img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Mišljenje Venecijanske komisije: Pozitivno, nego šta – dok se ne pročita

15. новембар 2022, 22:20 Jelena Jerinić
Foto: Tanjug/Vlada Republike Srbije
U poseti Venecijanskoj komisiji: Ministarka pravde Maja Popović
Copied

Venecijanska komisija obelodanila je svoje mišljenje o ustavnim izmenama u vezi sa pravosuđem u Srbiji. Minstarka pravde Maja Popović je odmah radosno obznanila da je ono “pozitivno”. Komisja, međutim, ističe aspekte kojima se suštinski zadržava kontrola izvršne vlasti u odnosu na pravosuđe, omogućava politički uticaj na izbor istaknutih pravnika članova Visokog saveta sudstva i sudove… Samo se mora otići na njihov sajt i pročitati šta piše, jer srpsko Ministarstvo pravde ne objavljuje prevod

Ne znam da li vam je poznato, ali dominiramo u broju pozitivnih mišljenja Venecijanske komisije. I ne samo Venecijanske, nego i u raznim ocenama kreditnog rejtinga, doing biznisa i sl. Makar je takva interpretacija vlasti u Srbiji. A ako se nekad i zalomi neko drugačije mišljenje o nečemu (npr. o stanju demokratije ili netransparentnosti), svima je odmah jasno o čemu se radi – klipovi u točkove progresa koje pokušavaju da podmetnu sile zla. A i kako drugačije, kada nas vode nepogrešivi.

Na poslednjoj sednici Evropske komisije za demokratiju putem prava (Venecijanske komisije), 24. oktobra 2022. godine usvojeno je mišljenje o tri nacrta zakona kojim se sprovode ustavne izmene u vezi sa pravosuđem u Srbiji. Neposredno nakon sednice, ministarka pravde Maja Popović radosno je obznanila da je mišljenje pozitivno.

Sve je to u redu, osim činjenice da Venecijanska komisija uopšte ne daje pozitivna ili negativna mišljenja, već ispituje da li su nacrti ustavnih i zakonskih tekstova u skladu sa široko postavljenim evropskim standardima. Procenjujući tu usklađenost, Komisija onda odluči da za određena rešenja koja nisu sasvim u skladu sa tim standardima da komentare ili sugestije.

Tri nedelje kasnije, Ministarstvo pravde još uvek nije prevelo i objavilo ovo mišljenje na svojoj veb prezentaciji. Što da se mučite da čitate dvadesetak strana pravničkog teksta kad je ministarka već rekla da je pozitivno!

Na sreću i radost nas koji ta mišljenja ipak volimo i sami da pročitamo, Venecijanska komisija je mišljenje nekoliko dana nakon sednice objavila na svom veb sajtu. U mišljenju piše da su predložena rešenja dobar osnov za promene (što jeste pozitivno), ali upozorava i na neke aspekte kojima se suštinski zadržava kontrola izvršne vlasti u odnosu na pravosuđe, odnosno omogućava politički uticaj na izbor, sada već čuvenih, istaknutih pravnika članova Visokog saveta sudstva (ups, ne baš pozitivno!)

Ukratko (jer kako kaže moj kolega Lazović, ne može se toliko pričati o Venecijanskoj komisiji, ljudi ne znaju šta je to!): Komisija posebno ukazuje na strogo hijerarhijsko uređenje sudova (u tome posebno piše da je iznenađena, eng. struck by širokim ovlašćenjima predsednika viših sudova u odnosu na niže); na široka nadzorna ovlašćenja Ministarstva pravde u odnosu na sudove (posebno u vezi sa sudskim budžetom, donošenjem sudskog poslovnika i odobravanjem sistematizacije radnih mesta u sudovima); kao i na rizik da će osam kandidata koje bira skupštinski Odbor za pravosuđe „u kom dominira vladajuća stranka” biti izabrani „po partijskoj liniji” (baš tim rečima).

Od drugih zanimljivosti može se istaći kritika preširoko definisanog „nedozvoljenog uticaja na sudije” (što znači da može biti nerazumno ograničena normalna, stručna i javna kritika sudskih odluka), kao i onemogućavanje sudija da „politički deluju na drugi način”, što bi moglo da onemogući „neposlušne” sudije da učestvuju u javnom životu i ograniči njihovu slobodu izražavanja, izvan uobičajene zabrane članstva u političkim strankama ili nespojivosti sa drugim javnim funkcijama.

U ovom trenutku narodni poslanici, posebno oni iz opozicije, o ovim zakonima komuniciraju sa Ministarstvom pravde isključivo preko Venecijanske komisije (jer nas samo ona pita za mišljenje). Krajem avgusta pisala sam ministarki Popović, preko kolege Orlića, kako pravila nalažu, poslaničko pitanje. Pitala sam, između ostalog, da li će građani i građanke Srbije morati da se na sajtu Venecijanske komisije inormišu o završenim nacrtima zakona? Tako je i bilo (jer su tekstovi objavljeni nakon što su 12. septembra poslati Komisiji).

Ministarka mi do danas nije odgovorila, a Venecijanska komisjinam u četvrtak opet dolazi u posetu – ovog puta da ispituje dva zakona o tužilaštvima. Nastaviće se…

Autorka je narodna poslanica i redovna profesorka Pravnog fakulteta
Univerziteta Union u Beogradu

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Ministarstvo pravde ustavne izmene u vezi sa pravosuđem politička kontrol pravosuđa kontrolisano pravosuđe uticaj politike na sudije Maja Popović izvršna vlst i pravosuđe Venecijanska komisija Odbor za pravosuđe ministarka pravde partijska kontrola sudija venecijanska komisija srbija partijska kontrola pravosuđa izveštaj venecijanske komisije o ustavnim promenama Evropska komisija za demokratiju putem prava (
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure