img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

U novom broju

Nagli skok cene zaduživanja: Finansijska oluja

22. septembar 2022, 09:20 Bogdan Petrović
Foto: Angelo Luca Iannaconne on Pixabay
Copied

Novac će u narednom periodu biti skup i za državu i za stanovništvo. Državi je potrebno nekoliko milijardi evra do kraja godine za vraćanje dospelih obaveza i pokriće budžetskog deficita, kao i za pomoć EPS-u i Srbijagasu. Samo za postojeće dugove, država će morati da izdvoji preko 300 miliona evra više nego prošle godine po osnovu povećanja kamata na već uzete kredite. Ni sledeće godine neće biti nimalo bolja situacija, jer nas očekuje servisiranje bar četiri milijarde starih dugova, a istovremeno treba platiti uvoz struje i gasa za vreme grejne sezone

Zbog rasta euribora najgore će proći građani koji su u proteklih nekoliko godina uzeli stambene kredite sa promenljivom kamatom (a takvi su skoro svi krediti na dugi rok). U Srbiji se kamate na stambene kredite vezuju za tromesečni ili šestomesečni euribor uvećan za oko tri odsto (razlike između banaka su relativno male). Šestomesečni euribor bio je početkom godine -0,54 odsto, a trenutno je 1,67 odsto, što je povećanje od 2,23 odsto za samo šest meseci (trenutno je nešto niža stopa tromesečnog euribora, ali će se sa stabilizacijom euribora te dve stope izjednačiti). Rate za otplatu kredita se usklađuju sa rastom euribora kvartalno ili polugodišnje; dužnici će zato osetiti pravi šok tek početkom godine, kada dobiju obaveštenje od banke o usklađivanju rate kredita.

Da bismo pokazali kako to u praksi može da izgleda, uzmimo primer građanina koji se “navukao” na reklamu sa bilborda za kupovinu stana u Beogradu na vodi, uz ratu “počev od 499 evra mesečno”. Uz euribor od -0,54 odsto, koliko je bio do marta ove godine, za ratu od 499 evra mogao je da se podigne kredit od 127.000 evra na 30 godina otplate. Danas je rata za taj kredit već skočila na 650 evra, što je povećanje od 33 odsto. Ako euribor dostigne četiri odsto do kraja godine, rata kredita će biti oko 850 evra, što je povećanje od čak 70 odsto. Uz euribor od pet odsto, rata kredita bi skočila na 940 evra, što je povećanje od preko 88 odsto.

Nešto bolje će proći građani koji su pre 10 godina podigli stambene kredite. Njima će uz euribor od četiri odsto rata skočiti sa 500 evra na oko 740 evra, a uz euribor od pet odsto rata bi bila oko 800 evra (na sajtu Unikredit banke postoji odličan kalkulator otplate kredita, pa zainteresovani mogu tačno da izračunaju svoje rate u zavisnosti od visine, roka otplate i trenutka povlačenja kredita)…

 

Pročitajte ceo tekst Bogdana Petrovića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (22. septembra)

Pretplatite se na digitalno izdanje

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

euripor koliko poskupljuje kredit koliko poskupljuje rata kredita porast euribora porast kredita porast rate kredita porast rate za otplatu kredita promenljiva kamata rast kamatne stope rast referentne kamatne stope rata za otpaltu kredita šestomesečni euribor skuplja rata kredita skuplji krediti stambeni krediti tromesečni euribor varijabilna kamatna stopa
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Nikolina Sinđelić

„Sve smo mi Nikolina“

19.avgust 2025. M. L. J.

Nikolina Sinđelić za „Vreme”: Ako se sada povučemo, nestaćemo (Video)

Nakon što je svedočila o nasilju komandanta JZO Marka Krička, Nikolina Sinđelić postala je meta napada i pritisaka. Ona je sa protesta na Mostarskoj petlji poručila da će u svojoj borbi istrajati do kraja

Postupanje policije

19.avgust 2025. Marija L. Janković

Milivojević: U Srbiji imamo partijsku policiju, a ne čuvare zakona

Osvrćući se na nedavne događaje u Valjevu i drugim gradovima, Srđan Milivojević iz DS-a poručuje da se policija ponaša kao stranačka vojska, a ne kao služba građana i države

Demolirana prostorija SNS u Cvijićevoj

Na licu mesta

19.avgust 2025. T. S.

Jutro posle razbijanja prostorija SNS-a: Da li je Vučić jedini koji će se poseći

Jutro posle demoliranja prostorija Srpske napredne stranke u Cvijićevoj ulici u Beogradu, staklo još uvek štrči iz izloga i leži rasuto po trotoaru. Koliko je lako poseći se, najbolje zna predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Blokada zgrade pravosuđa u Novom Sadu

19.avgust 2025. I.M.

Privođenje poslanika Jovovića: „Ruke su vam krvave!“

Čitav kordon Žandarmerije priveo je u Novom Sadu pokrajinskog poslanika PSG-a Radivoja Jovovića i strpao u policijsku maricu. Sve se odigralo pred građanima koji prostestuju ispred zgrade suda

Nova blokada

19.avgust 2025. I.M.

Blokada zgrade pravosuđa u Novom Sadu: Interventna potisnula građane

Blokada zgrade pravosudnih organa u Novom Sadu počela je jutros, nakon što su studenti i građani zauzeli sve ulaze, zahtevajući puštanje na slobodu svojih kolega i prijatelja za koje tvrde da su pritvoreni bez dokaza

Komentar

Komentar

Laži i šamara

Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“

Andrej Ivanji

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković

Pregled nedelje

MUP Srbije d.o.o, privatno obezbeđenje za batinaše

Mnoge od onih koje su do juče hapsili, policajci danas štite. Tako su postali privatno batinaško obezbeđenje MUP Srbije d.o.o. Zato je za novinare mnogo važnije da znaju ko je ko u podzemlju, nego u policiji ili strankama na vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1806
Poslednje izdanje

Pravosuđe i politika

Može li tužilaštvo da pobedi visoku korupciju Pretplati se
Srpsko-američki odnosi: Đurić kod Rubija

Susret koji se za tabloide nije desio

Slučaj Milorad Dodik

Jesen pomazanika

Intervju: Ivana Rašić – Sajsi MC

Ne postoji umetnost odvojena od politike

Gaza

Personifikacija okrutnosti i nehumanosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure