
Saopštenje
U “Vremenu” nikad nije vladalo jednoumlje
Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija
Foto: Gerd Altmann/Pixabay
Godinu dana od invazije Rusije na Ukrajinu svet se okrenuo naglavačke. Svetsku privredu je Putinov rat, na koji je Zapad odgvorio najžešćim ekonomskim sankcijama u istoriji, prema jednoj studiji do sada koštao preko 1600 milijardi dolara. Trošak za tekuću godinu procenjuje se na oko 1000 milijardi dolara
Napad Rusije na Ukrajinu meri se u stotinama hiljada mrtvih, globalna bezbednosna struktura kakva je postojala pre godinu dana se raspala, svet je zabrazdio u novom hladnom ratu, a globalnu privredu je pogodila rekordna inflacija. Prema studiji Instituta nemačke privrede (IW) iz Kelna rat u Ukrajini je globalnu privredu za godinu dana koštao „znatno više od 1600 milijardi dolara“, a u 2023. će smanjenje proizvodnje širom planete koštati najmanje još 1000 milijardi dolara, prenosi nemački “Špigel”.
Model računice IW-a za osnovu uzima bruto društveni proizvod (BDP), a predviđanja počivaju na prognozama Međunarodnog monetarnog fonda. Pritom su ukršteni izveštaji o faktičkom razvoju BDP-a u 2022. i prognoze za 2023, sa prognozama pravljenim pre izbijanja rata u Ukrajini 2021. godine.
Studija pokazuje kako je jedna od posledica rata bila poremećaj u prozvodnji i snabdevanju repromaterijalima. Inflacija je širom sveta skočila i negativno uticala na kupovnu moć potrošača, a “zbog nesigurnih ekonomskih perspektiva, povećane cene finansiranja koja je posledica rastućih kamatnih stopa i opšteg poskupljenja se preduzeća širom sveta uzdržavaju od investicija”.
Autori studije u tekućoj godini očekuju da će ukupni gubici svetske privrede biti manji nego 2022, a razlog za to vide u relaksaciji globalnog tržišta sirovina i energije.
J.H./Spiegel
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija

Tri incidenta za sedam dana u Hrvatskoj vratili su na velika vrata temu ustaštva i odnosa hrvatske države prema srpskoj manjini. Šta kažu u Srbiji?

Studenti nekoliko beogradskih fakulteta i inicijativa Ansambl Generalštab održali su protest ispred zgrade Generalštaba, uz poruku da će „svojim telima braniti” ovaj simbol Beograda ako vlast ne odustane od planova za njegovo rušenje. Prisutni su napravili „obruč" oko ovog zdanja, i nacrtali crvenu liniju oko njega preko koje je onima, koji planiraju rušenje ovog kulturnog dobra - prelaz zabranjen

Ovaj režim kao da je stvorio novo radno mesto – osmišljavač pakosti zarad što većeg zagorčavanja života ljudima koji podržavaju proteste

I pored fizičke iscrpljenosti, Dijana Hrka, majka stradalog Stefana, nastavlja štrajk glađu ispred Ćacilenda. Poručuje da neće prekinuti protest i optužuje institucije da ne rade svoj posao i lažu građane.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve