img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Planovi naprednjaka za Generalštab

Đorđe Bobić: Ovu bahatost treba sprečiti milom ili silom

27. март 2024, 13:53 Nemanja Rujević / DW
Projekcija zgrada na lokaciji Generalštaba Foto: Twitter/Jared Kushner
Projekcija zgrada na lokaciji Generalštaba
Copied

Rušenje spomenika kulture, pa još gradnja hotela u nejasnom dilu – to treba sprečiti milom ili silom, kažu opozicionari i stručnjaci. "Ljudi ovog grada i države bi morali da naprave neki vid ustanka", kaže arkitekta Đorđe Bobić

Ništa nije ugovoreno, a ako bude – građani će biti obavešteni. U tom slučaju će na prostoru kompleksa Generalštaba biti i memorijalni centar o kojem će se pitati Vlada Srbije. Ali, kako god, Beograd ne može sebi da priušti da još četvrt veka u centru grada stoje „ruševine“, piše Dojče Vele (DW).

To je suština medijskih istupa ministra građevinarstva u tehničkom mandatu Gorana Vesića, nakon što se, uz pomoć insajdera, doznalo da je Vesić ovlašćen da sa firmama Džareda Kušnera potpiše memorandum o „revitalizaciji“ Generalštaba.

Da „revitalizacija“ zapravo znači rušenje monumentalnog kompleksa arhitekte Nikole Dobrovića doznalo se iz računarskih maketa koje je na društvenim mrežama objavio sam Kušner. Prema njima, tamo bi nikle divovske zgrade za koje je rečeno da su hoteli i apartmani.

Tako je srpska javnost provela 25. godišnjicu bombardovanja od strane NATO u raspravama o jednom od simbola razaranja zemlje 1999. godine. Tamo bi mogao da gradi zet bivšeg i možda budućeg predsednika SAD Donalda Trampa.

Tako se vlast Aleksandra Vučića, koja inače u svakoj prilici govori o „zločinima“ NATO, usudila da dirne u jedan od simbola bombardovanja. Generalštabu je u javnosti pripisan gotovo mitski značaj i teško da je njegovo rušenje moglo da prođe tiho.

Pokret „Kreni-promeni“ prikuplja potpise za peticiju da se zgrade obnove, umesto da se ruše, te da placevi ne dopadnu stranom investitoru. Mnogi se pitaju kakav je javni interes u hotelima, dok opozicioni političari i stručnjaci govore o skandalu prvog reda koji se mora sprečiti „milom ili silom“.

Ćuta najavljuje proteste

„Srbija nije švedski sto, a Vučić nije konobar. Ovo nije njegova privatna svojina“, kaže Aleksandar Jovanović Ćuta, prvi čovek Ekološkog ustanka koji je javnosti predstavio spornu odluku Vlade kojom se Vesić ovlašćuje za dogovor sa Kušnerom.

„Isto se dešava i sa našim prirodnim bogatstvima, sa rekama, šumama, rudama. Aleksandar Vučić poklanja sve što vredi, a ne obaveštava narod o tome kakvi su ugovori i koja je korist za građane Srbije“, kaže Jovanović za DW.

Kaže da će raditi ono što najbolje zna – pozivati na proteste. Prvi je zakazan za 6. april, takođe datum krcat istorijom jer su tog dana 1941. avioni Vermahta rušili Beograd. Protest će, opet simbolično, početi u 5 do 12. Kaže da će na kraju građani odbraniti Generalštab kao što su za sada sprečili Rio Tinto ili se borili protiv malih hidroelektrana na Staroj planini.

„Kad bi neko probao da sprovodi ovako nešto u Nemačkoj, morao bi prvo u ludnicu pa u zatvor. Mi ovde imamo posla sa kriminalnom grupom koja gazi preko života jer joj je u interesu profit i ništa drugo“, dodaje Jovanović.

Prema pisanju „Njujork Tajmsa“, u igri je davanje parcela u „besplatni“ zakup na 99 godina. Kušnerov poduhvat u Beogradu – baš na placevima za koje se pre prvog ulaska u Belu kuću interesovao i njegov tast Donald Tramp – zahtevao bi navodno pola milijarde dolara investicija, a državi Srbiji bi išlo 22 odsto profita.

Bobić: Država mora da vrati u pređašnje stanje

Proslavljeni arhitekta Đorđe Bobić, koji je pre dve decenije bio i glavni gradski arhitekta Beograda, na pitanje šta zamera ovakvoj „revitalizaciji“ prostora Generalštaba – ne zna odakle da počne.

Kaže da je i emotivno vezan, jer je tvorac kompleksa Generalštaba, Dobrović, bio njegov učitelj, te da je to zdanje remek-delo jugoslovenske i srpske arhitekture, i u celom svetu priznato kao vrhunac modernizma.

„Zbog toga je doneta odluka da se prizna status spomenika kulture najvišeg ranga. To je dovoljno da država preuzme na sebe obavezu da uloži novac i vrati objekat u stanje u kojem je bio pre zločinačkog akta NATO“, kaže Bobić za DW.

Bahato je, kaže on, i da se naprosto ruši, i da se grade nekakvi hoteli, i da se „stranoj sili“ koja je bombardovala Beograd 1999. „poklanja najdragocenije mesto“ u gradu, i što se time „trguje iz političkih ili ličnih interesa“.

„Sama ideja da to bude tako je beskrajno uvredljiva. Ljudi ovog grada i države bi morali da naprave neki vid ustanka da se to spreči, milom ili silom. Građani moraju oštro da kazne ljude iz državnog vrha koji čine taj poražavajući gest“, dodaje arhitekta.

Grenel je uzbuđen

Odgovor vlasti na sve jeste da Beograd i Srbija moraju da se razvijaju. Argumentacija je slična kao pri izgradnji Beograda na vodi: „Zar hoćete da tamo ostane ruina? I, kad znate bolje, što 25 godina ništa nije urađeno?“

Arhitektkinja i urbanistkinja Iva Čukić podseća da od 1999. traje „senzacionalističko žongliranje“ budućnošću Generalštaba, od toga da treba da ostane zaštićen, pa do poigravanja idejama lukrativnih investicija. „Sve do poslednjeg primera blasfemije i vređanja ovog naroda“, kaže Čukić za DW.

Ona stvar ocenjuje kao „uznemirujuću“ i to ne samo zbog značaja kompleksa kao spomenika kulture izuzetne arhitektonske vrednosti, „već pre svega zbog kolektivne memorije ovog društva“.

Dok zvanični Beograd kaže da ništa još nije potpisano, u intervjuu za državnu „Politiku“ oglasio se Ričard Grenel, jedan od Trampovih najbližih saradnika koji je takođe uključen u projekat. On stvar predstavlja kao „Most prijateljstva“.

„Čast nam je da budemo partneri sa Srbima kako bismo ovu lokaciju pretvorili u višenamenski projekat svetske klase, čije bi središte bio Memorijal, kao mesto sećanja na njegovu istoriju“, rekao je Grenel.

„Uzbuđen sam zbog iščekivanja da vidim ideje koje će izneti srpski stručnjaci, kako bi na ovoj lokaciji bila odata počast originalnom arhitekti, građevinama, emocijama i patriotizmu“, dodao je on.

Politička kalkulacija?

U pojedinim osvrtima domaće i ugledne strane štampe, recimo Frankfurter algemajne cajtunga i Njujork tajmsa, pisalo se da Vučić tim poslom namerava da se „opkladi“ na novu pobedu Donalda Trampa. Unosni biznis za njegovu familiju bi, smatra se, otvorio Vučiću vrata Bele kuće.

Na takve analize srpski predsednik „umire od smeha“, kako je sam rekao. Ali, opoziciji nije smešno.

„Čija je ovo zemlja? Rusima smo dali gas i naftu, Vučić je Kinezima dao bakar i zlato, Rio Tinto planira da iskopava litijum tamo gde se ljudi bave poljoprivredom i hrane nas. Vučić je prvi vladar Srbije kome je palo na pamet da srpskog seljaka proteruje sa zemlje“, kaže Aleksandar Jovanović Ćuta.

„Srbija je žrtvovana zemlja zarad opstanka na vlasti Vučića i ekipe. Posledica toga je nestanak. Svi rezultati, BDP kojim se Vučić hvali, nevažni su. Jedini parametar je koliko je ljudi napustilo Srbiju u poslednjih 12 godina, a ima nas sedamsto hiljada manje“, dodaje on.

Tematika Generalštaba se za vlast svakako pojavila u nezgodnom trenutku. Ne samo pred godišnjicu bombardovanja, već i par meseci pred ponovljene izbore u Beogradu, dok traje borba za bolje izborne uslove, a vlast se optužuje za krađu glasova.

Tagovi:

Aleksandar Jovanović Ćuta Aleksandar Vučić Donald Tramp Generalštab
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure