
Reagovanje
Na Košutnjaku će biti zauzeto 14 hektara šume
Reagovanje na intervju arhitekte Bojana Kovačevića („Vreme“ 1830) o prvonagrađenom konkursnom rešenju za deo opštine Čukarica
Foto Promo Kritina Miljković
Prva srpska postavka opere „Maratonci“ Isidore Žebeljan biće izvedena sutra na Internacionalnom festivalu koji nosi njeno ime. Festival se održava u Kragujevcu u čast poznate Beograđanke, naše najizvođenije kompozitorke na međunarodnoj sceni
U Kragujevcu sutra počinje Drugi internacionalni festival „Isidora Žebeljan“. Isidora Žebeljan je bila velika kompozitorka, akademik, profesorka Fakulteta muzičke umetnosti, naša najizvođenija kompozitorka na međunarodnoj sceni, Beograđanka.
Festival počinje premijerom prve srpske postavke Isidorine kultne opere „Maratonci“, u Knjaževsko-srpskom teatru koja je nastala 2008. godine po porudžbini Genesis fondacije iz Londona i Festivala u Bregencu (Austrija). Libreto su napisali Borislav Čičovački, Milica Žebeljan i Isidora Žebeljan. Svetska premijera održana je 20. avgusta 2008. godine u Bregencu, u okviru festivala Bregenzer Festspiele. Bilo je to prvo delo srpske muzike ikada izvedeno na tom operskom festivalu, jednom od najprestižnijih na svetu.
Do kraja festivala, koji traje od 12. do 17. juna, biće održani koncerti kamerne muzike trojice pobednika Prvog intermacionalnog takmičenja mladih kompozitora „Isidora Žebeljan“, zatim istaknutih mladih srpskih kompozitora, i koncert Kvarteta Brodski iz Londona.
Ove godine se takmiči 97 mladih kompozitora izu sveta, a pobednici će se znati druge festivalske večeri.
Isidora Žebeljan je rođena u Beogradu, tu je živela i radila, pa bi se zbog toga nekako podrazumevalo da Beograd realizuje ovaj internacionalni festival i takmičenje njenog imena.
Teoretičar muzike Mirko Jeremić iz Festivala „Isidora Žebeljan“, citira dirigenta Premila Petrovića koji je odgovarajući na pitanje zašto se festival održava u Kragujevcu, rekao da je „Isidora bila svuda u svetu, pa zašto ne bi bila i u Kragujevcu“.
Dodaje i da je bilo pokušaja da ovaj festival bude beogradski, ali da ga je „Kragujevac, konkretno njihova Muzička omladina, odmah prihvatila i tako smo ostali u Kragujevcu. Takođe, ova odluka je naš doprinos decentralizaciji kulture, ideji koja je nama, kao festivalu, veoma važna“.
Opera „Maratonci“
Navodi i da će Kvartet Brodski iz Londona, odmah nakon koncerta u Kragujevcu, svirati u Beogradu, na Kolarcu, kao i da je „izgledna realizacija dogovora sa nekim institucijama da se Isidorini ’Maratonci’ izvedu i u Beogradu“.
Opera „Maratonci“ Isidore Žebeljan nastala je po filmskom scenariju Duška Kovačevića „Maratonci trče počasni krug“. Mirko Jeremić kaže da ima 8 izvođača i 15 članova orkestra.
„Opera je pripremana tri meseca. Knjaževsko-srpski teatar je imao kapacitet da izvede ’Maratonce’ i izvođače i kostim i scenografiju. U produkciji su učestvovali i festival, i agencija ’Tekiart’ koja od ove godine organizuje ceo festival.“
Kragujevcu je, naglašava, „izuzetno važno što je realizovao prvu srpsku postavku ove kultne opere i što će tako ući u istoriju srpske scene“.
Zato, zbog istorije, potrebno je navesti imena izvođača Isidorinih „Maratonaca“: gost iz Poljske bariton Piotr Prochera (Mirko), tenor Marko Živković (Laki), bariton Vuk Zekić (Milutin), tenor Ljubomir Popović (Aksentije), sopran Ana Cvetković Stojnić (Kristina), bariton Vasa Stajkić (Đenka), mecosopran Jelena Končar (Ružica Piton) i glumac Vladimir Gvojić (Maksimilijan).
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Reagovanje na intervju arhitekte Bojana Kovačevića („Vreme“ 1830) o prvonagrađenom konkursnom rešenju za deo opštine Čukarica
Aleksandar Vučić govorio je za Rojters o evropskom putu Srbije, gasu koju zemlja nabavlja mimo Rusije, ali i sopstvenoj budućnosti

Najmlađi ministar u prvoj Vladi u kojoj je sedeo, pravnik po struci, presvučeni radikal - šta sve odlikuje karijeru Nikole Selakovića koji se našao s druge strane sudijske klupe

Advokat Vladimir Đukanović izjavio je ispred Specijalnog suda da je postupak protiv ministra kulture Nikole Selakovića pravno neodrživ, tvrdeći da je odluka iz 2005. godine kojom je zgrada Generalštaba proglašena kulturnim dobrom kasnije oglašena ništavom, te da zgrada nikada nije imala zaštićeni status.

„Svako ko nije uz vlast može da očekuje neku vrstu packe“, kaže za „Vreme“ Marija Radovanović, koja je branila zakon pa je zato otpuštena sa Medicinskog fakulteta u Beogradu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve