demohrišćani govore otvoreno. „Mislim da je važno sa Vučićem govoriti odlučno“, kaže David Prajzendanc koji je u poslaničkoj grupi CDU zadužen za pitanja proširenja EU. Dodaje da je Vučić „na pogrešnom putu“ i da o tome postoji jedinstvo u CDU/CSU.
Prajzendanc posebno kritikuje novi set pravosudnih zakona koji su u Srbiji poznati kao „Mrdićevi zakoni“.
I stavlja opasku da nije dovoljno da Vučić piše autorske tekstove za Frankfurter algemajne cajtung. Tu misli na tekst Vučića i albanskog premijera Edija Rame u kojem traže brzo članstvo u EU makar i bez prava veta.
Foto: Tanjug/Jadranka IlićUrsula fon der Lajen i Aleksandar Vučić: Lekcije o demokratiji u Beogradu
Isključenje iz ENP se još razmatra
Zvanično, Evropska narodna partija (ENP) još od septembra ispituje da li da okonča pridruženo članstvo SNS pri toj evropskoj porodici stranaka.
„ENP je u tom pitanju podeljena“, piše Table.Briefings. „Demohrišćani i konzervativci iz zemalja Beneluksa i Skandinavije zalažu se za isključenje. Italijani, Grci ili Kiprani žele da SNS ostane i da se dalje vodi dijalog. Partijsko rukovodstvo prenosi da primećuje Vučićeve napore da se ne prekinu veze sa EU.“
U tekstu se navodi da mnogo oštriju poziciju zauzimaju druge stranke u evropskom parlamentu, pa i sama evropska komesarka za proširenje Marta Kos. Ona je otvoreno rekla da Evropska komisija razmatra da li će Srbiji biti zamrznuta sredstva iz pristupnih fondova EU.
Kos je posebno istakla očekivanje da vlasti „potpuno prilagode“ pravosudne zakone preporukama Venecijanske komisije i „ponovo uspostave slobodu medija“.
Kako piše Table.Briefings, za srpsku opoziciju bi „test mađarskog scenarija“ mogao doći brže nego što se mislilo.
Holandski evroposlanik Tijs Rojten, iz redova socijaldemokrata, kaže da je Vučić „nervozan“ posle Orbanovog poraza.
U tekstu se zaključuje: „Vučić bi mogao da zakaže prevremene izbore već za kraj juna ili jul, kako bi na krivoj nozi uhvatio opoziciju i studentski pokret. U anketama je srpski predsednik u poslednje vreme jasno izgubio na popularnosti.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Vlada Srbije razrešila je Borka Draškovića sa mesta direktora Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), na kojem je bio 11 godina. Za vršioca dužnosti direktora imenovan je geodetski inspektor Dalibor Babić
Dva odbornika SPS-a iz Knića odmetnula su se od socijalista u lokalnoj Skupštini jer ne žele više da imaju posla sa "nasilnim i neobrazovanim" naprednjacima. Jedan od njih kaže za „Vreme“ da je „SNS u Kniću nasilna skupina neobrazovanih ljudi" sa kojima ne žele ni sad, niti ikada više, da sarađuju. Branko Ružić za „Vreme“ kaže da je alarmantno da tendencije odricanja od izvornih principa i mazohizma postoje ne samo na lokalu, već i u samom vrhu SPS-a
Prisustvo otpravnika poslova Ambasade Crne Gore u Hrvatskoj obeležavanju godišnjice „Oluje“ u Kninu izazvalo je političke reakcije u Srbiji. Vučić je poručio da je reč o proslavi zločina počinjenih nad srpskim narodom
Udruženje novinara Srbije (UNS) je upozorilo da programski saveti RTS-a i RTV-a nisu formirani nakon isteka mandata njihovih članova, zbog čega se postavlja pitanje poštovanja zakonskih procedura i funkcionisanja mehanizama kontrole javnih medijskih servisa
Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive
Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?
Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.