img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zavrtanje slavine

Koliko vredi sloboda govora za srpsku zajednicu u hrvatskom budžetu

03. мај 2025, 12:25 Zoran Arbutina / DW
Foto: Zoran Arbutina / DW
Hrvatski nedeljnik Novosti
Copied

Odluka da se Novostima, nedeljniku srpske zajednice u Hrvatskoj, uskraćuje trećina dotadašnjeg finansiranja, dolazi nakon političkih poruka Domovinskog pokreta koji se time pohvalio kao ispunjenim obećanjem. Da li je u pitanju politička trgovina, obračun s manjinama, ili model po uzoru na Orbana

Da li je odluka Saveta za nacionalne manjine da smanji sredstava za nedeljnik Novosti pre svega napad na slobodu medija ili napad na položaj Srba u Hrvatskoj? Ili je reč o jeftinom politikanstvu Domovinskog pokreta?

Iako bi Savet za nacionalne manjine u Hrvatskoj trebalo da deluje autonomno i nezavisno od političke konstelacije u Saboru, sve ukazuje na to da je nedavna odluka (24. aprila) o smanjenju finansijskih sredstava koja se dodeljuju nedeljniku Novosti pre svega politički motivisana.

Politička odluka protiv srpske manjine

Neposredno nakon odluke krovnog tela nacionalnih manjina u Hrvatskoj da će list srpske manjine ubuduće dobijati trećinu manje sredstava – 400.000 evra umesto dosadašnjih 610.000 godišnje – manji partner u koalicionoj vladi Andreja Plenkovića, Domovinski pokret, je na svojoj Fejsbuk stranici objavio: „Što obećamo, to i ostvarimo – smanjeno finansiranje nedeljniku Novosti!“

A u svom obraćanju na sednici Saveta i Furio Radin, predstavnik italijanske manjine u Saboru, jasno je naglasio: „Smanjenje sredstava Novostima za 200.000 evra je politički čin.“

To potvrđuje i Žarko Puhovski, filozof i politički analitičar iz Zagreba. U razgovoru za DW on, međutim, naglašava da je Savet za nacionalne manjine od početka imao političku pozadinu:

„Čitav koncept zaštite manjina je politički, da bi se izbegle primedbe iz inostranstva, pre svega iz Nemačke. A u ovom konkretnom slučaju sada se radilo o političkom obećanju manjeg partnera u vladajućoj koaliciji, Domovinskog pokreta (DP), koji je kao glavnu tačku svog programa za izbore imao smanjenje uticaja ‘ozloglašenog Pupovca’, kako su govorili, na hrvatsku politiku i onemogućavanje navodnog antihrvatskog delovanja Novosti.“

Puhovski smatra da se ovde pre svega radi o dnevnopolitičkim interesima DP-a „koji želi da se pozicionira kao jedina prava desničarska stranka u zemlji. Pritom su oni, u hrvatskom kontekstu desničari, pre svega po svom ‘srbožderstvu’, po tome što su izrazito antisrpski orijentisani.“

Ne samo folklor i narodni običaji

Iako Savet za nacionalne manjine svoju odluku o smanjenju sredstava Novostima nije obrazložio – na šta i nije obavezan – predsednik Saveta Tibor Varga je nakon sednice u kratkoj izjavi novinarima izjavio da to nije bila politička odluka i da je Savet delovao nezavisno. Rekao je da odluka nije doneta pod političkim pritiskom Domovinskog pokreta, već da se radi o tome da se finansiraju programi kulturne autonomije kao što su informisanje, izdavaštvo, kulturne manifestacije i kulturni amaterizam – ali ne i politički medijski sadržaji.

Glavna urednica Novosti, Andrea Radak, u razgovoru za DW ističe da je to teško poverovati, te da je uz to i u suprotnosti sa zadatkom Saveta, koji bi trebalo da unapređuje učešće manjina u javnom životu zemlje.

„Tibor Varga je rekao da Savet finansira programe kulturne autonomije, a da za politički sadržaj nema sredstava. Ali taj kriterijum je primenjen samo na Novosti, a na druge nije. Utoliko je reč o proizvoljnoj, a ne o načelnoj odluci.“

Radak napominje da se pripadnici nacionalnih manjina ne mogu svesti samo na to jedno obeležje.

„Oni su i politički građani ove zemlje, njihovi specifični problemi ne isključuju druge probleme i teme, kao što su pitanje penzija, mogućnosti dostupnog stanovanja ili visina plata. Ne može se tu povući jasna linija. Time se stvara veštačka podela s ciljem da se pripadnici nacionalnih manjina getoiziraju, da se od njih naprave građani drugog reda, koji ne mogu ravnopravno učestvovati u političkom životu zemlje, već treba da se bave samo folklorom, narodnim običajima i sličnim stvarima“, kaže naša sagovornica.

Disciplinovanje medija

Osim toga, Novosti su za Domovinski pokret problem ne samo zato što su list srpske zajednice, već i zato što kritički pišu o toj stranci, smatra Andrea Radak.

„Pišemo o njihovim antimanjinskim politikama, o saradnji sa strankama ekstremne desnice u regionu, pa čak i sa onima koje imaju teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj. Imaju vrlo konkretan motiv zašto žele da zaustave naše pisanje“, uverena je glavna urednica Novosti.

Zato ovaj napad na Novosti ima šire značenje, naročito u kontekstu sve većih pritisaka na slobodu medija širom sveta.

„Domovinski pokret se divi Orbanovim dostignućima, naročito kada su u pitanju mediji. Oni ne traže samo potpuno ukidanje finansiranja Novosti, već zahtevaju i promenu celokupnog medijskog pejzaža u Hrvatskoj – tako da se više ne sme pisati protiv hrvatske države, Domovinskog rata i slično. Jasno je da postoji namera da se ograniče sloboda medija i medijski pluralizam“, kaže Radak.

Stanje u medijima u zemlji generalno ocenjuje kao loše, a kao primere navodi ne samo aktuelni pritisak na Novosti, već i talas otpuštanja na HRT-u i u drugim medijskim kućama. Osim toga, štampani mediji teško bi mogli da opstanu bez neke vrste finansijske podrške iz javnih izvora – bilo kroz sniženi PDV, zavisnost od reklama javnih preduzeća ili kroz prelivanje sredstava iz gradskih i opštinskih budžeta, prvenstveno u lokalne medije.

Sprema se tužba

Ovo smanjenje sredstava će svakako imati negativne posledice za redakciju Novosti, ali glavna urednica ističe da neće biti otpuštanja ni smanjenja plata. Jedna od mogućih mera moglo bi biti smanjenje tiraža.

Istovremeno, razmatraju se i pravni koraci protiv ove odluke, uključujući podnošenje tužbe – kako pred domaćim, tako i pred međunarodnim sudovima – zbog diskriminacije. Radnak smatra da su u slučaju Novosti ispunjena oba kriterijuma za ocenu diskriminatornog postupanja: s jedne strane je naneta šteta, a s druge strane je to štetno delovanje uzrokovano pripadnošću nacionalnoj manjini – u ovom slučaju srpskoj.

Evropska regulativa zahteva da finansiranje aktivnosti nacionalnih manjina bude zasnovano na jasnim, nediskriminatornim i stabilnim kriterijumima. Kada će tužba biti podneta još nije poznato – trenutno se prikuplja sva potrebna dokumentacija.

Tagovi:

Hrvatska Nacionalna manjina Novosti Srbi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest zaposlenih u mitrovačkom KBC-u

Kosovo

23.септембар 2025. Milica Srejić

Integracija po svaku cenu: Napad na srpski zdravstveni i obrazovni sistem na KiM

Prvog dana predizborne kampanje na Kosovu razbuktala se tema o integraciji srpskog zdravstvenog i obrazovnog sistema u kosovski sistem. To su jedine preostale srpske institucije na Kosovu. Kako na to gledaju kosovski Srbi

Evropski sud za ljudska prava

Sud u Strazburu

23.септембар 2025. K. S.

Slučaj Bogdana Jovičića pred Evropskim sudom za ljudska prava

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu prihvatio je da razmatra predstavku advokata studenta Bogdana Jovičića

Zaječar

23.септембар 2025. T. S.

Repriza konstitutivne sednice u Zaječaru: Opozicija poziva građane da spreče „državni udar“

Opozicija u Zaječaru pozvala je građane Srbije da u sredu ujutro dođu u grad i spreče održavanje konstitutivne sednice Skupštine, koju smatraju nelegalnom. Lider koalicije „Promena u koju verujemo“ Uglješa Đuričković poručuje da je Zaječar „ogledalo Srbije“ i da se sutrašnjim protestom brani ustavni poredak

Napadi na novinare

23.септембар 2025. T. S.

ANEM: Siniša Vučinić targetira i vređa novinare i medije

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) osuđuje verbalne napade člana Glavnog odbora SNS-a Siniše Vučinića na medije i novinare, između ostalog i na glavnog urednika „Vremena“ Filipa Švarma

Evropski parlament

23.септембар 2025. K. S.

Studenti iz Srbije kandidati za evropsku nagradu za slobodu mišljenja

Studenti iz Srbije nominovani su za priznanje Saharov, koje se dodeljuje za slobodu mišljenja

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure