
Iz rođendanskog dvobroja
Policija i BIA kao plaćene dadilje narko-kartela
„Vreme“ istražuje kako je mafijaška likvidacija u Beogradu na vodi ogolila da policija posmatra i štiti kriminalce, umesto da ih hapsi. Pa ih još ubiju na njihove oči
Prva srpska postavka opere „Maratonci“ Isidore Žebeljan biće izvedena sutra na Internacionalnom festivalu koji nosi njeno ime. Festival se održava u Kragujevcu u čast poznate Beograđanke, naše najizvođenije kompozitorke na međunarodnoj sceni
U Kragujevcu sutra počinje Drugi internacionalni festival „Isidora Žebeljan“. Isidora Žebeljan je bila velika kompozitorka, akademik, profesorka Fakulteta muzičke umetnosti, naša najizvođenija kompozitorka na međunarodnoj sceni, Beograđanka.
Festival počinje premijerom prve srpske postavke Isidorine kultne opere „Maratonci“, u Knjaževsko-srpskom teatru koja je nastala 2008. godine po porudžbini Genesis fondacije iz Londona i Festivala u Bregencu (Austrija). Libreto su napisali Borislav Čičovački, Milica Žebeljan i Isidora Žebeljan. Svetska premijera održana je 20. avgusta 2008. godine u Bregencu, u okviru festivala Bregenzer Festspiele. Bilo je to prvo delo srpske muzike ikada izvedeno na tom operskom festivalu, jednom od najprestižnijih na svetu.
Do kraja festivala, koji traje od 12. do 17. juna, biće održani koncerti kamerne muzike trojice pobednika Prvog intermacionalnog takmičenja mladih kompozitora „Isidora Žebeljan“, zatim istaknutih mladih srpskih kompozitora, i koncert Kvarteta Brodski iz Londona.
Ove godine se takmiči 97 mladih kompozitora izu sveta, a pobednici će se znati druge festivalske večeri.
Isidora Žebeljan je rođena u Beogradu, tu je živela i radila, pa bi se zbog toga nekako podrazumevalo da Beograd realizuje ovaj internacionalni festival i takmičenje njenog imena.
Teoretičar muzike Mirko Jeremić iz Festivala „Isidora Žebeljan“, citira dirigenta Premila Petrovića koji je odgovarajući na pitanje zašto se festival održava u Kragujevcu, rekao da je „Isidora bila svuda u svetu, pa zašto ne bi bila i u Kragujevcu“.
Dodaje i da je bilo pokušaja da ovaj festival bude beogradski, ali da ga je „Kragujevac, konkretno njihova Muzička omladina, odmah prihvatila i tako smo ostali u Kragujevcu. Takođe, ova odluka je naš doprinos decentralizaciji kulture, ideji koja je nama, kao festivalu, veoma važna“.
Opera „Maratonci“
Navodi i da će Kvartet Brodski iz Londona, odmah nakon koncerta u Kragujevcu, svirati u Beogradu, na Kolarcu, kao i da je „izgledna realizacija dogovora sa nekim institucijama da se Isidorini ’Maratonci’ izvedu i u Beogradu“.
Opera „Maratonci“ Isidore Žebeljan nastala je po filmskom scenariju Duška Kovačevića „Maratonci trče počasni krug“. Mirko Jeremić kaže da ima 8 izvođača i 15 članova orkestra.
„Opera je pripremana tri meseca. Knjaževsko-srpski teatar je imao kapacitet da izvede ’Maratonce’ i izvođače i kostim i scenografiju. U produkciji su učestvovali i festival, i agencija ’Tekiart’ koja od ove godine organizuje ceo festival.“
Kragujevcu je, naglašava, „izuzetno važno što je realizovao prvu srpsku postavku ove kultne opere i što će tako ući u istoriju srpske scene“.
Zato, zbog istorije, potrebno je navesti imena izvođača Isidorinih „Maratonaca“: gost iz Poljske bariton Piotr Prochera (Mirko), tenor Marko Živković (Laki), bariton Vuk Zekić (Milutin), tenor Ljubomir Popović (Aksentije), sopran Ana Cvetković Stojnić (Kristina), bariton Vasa Stajkić (Đenka), mecosopran Jelena Končar (Ružica Piton) i glumac Vladimir Gvojić (Maksimilijan).
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
„Vreme“ istražuje kako je mafijaška likvidacija u Beogradu na vodi ogolila da policija posmatra i štiti kriminalce, umesto da ih hapsi. Pa ih još ubiju na njihove oči
I vlast i deo opozicije osećaju nelagodu jer se pojavio novi snažni akter na političkoj sceni, kaže rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić za „Vreme“. Kaže da ljudi sa studentske liste moraju biti produžena ruka studenata i da poverenje ne smeju da iznevere
Dok vlast poziva na dijalog i osuđuje "blokaderski terorizam", opozicija za incident u Ćacilendu krivi režim koji je u centru Beograda instalirao šatorsko naselje u kome se okupljaju „nasilnici i kriminogeni elementi“.
Rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji koju je usvojena 22. oktobra ocenjena je kao najoštrija od svih dosadašnjih i njome se pre svega izražava podrška istinskom dijalogu o tome kako Vlada Srbije može da ispuni zahteve studenata, uključujući zahteve za prevremenim izborima
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je današnji incident ispred Skupštine Srbije „teroristički akt". Govorio je o „teškoj blokaderskoj bolesti" i sejanju mržnje
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD
Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve