
Studentska pobuna
Savindanski protesti: Od Kolarčeve preko Autokomande do Rektorata
Kako se 27. januar, od studentskih protesta 1997. do blokade Autokomande 2025. i najave skupa ispred Rektorata 2026, upisao kao datum otpora i građanske solidarnosti

„Mladi policajci su mi rekli da i sami čekaju revoluciju, da će biti uz narod kada stvarno krene", kaže za „Vreme" bivši major Uprave policije Sloboda Pajić
Vrh policije ispunili su sve sami lojalisti i naprednjački kadrovi poznati po nasilju i brutalnosti nad studentima, a ne po stručnosti i znanju.
Poslednji među njima je Goran Isaković, koji je postao načelnik Odeljenja za saradnju sa Interpolom. Na to mesto je došao iz, pod komandom Marka Krička, ozloglašene Jedinice za obezbeđenje određenih ličnosti i objekata (JZO). Zajedničko za članove JZO jeste – brutalno nasilje prema studentima i ljudima koji su se bunili prethodnih godinu dana, kao i neregularnosti pri napredovanju u karijeri.

Za tri meseca, ovo je treća ovakva preraspodela na najvišim funkcijama u policiji. Zato Marko Nicović, advokat i bivši načelnik policije Beograda, misli da će trenutna kadrovska smena u policiji „pokrenuti bumerang efekat na njihove tvorce“.
„Svuda u svetu je kriminalistička služba kičma svake policije. Ona je ta koja štiti bezbednost ljudi i imovine. Još davno je rekao legendarni Edgar Huver, kao direktor FBI, da svaka policija u svojoj biti funkcioniše kao vučji čopor“, piše Nicović u ličnom stavu za „Danas“.
Dodaje i da „ko veruje vođi čopora, kidiše na sve bez obzira na opasnosti i prepreke“, ali ko ne veruje, može da krene da sprovodi „beli štrajk“. To znači da neće ulaziti ni u jednu opasnu policijsku akciju koja je kompleksna i visoko rizična. To iz razloga što ih vode ljudi koji se nisu dokazali u svojoj profesiji.
Sa njim se slaže i Slobodan Pajić, bivši major Uprave policije. On za „Vreme“ kaže da je i sam razgovarao sa mladim policajcima, koji su tokom opsade Pionirskog parka, čuvali Ćacilend.

„Ja sam došao i predstavio im se, ko sam i šta sam, šta sam ranije u policiji radio“, kaže Pajić koji je godinama bio na komndnoj poziciji. „Ti mladi ljudi, koji imaju po 20 i kusur godina i koji su praktično tek počeli da rade ozbiljnije u policiji, svesni su ko ih vodi. Oni će sigurno razmisliti dva puta pre nego što bilo šta urade. Rekli su mi da svaku odluku mere dva puta, da ne veruju tim šefovima. Rekli su mi da i sami čekaju revoluciju – da kad narod stvarno krene, oni će biti uz njih.“
Pajić kaže da je i iskusnim operativcima u MUP-u i vojsci dozlogrdilo da ih stalno neko „preskače“ u napredovanju. Dodaje da sa završenim fakultetom i radom bez greške nije često mogao da prođe one sa srednjom školom koji su imali vezu i slušali naređena „odozgo“.
„Mislim da će tu doći do nekih ozbiljnih problema. Plašim se da će sa ovima koji su zauzeli čelna mesta u policiji i vojsci bez obzira na zakon, ove institucije postati potpuno kriminogene“, dodaje.
Nekadašnji policajac i doktorand kriminologije Dušan Stanković za „Vreme“ kaže da policajci mogu da počnu da ne prenose informacije i na drugi način „miniraju“ rad koji se odnosi na studentski pokret i proteste, ali verovatno je da se time već bave ljudi koji su lojalni režimu.
„Oni u manjoj meri zavise od policije u celini, jer se mali broj policajaca bavi istragama protiv studenata – praćenjem, prisluškivanjem ili šta god su radili do sada sa namerom da suzbiju pokret i proteste“, objašnjava Stanković. „Od policijaca zavise u slučajevima konkretnih dešavanja, kao na primer, nedavno na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu kada je došlo do intervencije. Na spremnost policije da postupa u takvim situacijama, čini mi se, više utiče društveni i politički narativ protiv blokada i demonstracija (ima onih koji hoće da žive „normalno“).“
Pored „belog štrajka“, izvesno je, dodaje Stanković, da će doći do još većeg nezadovoljstva radom u policiji, jer da kvalitet svakodnevnih poslova i postupanja sve više opada u jedinicama gde je došlo do ovih smena.

Doskorašnji komandant JZO Marko Kričak, koji je optužen da je maltretirao studente i građane u garaži Vlade Srbije, a Nikolini Sinđelić pretio silovanjem i udarao joj lice u pod, prethodno je u decembru unapređen u načelnika Uprave kriminalističke policije (UKP). Zahvaljujući rupi u zakonu, u policiji je počeo da radi bez ikakve policijske obuke i iskustva.
Samo mesec dana pre toga, na čelo Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) postavljen je Igor Žmirić. Poznat je kao Vučićev lojalista koji se letos iživljavao na studentima i kao pomoćnik Marka Krička. U mukotrpnom procesu protiv dugogodišnjeg komandanta SAJ Spasoja Vulevića, koji je smenjen sa ove pozicije jer nije dozvoljavao da SAJ bude zloupotrebljen protiv studenata i građana, o čemu je „Vreme“ izvestilo, režim je tada očito pronašao adekvatnog mu zamenika.
Žmirić je tokom leta više puta snimljen kako primenjuje prekomernu silu nad studentima tokom privođenja. Ima istetoviranu ružu na vratu, koja je svojevremeno pokazivala odanost Miloradu Ulemeku Legiji, koji služi kaznu od 40 godina robije zbog atentata na Zorana Đinđića, prvog demokratski izabranog premijera Srbije.
Jedini transfer u poslednjih nekoliko meseci u policiji koji se smatra opravdanim jeste postavljanje Gorana Colića za načelnika Uprave za tehniku MUP-a. Njegova karijera ispunjena je izuzecima – čovek je dva puta bio u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) i dva puta u Bezbednosno-informativnoj agenciji (BIA).
Ipak, njega zapravo toliko pomeraju jer poznavaoci situacije kažu da – ipak neko mora i da radi konkretno.Colić često menja pozicije u zavisnosti od toga gde naprednjacima treba da „zakrpe rupe“ u bezbednosnom sistemu države. Zato ga zovu i „vatrogascem“ ovih službi jer uvodi red među policajce. I naprednjacima je jasno da moraju ostaviti barem nekog načelnika koji zna posao.
Ipak, država se nije libila da Colića 2023. skine sa mesta komandanta Odreda policije za posebne namene „Kobre“ i da na to mesto postavi Vučićevog šef obezbeđenja Darka Đošića. Iako iskusni komandant, Goran Colić, koji je skoro čitavu karijeru proveo kao pripadnik specijalnih jedinica, tada je prebačen u neku besmislenu upravu koja nije imala veze sa njegovim dosadašnjim poslom.

Kako se 27. januar, od studentskih protesta 1997. do blokade Autokomande 2025. i najave skupa ispred Rektorata 2026, upisao kao datum otpora i građanske solidarnosti
Nastavlja se bojkot nastave visokoškolskih ustanova u Novom Sadu, a ispred Filozofskog fakulteta biće organizovan protest „Empatija kao otpor“

Televizije su u nedelju prenosile „Tematsku sednicu“ Vlade Srbije. Bila je to neka vrsta grupne terapije, s tim što je na sceni bio samo jedan lik, Aleksandar Vučić, psihoterapeut i pacijent u jednoj osobi, dok ga je grupa okruživala kako bi imao na kome da se iživljava i kako bi imao ko da mu klima glavom

Pobedom tima Mađarske vaterpolo reprezentacija Srbije osvojila je prvo mesto na Evropskom prvenstvu koje se igralo u Beogradu

Školovala se u Libiji, Iraku, Zambiji i Šri Lanci. Ipak ono što je Manju Grčić označilo kao super-kandidatkinju za direktorku javnog servisa Srbije nije njeno egzotično obrazovanje. Već preobražavanje medija u režimske
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve