
Izbori
Vučić najavljuje parlamentarne izbore za okotobar, novembar ili decembar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je istakao da je za ljude u Srbiji je važno da mir i stabilnost budu sačuvani - i da se „ujedinimo“

U bolnicama širom Srbije na pregled magnetne rezonance čeka se i do dve godine. U manjim mestima, poput Bora, razlog za čekanje je nedostatak stručnog kadra i mali broj aparata
Pacijenti u bolnicama u Srbiji u proseku na pregled magnetnom rezonancom čekaju od tri meseca do dve godine, podaci su Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO).
Prema najnovijim informacijama Ministarstva zdravlja, od 35.301 pacijenta upisanih na listi 10. septembra prošle godine, 5980 ljudi nalazi se na spisku za snimanje magnetnom rezonancom, navodi Nova.rs.
Međutim, prema zvaničnim obaveštenjima kliničkih centara i opštih bolnica u gradovima širom Srbije, ukinute su liste čekanja za magnetnu rezonancu. Na sajtu Ministarstva zdravlja zvanično su objavljeni dokumenti u kojima se tvrdi da nema lista čekanja.
Ustanove koje su to objavile su Institut za onkologiju i radiologiju Srbije, KBC „Bežanijska kosa“, Univerzitetski klinički centar Niš i Kliničko-bolnički centar „Zvezdara“. Ista dokumenta objavile su i opšte bolnice u Čačku, Pirotu, Zrenjaninu, Šapcu, specijalne bolnice u Beogradu i Šapcu, kao i Zdravstveni centri u Kladovu, Užicu i Valjevu.
Izuzetak predstavljaju pacijenti smešteni u bolnici, kojima je neophodna magnetna rezonanca. U tom slučaju, snimanje se obavlja istog dana kada se proceni da je neophodno, ili najkasnije za nekoliko dana.
Borska bolnica – nedostatak lekara
U Timočkoj krajini Bor je jedini grad čija bolnica, koja pokriva čitavo područje, poseduje magnetnu rezonancu.
„Kod nas se radi samo magnetna rezonanca glave i kičme“, objašnjava za „Vreme“ lekar borske bolnice. Mali je broj aparata, kaže, kojima mogu da se odrade pregledi. Pored toga, nema dovoljno obučenog kadra za snimanje.
Kako je smanjen broj lekara, dolazi do situacije u kojoj tri doktorke koje su obučene za ovaj posao moraju da pokrivaju pet radnih mesta. Zato se pregledi ne mogu obavljati redovno.
„Ministarstvo to ne prati. Nema ko da upravlja aparatom. Lekari su iz Zaječara slali pacijente u Bor, na skener, ali kada smo mi morali da šaljemo pacijente njima, oni to nisu prihvatili“, kaže lekar Opšte bolnice u Boru.
Pacijenti kojima je neophodan magnet primorani su da čekaju koliko god je potrebno. S druge strane, oni kojima je hitno, zakazuju preglede u privatnim ustanovama, gde ne moraju da čekaju. Magnetna rezonanca u privatnim klinikama iznosi oko 12.000 dinara, piše Nova.rs.
„Nije mašina problem, već nedostatak ljudi“
Kada je u pitanju Beograd, čak jedna trećina ljudi iz zemlje tamo odlazi na lekarske preglede, pa i na magnetnu rezonancu.
Jedan od lekara iz Beograda navodi nedostatak radiologa kao glavni problem za odlaganje snimanja magnetnom rezonancom.
„Da bi radio kao radiolog, treba ti i do šest godina obuke. Ali nije samo magnet u pitanju, već i obuka za rad na skeneru, rendgenu i ostalim aparatima. Lekari se tek kasnije specijalizuju za rad na jednom aparatu, ali moraju biti obučeni za rad na svim. Nije mašina problem, već nedostatak ljudi“, navodi on.
Pošto je u pitanju zona zračenja pri radu na magnetnoj rezonanci, mladi lekari odbijaju specijalizaciju u ovom polju, te je broj radiologa sve manji.
Još jedan od razloga za dugim čekanjem pregleda jeste i neumereno slanje pacijenata.
„Magnet treba biti završna faza lečenja, a mnogi lekari pacijente šalju odmah“, kaže on.
Pacijenti sami sebi daju dijagnoze
Kako objašnjava, pacijenti sami sebi daju dijagnoze, te zahtevaju ovakvu vrstu pregleda u startu.
„Preko Zaštitnika za prava pacijenata kojeg ima svaka ustanova, vrše pritisak na lekare opšte prakse, da im zakažu magnet. Tako lekare opšte prakse ne shvataju ozbiljno, preskaču njihove savete i idu direktno kod specijaliste“, objašnjava lekar.
Na lični zahtev, pacijenti zanemaruju preporuke lekara opšte prakse, te misleći da znaju bolje, zahtevaju pregled magnetnom rezonancom. Lekar smatra da se tako proširuje spisak ljudi za pregled, jer mnogima nije potreban, iako su na njemu.
Na Bežanijskoj kosi i u Zemunu gravitira ceo Novi Beograd – preko 300.000 ljudi. Lekar smatra da u Beograd u proseku dolazi i do pola miliona ljudi na preglede.
„S druge strane, u Boru, Negotinu i Kladovu veliki problem predstavlja nedostatak opreme. Unutrašnjost ima manje aparata od nas, a u Beogradu nema ko da radi“, zaključuje lekar.
Na Vojnomedicinskoj akademiji poslednji pacijent za dijagnostiku MR kičme zakazan je za 23. decembar 2025, a MR glave za 25. decembar tekuće godine.
Ipak, trenutni rekorderi su u UKC Vojvodine, gde je poslednji termin za MR male karlice, kao i MR abdomena 18. mart 2026, dok je na kraju liste za magnet glave upisan 13. decembar 2026, navodi Nova.rs.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je istakao da je za ljude u Srbiji je važno da mir i stabilnost budu sačuvani - i da se „ujedinimo“

Baner sa natpisom „Mir Božiji, Hristos se rodi“ na Badnje veče je ipak razvijen u centru severnog dela Kosovoske Mitrovice. Zašto je kosovska policija htela to da zabrani

Od osude „prava jačeg” do poređenja sebe sa Miloševićem, Aleksandar Vučić globalnu krizu nakon zarobljavanja Nikolasa Madura tumači kroz prizmu stalne pretnje – po njega samog

Nakon što je raskinuo ugovor sa konzorcijumom četiri kompanije koje su ranije pružale marketinške usluge vredan blizu 16 miliona evra, Ekspo je raspisao novi tender

Masovno nezadovoljstvo građana, sankcije protiv NIS-a i krah spoljne politike u kojoj je Vučić hteo da bude dobar sa svim stranama sveta… To su razlozi ekonomskog posrtanja Srbije, piše Frankfurter algemajne cajtung
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve