
Novi Sad
BLOG Novi Sad: Stihovi Šantića odjekuju gradom
U Novom Sadu se ove nedelje (1. novembar) obeležava druga godišnjica smrtonosnog pada nadstrešnice Železničke stanice. Pod njom je stradalo 16 ljudi.
TRI PRSTA KAO SRPSKI SIMBOL: Deveti mart;…foto: imre saboAleksandru Vučiću baš ne ide u poslednje vreme. Studentska lista je na glasačkom listiću pod brojem tri, jednim od najmoćnijih alata u oglašavanju, brendiranju i psihologiji prodaje koji još u Srba ima poseban značaj. Studenti tako mogu da spoje nespojivo - ukorenjenu identitetsku simboliku i savremeni viralni marketing
Malo ko je zaboravio sliku Dejana Bodiroge kako diže tri prsta nakon pobede protiv drim tima Amerike u Indijanopolisu 2002. u četvrtfinalu Svetskog prvenstva u košarci.
Tada svetski prvak, Bodiroga je sada kandidat Studentske liste na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima u zemlji 25. oktobra. Kada u predizbornoj kampanji bude na ulici podigao tri prsta poneko će pomisliti na njegove košarkaške dane, neko na srpki pozdrav, a većina šta pokazivanje broja tri znači ovih dana – glasajte za Studentsku listu.
Jer ova lista će se naći pod rednim brojem tri na glasačkim listićima, a pitanje je da li su studenti još uvek svesni izuzetnog marketinškog potencijala ovog broja.
„Njegova najveća snaga leži u bezgraničnoj vizuelnoj upotrebljivosti, gde tradicionalni pozdrav sa tri prsta postaje najmoćniji besplatni rekvizit u kampanji“, objašnjava za „Vreme“ Ljubica Vukčević, direktorka projekata u kompaniji za marketinško savetovanje i istraživanje „Valicon“ u Ljubljani.
„Kandidati i pristalice mogu doslovno na svakoj fotografiji, skupu ili snimku gestom šake poslati direktnu poruku za koga se glasa, bez ikakve potrebe za dodatnim promo materijalom.“

Dodatna snaga Bodirogine slike sa tri podignuta prsta jeste što pokazuje prkos malog da u borbi protiv velikog i na papiru jačeg ostvari pobedu.
Tri prsta nose i simboliku srskog patriotizma, koja tokom proteklih decenija ratova, nasilja i govora mržnje nije prihvatana sa tolerancijom u antiratnim delovima društva na ovom podneblju.
Ipak, Bodiroga je neko ko je uvek važio za patriotu u pozitivnom smislu te reči, on je tri prsta dizao i kada igra za neki strani klub, ali nikada nije bio nacionalista koji širi mržnju. Upravo suprotno.
Slično je i sa počecima studentske borbe, tokom koje su vratili pozitivne nacionalne motive – zastavu, tri prsta i narodnu nošnju kroz ljubav prema sopstvenoj zemlji.
Ali magija broja tri se ne ogleda samo u patriotskom poimanju zajedništva i otpora pokazivanjem tri prsta. Njegova snaga utkana je i u svaku modernu tastaturu i svakodnevnu digitalnu komunikaciju. Jer, svi šaljemo emodžije.
Neke od glavnih studentskih poruka jesu bile upravo poruke ljubavi, složnosti i tolerancije, a umesto svih ovih reči, dovoljno je poslati – <3.
„Ovoj priči dodaje se i spontani digitalni simbolizam: u tekstualnoj komunikaciji broj tri predstavlja osnovni gradivni element za simbol srca (<3)“, napominje Vukčević. „Ova sitna grafička igra omogućava da se broj tri na plakatima, stikerima i mrežama brendira kroz emociju i podršku, pretvarajući običan redni broj u vizuelni znak liste.“
U digitalnom prostoru i kampanji na mrežama broj tri otvara vrata za takozvanu „izvrnutu nostalgiju”. Vukčević daje primer čuvenog refrena pesme „Tri poljupca”, bilo u originalnoj verziji ili kroz klupske i elektronske remikse, koji je postao ideološka i zabavna udica. Umesto suvoparnih političkih govora, kratke video forme koriste ovaj zvuk da poruče: „Neću jedan, neću dva – tri su za sreću”.
Mreže su to već prepoznale pa se utrkuju ko će biti kreativniji.
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
Sve pršti od sadržaja – postavljaju se najpoznatije sudbonosne trojke košarkaša koji su podržali studente u borbi, tri zime preko kojih je Srbija dočekela vanredne parlamentarne izbore.
oteše mu i tri prsta https://t.co/fgsWU6cJNX pic.twitter.com/g3xYN4yC08
— Djordje Miketic (@djordjemiketic) September 15, 2026
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
„Algoritamski posmatrano, formati spakovani u „tri sekunde”, „tri pitanja” ili „tri izazova” drastično podižu gledanost i stopu deljenja na mrežama“, objašnjava marketinška stručnjakinja.
Ipak, ona misli da je ključ uspeha u finom balansu kako se kroz mrežnu zabavu i mimove ne bi izgubio profesionalni autoritet liste. Kada se pesma i zabavni trendovi iskoriste kao pametna udica, broj tri postaje savršen prenosilac tri ključne i ozbiljne programske tačke koje dosežu i do najstarijih i do najmlađih birača.
„Na kraju, broj tri uspeva u onome u čemu većina političkih aktera padne – spaja tradiciju sa terena, emociju sa tastature (<3) i ritam sa mreža u jedinstven brend koji prirodno dovodi sve generacije do glasačke kutije“, kaže Vukčević.

Broj tri se inače smatra jednim od najmoćnijih alata u oglašavanju, brendiranju i psihologiji prodaje. Ljudski mozak je evolutivno programiran da prepoznaje obrasce, a broj tri je najmanji broj potreban da bi se formirao obrazac koji naša podsvest lako pamti i procesuira kroz tri: problem – rešenje – odgovor.
Tako je pravilo trojke zlatni standard u komunikaciji. Informacije predstavljene u grupama od tri su ubedljivije, tekstualno ritmičnije i lakše se pamte nego bilo koja druga kombinacija. Verovatno nismo nikad ni razmišljali o tome, ali jesu oni koji su dizali najpoznatije svetske slogane, pa oni imaju tačno tri reči.
Kao Nike: „Just Do It“.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

U Novom Sadu se ove nedelje (1. novembar) obeležava druga godišnjica smrtonosnog pada nadstrešnice Železničke stanice. Pod njom je stradalo 16 ljudi.

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) osudila je otvoreni pritisak beogradskog Višeg javnog tužilaštva (VJT) na RTS jer su u Drugom dnevniku zvali Aleksandra Radića

Hrvatski politikolog Aleksandar Musić analizira zašto je Vučić izgubio izbore, kako je Studentska lista ostala imuna na propagandu i zbog čega su propale sve kombinacije režima sa fantomskim listama i korisnim idiotima
Bezbednosno-informativna agencija prisluškivala je pojedine tužioce Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK) i pratila im je imejl komunikaciju, piše Radar

Uspon Marka Krička prati niz optužbi za policijsko nasilje tokom protesta, monstruozne pretnje i problematična istraga o ubistvu Aleksandra Nešovića Baje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve