img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura

Festival „Isidora Žebeljan“: Kragujevcu je važno što će biti deo istorije

11. јун 2023, 20:06 Sonja Ćirić
Foto Promo Kritina Miljković
Isidora u Kragujevcu: Isidora Žebeljan
Copied

Prva srpska postavka opere „Maratonci“ Isidore Žebeljan biće izvedena sutra na Internacionalnom festivalu koji nosi njeno ime. Festival se održava u Kragujevcu u čast poznate Beograđanke, naše najizvođenije kompozitorke na međunarodnoj sceni

U Kragujevcu sutra počinje Drugi internacionalni festival „Isidora Žebeljan“. Isidora Žebeljan je bila velika kompozitorka, akademik, profesorka Fakulteta muzičke umetnosti, naša najizvođenija kompozitorka na međunarodnoj sceni, Beograđanka.

Festival počinje premijerom prve srpske postavke Isidorine kultne opere „Maratonci“, u Knjaževsko-srpskom teatru koja je nastala 2008. godine po porudžbini Genesis fondacije iz Londona i Festivala u Bregencu (Austrija). Libreto su napisali Borislav Čičovački, Milica Žebeljan i Isidora Žebeljan. Svetska premijera održana je 20. avgusta 2008. godine u Bregencu, u okviru festivala Bregenzer Festspiele. Bilo je to prvo delo srpske muzike ikada izvedeno na tom operskom festivalu,  jednom od najprestižnijih na svetu.

Do kraja festivala, koji traje od 12. do 17. juna, biće održani koncerti kamerne muzike trojice pobednika Prvog intermacionalnog takmičenja mladih kompozitora „Isidora Žebeljan“, zatim istaknutih mladih srpskih kompozitora, i koncert Kvarteta Brodski iz Londona.

Pročitajte još Ukus muzike

Ove godine se takmiči 97 mladih kompozitora izu sveta, a pobednici će se znati druge festivalske večeri.

Isidora Žebeljan je rođena u Beogradu, tu je živela i radila, pa bi se zbog toga nekako podrazumevalo da Beograd realizuje ovaj internacionalni festival i takmičenje njenog imena.

Teoretičar muzike Mirko Jeremić iz Festivala „Isidora Žebeljan“, citira dirigenta Premila Petrovića koji je odgovarajući na pitanje zašto se festival održava u Kragujevcu, rekao da je „Isidora bila svuda u svetu, pa zašto ne bi bila i u Kragujevcu“.

Dodaje i da je bilo pokušaja da ovaj festival bude beogradski, ali da ga je „Kragujevac, konkretno njihova Muzička omladina, odmah prihvatila i tako smo ostali u Kragujevcu. Takođe, ova odluka je naš doprinos decentralizaciji kulture, ideji koja je nama, kao festivalu, veoma važna“.

Opera „Maratonci“

Navodi i da će Kvartet Brodski iz Londona, odmah nakon koncerta u Kragujevcu, svirati u Beogradu, na Kolarcu, kao i da je „izgledna realizacija dogovora sa nekim institucijama da se Isidorini ’Maratonci’ izvedu i u Beogradu“.

Opera „Maratonci“ Isidore Žebeljan nastala je po filmskom scenariju Duška Kovačevića „Maratonci trče počasni krug“. Mirko Jeremić kaže da ima 8 izvođača i 15 članova orkestra.

„Opera je pripremana tri meseca. Knjaževsko-srpski teatar je imao kapacitet da izvede ’Maratonce’ i izvođače i kostim i scenografiju. U produkciji su učestvovali i festival, i agencija ’Tekiart’ koja od ove godine organizuje ceo festival.“

Kragujevcu je, naglašava, „izuzetno važno što je realizovao prvu srpsku postavku ove kultne opere i što će tako ući u istoriju srpske scene“.

Zato, zbog istorije, potrebno je navesti imena izvođača Isidorinih „Maratonaca“: gost iz Poljske bariton Piotr Prochera (Mirko), tenor Marko Živković (Laki), bariton Vuk Zekić (Milutin), tenor Ljubomir Popović (Aksentije), sopran Ana Cvetković Stojnić (Kristina), bariton Vasa Stajkić (Đenka), mecosopran Jelena Končar (Ružica Piton) i glumac Vladimir Gvojić (Maksimilijan).

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Kragujevac Festival Isidora Žebeljan Kompozitor Opera Duško Kovačević Knjaževsko-srpski teatar Maratonci Beograd
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
23. maj

Skup studenata u blokadi

28.јун 2026. R.V.

BLOG Veliki studentski protest u Kraljevu: „Sve se vidi na Vidovdan“

Studenti u Kraljevu organizuju protest na Vidovdan pod sloganom „Sve se vidi na Vidovdan“. Skup počinje u 11 časova uz dolazak učesnika iz cele Srbije.

Vučić

„Srbija jedna porodica“

28.јун 2026. I.M.

Miting SNS: Najava odlaska Vučića, izborni planovi i obećanja o povećanju plata i penzija

Miting SNS u Beogradu okupio više od 200.000 ljudi prema MUP-u. Vučić najavio ostavku i političke promene, uz poruke o ekonomiji i Kosovu

Režim

27.јун 2026. Nedim Sejdinović

Plan Vučićevog režima: Zastrašiti i proterati najbolje

Plan Vučićevog režima je da na studentsko-građanske proteste odgovore slično kako su na velike proteste odgovorili beloruski i turski režim

Mitinzi

27.јун 2026. Iva Manojlović (DW)

Šta Srbija može da očekuje od vidovdanskih mitinga

Po čemu se razlikuju mitinzi koje u dva dana, na dva različita mesta, organizuju vlast i studenti

Srpska napredna stranka

27.јун 2026. Bojan Bednar

Roboti, roštilj i toplotni udar: Miting SNS po vrelini

Otvoreno je pitanje koliko će na skupu SNS-a „Srbija, jedna porodica“ kombinacija užarenog asfalta, dima sa roštilja i gotovo četrdeset stepeni prijati fanovima Aleksandra Vučića

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Povezane vesti

Intervju – Isidora Žebeljan, kompozitorka

11.септембар Sonja Ćirić

Ukus muzike

"Ne mislim da je dobra ideja predstavljati Srbiju našim folklorom ili popularnom muzikom koja je u sebe inkorporirala folklor zato što su ta dela u domenu turističkih atrakcija – kao kad Holanđani nude svoje klompe, lale ili marihuanu"

Savremena opera

11.јун Jelena Novak

Glas iz sna

Medij opere je svojom institucionalizovanom apsurdnošću uspešno prigrlio Sakamotov poetski komentar doba u kome smo se zatekli nudeći intimiziranu nadu kao podsticaj i izlaz, u jednom dahu

Intervju: Irena Popović Dragović, kompozitorka

11.јануар Jelena Novak

Biti vojnik bez materice

“Zanimaju me nove forme muzičkog teatra, teatra koji vodi ljude u različite prostore i koji ne dozvoljava gledaocu da se uljuljka u svoje sedište. Naša alternativna scena ne postoji, ne postoje pozorišta koja poručuju dela domaćim autorima, ne postoje ni off scene koje će rizikovati da od budžeta koji teško sastave još dodatno rizikuju i postave neku kamernu operu domaćeg autora/autorke ili grupe autora koji bi progovorili o aktuelnim temama, ili onim manje političkim, a svakako više poetskim”

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure