img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Letovanje

Ajkule u Grčkoj: Ima li razloga za brigu?

24. jun 2023, 10:48 A.E.
Foto: Pixabay/Wildfaces
Copied

Dok uživaju na prelepim grčkim plažama, kupači se retko susreću sa ajkulama, a još ređe sa onim najopasnijim. Međutim, dešava se da dok se sunčaju primete ajkulu u plićaku

Grčka je sa svojim raznolikim morima dom raznim vrstama ajkula od onih smrtonosnih do potpuno bezopasnih. Akademski rad, čiji je autor morski biolog Hristos Taklis, otkriva da li imate razloga za brigu ako ovog leta odlučite da se kupate baš u grčkim morima.

U radu se navodi da je u periodu od 180 godina zabeleženo samo 15 incidenata.

Ovo stvara opštu sliku da su ipak napadi ajkula u Grčkoj retki i da ćete pre videti ajkulu na tanjiru u taverni nego na plaži, pišu grčki mediji.

Prema studiji, najsmrtonosnija decenija bila je 1950. godine, kada se dogodilo šest fatalnih napada u koje su bile uključene velike bele ajkule.

„Kontinuirano praćenje i svest o potencijalnim rizicima su od suštinskog značaja“, zaključio je Taklis u svojoj studiji.

Ajkulu možete primetiti na vreme

Iako je učestalost napada niska, dešava se da kupači dok se sunčaju primete ajkulu u plićaku.

Jedna od njih je golema ajkula – druga najveća vrsta ajkule na svetu, samo manja od džinovske kitove ajkule. Pošto se često približe obali, kupači se uplaše kad je vide. Nastanjuje plićake jer je tu najveća koncentracija planktona kojima se isključivo hrani, tako da je potpuno bezopasna za ljude. Najveći poznati primeri bili su dugački 11 metara i teški preko četiri i po tone.

U nešto opasnije vrste spada bodljikava ajkula ili „pas ljudožder“ kako su je prozvali jer često napada kupače u Jadranskom moru. Ova vrsta nastanjuje i grčka mora. Zbog male veličine i uskog tela ne spada u red opasnih ajkula, osim ako je neko prvi ne nadapne. Naziv „bodljikava“ odnosi se na dve otrovne bodlje koje koristi u samoodbrani.

Ako se pitate da li u Grčkoj postoje ajkule koje možete da jedete, onda je ovo jedna od njih.

Od svih ajkula u grčkim morima, najveća verovatnoća je da ćete videti plavu ajkulu. To su ajkule selice koje naseljavaju skoro sva svetska mora i okeane. Za razliku od goleme ajkule, plavu ćete retko videti u plićaku. Naučnici je ne smatraju opasnom za ljude. Ipak, desilo se nekoliko incidenata poput jednog na plaži u Nafpliju, takozvanom „dragulju Peloponeza“.

Šta raditi prilikom susreta sa ajkulom?

Pri susretu sa ajkulom, ljudi će najpre bežati u suprotnom smeru. Ovo je pogrešan korak jer govori ajkuli da bi trebalo da krene da lovi plen.

Umesto toga bi trebalo pogledati ajkulu u oči, kako bi dobila znak da ste i vi predator, savetuju eksperti.

Nakon gledanja, koje ne bi trebalo da traje predugo, treba polako krenuti unazad, što znači bez mlataranja rukama jer te vrste pokreta daju signal ajkuli da ste povređeni ili bolesni i postajete opcija za večeru.

Ajkule su daltonisti, ali mogu razlikovati stvari po osvetljenosti. Stoga bi trebalo izbegavati svetle i fluorescentne boje.

A.E./Greek Reporter/Surfer Today/Nova S

 

Tagovi:

Grčka jonsko more ajkula u plićaku
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Zastava SAD

Nova američka strategija

25.maj 2026. I.M.

Izveštaj: SAD odustaju od izgradnje država na Balkanu, u fokusu stabilnost i partnerstvo

Dokument Stejt departmenta pokazuje da Vašington više ne želi dugoročne projekte političkog preoblikovanja Zapadnog Balkana, već stabilnost koja odgovara američkim bezbednosnim i ekonomskim interesima. U fokusu su trgovina, energetika, NATO saradnja i borba protiv transnacionalnog kriminala

Ubijeni Nešović

Ubistvo na Senjaku

25.maj 2026. I.M.

Ivan Ninić: Ubijeni Aleksandar Nešović povezivan sa Kokezinom „paralelnom carinom“

Advokat Ivan Ninić otkrio je da su pojedini akteri iz istrage o paralelnom carinjenju označavali ubijenog Aleksandra Nešovića kao osobu kojoj je donošen novac „u ime i za račun“ Slaviše Kokeze

Studenti

Studenti u blokadi

24.maj 2026. S. Ć.

Studenti zovu na opštu mobilizaciju

Vreme za čekanje je isteklo, poručuju Studenti u blokadi, preko mejlova koje su poslali građanima koji su im ostavili kontakt

Romi

24.maj 2026. S. Ć.

Unija Roma: Vučićević širi govor mržnje prema Romima

Unija Roma traži da regulatorna tela reaguju povodom izjave Dragana Vučićevića na TV Informer da su pred skup „Ti i ja, Slavija“ stali vozovi prema Beogradu zato što su Romi ukrali bakar

Studenti i EXPO

24.maj 2026. Vuk Nenadić

Da li EXPO pripada svima?

Kako je Expo 2027 pokušao da „preokrene“ nalepnice u svoju korist?

Komentar
23. maj

Komentar

Kraj prebrojavanja na ulici – sada „samo“ treba glasati

Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Studentski memorandum o Kosovu i „svakosatno klepetalo”

Kako su studenti memorandumom o Kosovu i Metohiji ućutkali „svakosatno klepetalo” Aleksandra Vučića

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Beograd u plamenu

Zašto gore poznati lokali? Kakva je tu uloga Ćacilenda, najvećeg skupa kriminogenih osoba na otvorenom posle dvorišta Centralnog zatvora? I kako je MUP postao krovna organizacija konfederacije mafijaških klanova

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1846
Poslednje izdanje

Slučaj Veselina Milića

Malo ubistvo među prijateljima Pretplati se
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko

Javna ustanova i privatna sila

Studentski pokret

Da li je Srbija napokon umorna od lidera?

Intervju: Aleksandra Krstić

Biće jako teško osloboditi medije

Intervju: Bojan Zulfikarpašić, džez pijanista

Vratiti muzici dug

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure