img
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Kada svi znaju sve: Još jedna naša priča o odronu smisla

09. januar 2022, 08:41 Ivica Dobrić
Foto: AP Photo/Darko Vojinovic
Svi za jednog: Podrška Novaku Đokoviću u Beogradu
Copied

Sabornost ove vrste, kakvu prepoznajemo u “slučaju zatočeništva Noleta u Australiji”, kada "svi" znaju o čemu je reč, kada je "svima" jasno šta se događa na 15 i po hiljada kilometara od Trga Republike, izraz je pocepanog javnog prostora u kome ima mesta samo za masu, ili onog Jednog koji se, kako iskustvo pokazuje, ne opterećuje smislom. A tamo gde svi znaju o čemu je reč niko ne zna o čemu je reč, jer snaga onoga "svi" leži u broju (kvantitet), a ne u argumentu (kvalitet)

„Slučaj Đoković“, zapravo, ne postoji. Sve počinje i završava se jedinom izvesnom okolnošću: čovek se nije vakcinisao. Tačka. Kraj. Vege. Sve ostalo moglo bi da bude, ali, eto, ne mora da znači. Odroni smisla u zemlji Srbiji, međutim, koje je pokrenuo slučaj koji to nije, kudikamo su zanimljiviji od samog dešavanja na terenu. Sabornost je dosegla podeok o kojem i diktator može samo da sanja. Svi, naime, znaju o čemu je reč i nema se tu šta raspravljati. Izuzeci se jedva čuju, a ako se po koji usamljeni glas nekako i probije usred svenacionalne galame, odmah će biti poškropljen žitkom masom ostalom iza sabrane gomile.

Ništa novo, naravno. Mase se, naročito u zatvorenim društvima poput srpskog, lako daju histerizovati najsumanutijim idejama, nagledali smo se toga za Miloševićevog i Vučićevog zlatnog doba. Ipak, uvek iznova fascinira spremnost da se zanemari drugi i drugačiji glas (drugo i drugačije mišljenje), uvek se iznova nalazimo zatečenim pred ušima temeljno začepljenim cerumenom jednodušja, te, posledično, izrazito visokim nivoom agresivne netrpeljivosti.

Nepomirljivost koja džiklja iz svakog budžaka najdirektnija je posledica diktatorske prakse ukidanja javnog prostora. Jer, slobodan javni prostor (res publica) i postoji da bi se, na istom terenu, susrela uzajamno suprotstavljena mišljenja. Republika legitimnim čini suprotstavljene glasove i svojom otvorenošću jemči da se, ako misliš drugačije, nećeš naći ispod đonova besne gomile. (Kada se gomila raziđe i ponovo postane skup pojedinaca, obično je kasno: đonovi su već upili krv.)

U Republici, naime, niko nije u pravu dok se to, argumentima, ne dokaže. U diktaturi su, tome nasuprot, svi u pravu jer nikakva argumentacija nije potrebna da bi se bilo u pravu, naročito ako svi govore ono što gospodar misli. Dakle, sabornost ove vrste, kada svi znaju o čemu je reč, kada je svima jasno šta se događa na tričavih 15 i po hiljada kilometara od Trga Republike u Beogradu, koliko ima do centra za zadržavanje u Melburnu, izraz je pocepanog javnog prostora u kome ima mesta samo za masu, ili onog Jednog koji se, kako iskustvo pokazuje, ne opterećuje smislom. Za pojedince koji su spremni da pruže argument tu, prirodno, nema mesta. Diktatura je, recimo to s ukusom paradoksa, nemesto.

Ne treba, naravno, biti filozof da bi se izvela prosta logička operacija koja kaže da kada svi znaju o čemu je reč niko ne zna o čemu je reč, jer snaga onoga svi leži u broju (kvantitet), a ne u argumentu (kvalitet). Tamo gde masa vlada, argument se smatra neprijateljskom paljbom. (Ne ulazimo, naravno, u to što argument može biti pogrešan ili rđav – naravno da može biti pogrešan ili loš – ali nije reč o tome, nego o slobodnom prostoru u kojem možeš izreći argument kakav god da je. Ako je loš, ili ako lažeš, brzo ćeš biti prognan iz slobodne javne sfere, da je ne zagađuješ.)

To, dakle, što u Srbiji svako ima mišljenje o slučaju koji to nije, potpuno je u redu jer mišljenje je, što kaže filozof Hari Kalahan, kao dupe: svako ga ima. I tu pomoći nema. Problem je, međutim, što nema mesta gde se ta mišljenja-dupeta mogu javno braniti, dakle javno izložiti protivargumentaciji. Linč je, stoga, najbolji protivargument, jedino što na ovom nesrećnom mestu linčuju oni koji bi morali da se brinu o tome da linča ne bude: vlast, dakle.

Zbog toga je ovde reč o svima koji veruju da misle isto, pri čemu, razume se, nije reč ni o kakvom mišljenju – pojedinac misli, ne masa – već o pukoj inerciji, o osećaju pripadnosti nečemu što je veće od vas. Nešto složeniji filozofski uvid će u tome svi prepoznati ono što se zove zajedničkim čulom (sensus communis), stanje, dakle, u kojem svi osećaju isto te se na osnovu te opštosti – da osećaju isto – sabiraju, približavaju jedni drugima, grupišu, prave stado, krdo, čopor ili naciju, zajedno bleje, zavijaju i smrde, te je dovoljan samo veseli pastir da ih, ako je potrebno, potera ka ponoru u koji će, vođeni svojom ubeđenošću, s radošću i nezaustavljivo da poskaču.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Novak Đoković Australija Melburn Hari Kalahan Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

Javne nabavke Telekoma i IT sektora dostupne na dva nova sajta

Grupa pojedinaca napravila je dva sajta na kojima se javne nabavke Telekoma i IT sektora mogu pretraživati i upoređivati. Pozivaju medije, stručnjake i građane da pregledaju dokumentaciju i dostave argumentovana zapažanja

Vesti

13.novembar 2026. M. L. J.

Gde je Milan Radoičić

Vrlo brzo bi moglo da postane očito da li je Milan Radoičić otišao iz Srbije ili ne

Analiza

13.novembar 2026. Jovana Gligorijević

Nakon smrti porodilje u KBC Zvezdara: Crna statistika u 21. veku

Bolnica je formirala komisiju za vanrednu stručnu proveru i obavestila zdravstvenu inspekciju. Slučajevi smrti na porođaju u Srbiji retko dobijaju sudski epilog.

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

Sindikati RTS-a i RTV-a podržali zahtev studenata za informacije od javnog značaja

Dva sindikata javnih servisa stala su uz zahtev studenata FDU za informacije o zaposlenima RTS-a, pošto su se u javnosti pojavile tvrdnje da je reč o traženju „dosijea“. Studenti kažu da traže „javnu istinu o javnom servisu“.

Vučić

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

Napadač iz Kosjerića među pomilovanima, ali – delimično

Među pomilovanima je čovek koji je u aprilu u kabinetu predsednika opštine Kosjerić napao građanina koji je došao da pita za ulicu. Pomilovanje se odnosi samo na jedno od dva dela, a oštećeni najavljuje ustavnu žalbu.

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure