img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvo

Nestali u Srbiji: Više od četrdeset porodica i dalje traga za svojim najdražima

13. октобар 2023, 14:13 Magda Janjić
Foto: printscreen
Copied

Prema statistici Ministarstva unutrašnjih poslova tokom 2021. godine u Srbiji je prijavljen nestanak 2830 punoletnih osoba, od kojih je pronađeno 2785. U potrazi najviše pomaže uključivanje šire javnosti

Nedavno je gotovo cela Srbija na društvenim mrežama tragala i delila postove o nestalom mladiću Vidu iz Novog Sada. On je nakon nekoliko dana pronađen živ i to je jedan od slučajeva sa srećnim ishodom kada su u pitanju nestale osobe.

Međutim, u ukoliko odete na sajt Nestali Srbija, videćete lica ljudi kojih i dalje nema. Među njima su mladi, stari sa životima iza sebe o kojima se i dalje ništa ne zna.

Prema statistici Ministarstva unutrašnjih poslova tokom 2021. godine u Srbiji je prijavljen nestanak 2830 punoletnih osoba, od kojih je pronađeno 2785. Što znači da 45 porodica i dalje traga za svojim najdražima. Statistika je u porastu u poređenju sa 2020. godinom tokom koje je prijavljen nestanak 1372 punoletne osobe. Što se tiče nestanaka maloletnih lica tokom 2021. godine u Srbiji je prijavljen nestanak 1287 maloletnih lica, od kojih je pronađeno 1274.

Tokom 2022. godine nestalo je 1523 maloletnih lica, od kojih je pronađeno 1518, a što se tiče punoletnih lica brojke kažu da je od 1801 osoba pronađeno 1620 lica. Na osnovu podataka iz prethodne godine možemo primetiti da broj nestanaka raste.

„Što se tiče najčešćih nestanaka, prva asocijacija na nestanak je kidnapovanje, dok se prema podacima MUP  kriminalne otmice vrlo retko događaju u Srbiji“, kaže za portal „Vremena“ Ružica Radović, psiholog iz Centra za zlostavljanu i nestalu decu.

Uključivanje šire javnosti pomaže u potrazi

Ona kaže da nestanci mogu biti namerni, odnosno usled zlostavljanja, depresije ili suicidalnosti. Zatim, nenamerni – nestanak usled demencije ili šizofrenije, ali i prisilni, odnosno nestanci usled otmice ili trgovine ljudima.

Centar za nestalu i zlostavljanu decu od 2015. godine beleži na desetine slučajeva nestale dece koja su joj bila prijavljena, a koja su brzim alarmiranjem javnosti, ubrzo nakon toga pronađena i vraćena svojim porodicama.

Upravo ti slučajevi potkrepili su stav Centra da uključivanje šire javnosti u potragu kroz osnivanje Registra nestalih lica Srbije znatno doprineti boljoj potrazi za nestalim licima, pre svega decom. Cilj jeste vidljivost velikog broja nestalih lica čiji podaci i fotogafije, mimo policijske evidencije, javnosti nisu dostupne. Centar zastupa stav da se takvim pristupom, netransparentnošću, opšta javnost ne može uključiti u potragu i doprineti pronalasku nestalih lica, pre svega maloletnih,“ kaže Radović.

Lažne informacije odmažu u potrazi

Sa druge strane, dodaje ona, ono što može da odmogne u potrazi jesu lažne informacije o nestalom licu kao i neproverene pretpostavke medija o uzroku nestanka, što može dovesti do sumnje da je osoba u opasnosti.

Prema njenim rečima, društvene mreže doprinose da se građani uključe u ovaj proces i ta vidljivost informacija javno povećava verovatnoću da lice bude pronađeno. Davanjem detaljnog opisa nestalog lica, porodica i bližnji omogućavaju široj javnosti da aktivno učestvuje u potrazi, odnosno da prepozna nestalo lice, da prijavi da se sa njim susrelo, ili da mu pruži pomoć.

Centar za nestalu i zlostavljanu decu pokrenu je Registar nestalih lica, instagram i fb stranicu i sada aplikaciju Nestali Srbija, kako bi proširili vidljivost preko različitih kanala i kako bi pomogli u procesu pronalaska nestalog lica.

 

Pročitajte još: Pitanja, odgovori i glasine

 

Ona ističe važnost toga da prvi korak u situaciji nestanka deteta ili odrasle osobe jeste pozivanje policije, putem broja 192. Od momenta davanja izjave i podataka o nestalom licu u najbližoj stanici policije, počinje istraga i ona će zavisiti od individualnih okolnosti svakog nestanka ponaosob. Važno je da policijskim službenicima pružite sve raspoložive podatke i detalje koji bi mogli da ubrzaju istragu i rezultiraju pronalaženjem nestalog lica u najkraćem roku.

„Porodica koja prijavljuje nestanak drage osobe sa razlogom je uznemirena i vrlo često nisu u stanju da razluče koje informacije su od značaja za potragu, a koje ne. Zato je najvažnije od svega da sa njima razgovara osoba koja će znati tačno koja pitanja da postavi i kako da ih “vrati” na temu. Porodica prolazi kroz agoniju, preispituje sebe, razloge za nestanak, sitnice, bilo kakve znake zbog kojih je moglo doći do odlaska osobe. Vrlo često su ti podaci korisni, ali ponekad je mnogo važnije fokusirati se na to gde tražiti nestalog, gde je mogao da ode i sa kim da se čuje,“ kaže ona.

Porodica nestale osobe javlja nam se kako bi u Registar nestalih lica Srbije odmah objavili podatke o nestanku i vest proširili na društvenim mrežama Registra i Centra. Prvi uslov koji mora biti ispunjen jeste da je nestanak prijavljen policiji. Zatim sa porodicom razgovaramo upravo o informacijama koje mogu biti od značaja za potragu, kako osoba izgleda, gde je poslednji put viđena, da li je eventualno najavila odlazak na neko mjesto i slične pojedinosti.

U okviru aplikacije i sajta nestali.rs objavljujemo podatke koje smatramo da su za javnost, odnosno koje su relevantne za potragu. Podatke porodice ne obelodanjujemo, već obaveštavamo porodicu ukoliko neko javi da je video nestalog. Potrebno je reagovati odmah i brzo jer su prilikom nestanka, prvi sati ključni. Tada je verovatnoća da se nestaloj osobi uđe u trag veća.

“Pravila” šta je porebno uraditi u prvih 24 sata od nestanka

lica. Pre svega je potrebno proveriti da li je osoba ostavila oproštajno pismo ili oproštajnu poruku, bilo u fizičkom obliku ili onlajn. Odmah potom, treba kontaktirati policiju. Tada je važno za policiju pripremiti osnovne podatke, ime i prezime nestale osobe kao i detaljan opis – visina, težina, tetovaže, frizura, bilo šta što bi olakšalo identifikaciju. Zatim, fotografiju dobrog kvaliteta, koja nije starija od 6 meseci, informaciju kada je osoba poslednji put viđena, gde je viđena i šta je imala obučeno na sebi. Pored toga, broj telefona i društvene mreže nestale osobe, spisak prijatelja i poznanika koji su u stalnom kontaktu sa nestalom osobom. Važno je saopštiti i moguće promene u ponašanju, ukoliko je do njih došlo – ostanak na poslu duže nego obično, promena društva, strah, odnos sa partnerom. ali i zdravstveno stanje – važno je navesti ako osoba ima neku hroničnu bolest, pogotovo ukoliko joj je usled te bolesti neophodna medicinska pomoć, lekovi i slično.

Narukvice za dementne

Podaci govore da je veliki broj starijih osoba koje nestanu usljed demencije, a prema rečima naše sagovornice, ponekad članovi porodice odbijaju da prihvate da je njihov roditelj ili bliska osoba bolesna. Posledice tog poricanja mogu da budu velike.

Za dementnu osobu svi su samo lica u gomili. Starije osobe koje se nalaze bez stalnog nadzora, mogu samo da odlutaju, a otežavajuća okolnost je to što ne znaju da se vrate, jave, niti adekvatno snađu. Ipak, postoje načini da se spreči njihov nestanak. Jedan od njih je i narukvica za dementne osobe, ali to kod nas još uvek nije zaživelo.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Nestali Srbija Centar za zlostavljanu i nestalu decu Ružica Radović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure