Nacionalni savet za visoko obrazovanje naprosto je odlučio da više ne imenuje članove komisije koja bi se bavila optužbama da je Jelena Trivan plagirala doktorat na Filološkom fakultetu. I to pošto su njihovi članovi srušili prethodne dve komisije
Kako piše u dopisu upućenom Filološkom fakultetu, koji „Vreme“ objavljuje, NSVO je na sednici krajem januara naprosto odlučio da „u ovom trenutku nije u mogućnosti da predloži novog člana“.
Tako NSVO, čiju većinu članova bira vlast, nastavlja da minira rad stručne komisije.
U dopisu sada predsednik NSVO Bela Balint navodi da ih je prošli njihov član komisije Bojan Bojanić u obrazloženju ostavke izvestio da ostatak komisije navodno ne radi po zakonu i dela van nadležnosti.
NSVO stoga odlučuje da ne imenuje nove članove „do otklanjanja navedenih nepravilnosti“.
Na Filološkom fakultetu se nezvanično čuje da je odluka NSVO „skandalozna“ i „tragikomična“. Fakultet nema mnogo opcija jer procedura kaže da jednog člana Stručne komisije za procenu neakademskog ponašanja mora imenovati NSVO.
Troje članova komisije kaže da je plagijat
Kako smo pisali u decembru, drugi pokušaj komisije koja se bavila optužbama za plagijat protiv Trivan propao je isto kao i prvi. Ovog puta je nogu povukao profesor Bojan Bojanić sa Univerziteta u Prištini izmeštenog u Kosovsku Mitrovicu.
Ostalo troje članova komisije – koji su odavno sačinili prednacrt izveštaja prema kojem je rad Jelene Trivan ocenjen kao plagijat – opet su zalud radili. Pravila su takva da komisija mora da preda izveštaj u punom sastavu inače mora ispočetka da se formira.
Bojanić je tada ignorisao pitanja „Vremena“ zašto se povukao iz Komisije, da li je neko vršio pritisak na njega i otkud uopšte on kao pravnik u komisiji koja se bavi doktorskom tezom iz oblasti bibliotekarstva.
Predsednik te propale komisije, Boban Arsenijević sa Univerziteta u Gracu, za „Vreme“ je tada rekao da se Bojanić „oštro usprotivio stavu ostalo troje članova da već na drugoj sednici možemo da diskutujemo izveštaj i podneo neopozivu ostavku“.
Nestručna lica
Tako se nastavilo miniranje komisije za doktorat Jelene Trivan, ranije potpredsednice i poslanice Demokratske stranke koja je u eri vlasti SNS postajala prva žena Službenog glasnika i Filmskog centra Srbije, a danas vodi Telekom Srpske.
„Vreme“ je još 2019. godine u tekstu „Anatomija jedne disertacije“ pisalo da je Trivan bez navođenja izvora prepisala oko 15 odsto svog rada. Našli su se tu čitavi članci sa Vikipedije i poglavlja knjiga drugih autora.
Nedavno je Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno osudio „Vreme“ zbog tog teksta, procenjujući duševnu bol Jelene Trivan na 80.000 dinara.
Ni Trivan ni Sud nisu osporavali da je prepisivanja bilo, već tvrdili da novinari nisu „stručna lica“ koja mogu da procene da li je nešto plagiranje. „Vreme“ traži reviziju presude od Vrhovnog kasacionog suda.
Komisija kao Sizifov posao
Paralelno sa tim postupkom trajali su pokušaji da upravo „stručna lica“ utvrde da li je reč o plagijatu.
Grupa univerzitetskih profesora je još 2022. godine predala zvaničnu prijavu, Filološki fakultet imenovao dvoje članova komisije, Univerzitet u Beogradu trećeg, ali se duže od godinu dana čekalo da Nacionalni savet za visoko obrazovanje (NSVO) imenuje člana.
Oni su najpre imenovali Borivoja Baltazarevića, stručnjaka za medije sa Instituta za srpsku kulturu Priština, izmeštenog u Leposavić. Ali, Baltazarević se povukao posle par sednica, izgovarajući se ličnim razlozima.
Potom je istu matricu sledio i Bojanić, opet rušeći Stručnu komisiju. A sada NSVO sasvim odbija da odabere novog člana. „Teško je oteti se utisku da rad komisije opstruira NSVO, telo Vlade čiji je visoki službenik bila autorka disertacije“, rekao je ranije Arsenijević.
Inače, članica NSVO na predlog Ministarstva prosvete je i Aleksandra Vraneš, bivša v.d. dekanke Filološkog fakulteta i mentorska doktorskog rada Jelene Trivan. Kod nje je Trivan polagala skoro sve predmete na magistarskim i doktorskim studijama, dobijajući isključivo desetke.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uskoro na Kosovo možda neće biti ni srpskih škola i bolnica i to će biti kraj. Svih ovih godina, vlasti Aleksandra Vučića za „povlačenje“ sa Kosova nisu dobile ništa zauzvrat za Srbiju
Predizbornu kampanju uoči izbora 29. marta odlikuje izrazita neravnopravnost učesnika, uz političku zloupotrebu dece i rodno zasnovano digitalno nasilje
U Smederevskoj Palanci, nekoliko dana pred lokalne izbore, država deli subvencije i obilazi projekte. U fokusu su energetska efikasnost i milioni iz budžeta, ali i pažljivo tempiran trenutak. Dok ministarka Dubravka Đedović Handanović govori o razvoju, otvara se pitanje političkog konteksta ovih poteza
Ako bi u Boru došlo do promena vlasti, to bi bila pokazna vežba kako se smenjuje naprednjačka vlast. Na protivnike režima vrši se ozbiljan pritisak, ljude zastrašuju. Hoće li građanima konačno poći za rukom da preokrenu igru
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!