

Srpski PEN centar
Vek Srpskog PEN centra
Istorija Srpskog PEN centra neobično je zanimljiva i uzbudljiva kao retko koje druge umetničke i kulturne acocijacije u Srbiji u proteklom veku




Istorija Srpskog PEN centra neobično je zanimljiva i uzbudljiva kao retko koje druge umetničke i kulturne acocijacije u Srbiji u proteklom veku


Jezik Teofila Pančića najviše je nalik lavini: kreće se ogromnom brzinom i krši sve pred sobom. Zatrpa li te – gotov si. Doduše, obrušiće se na tebe samo ako si zaslužio. Nije uočeno da je lavina poklopila bilo koga ko tu lavinu nije prizvao glupošću, bezobzirnošću, gmizavošću ili izborom da zaudara na fašizam


Pola veka knjige Bratislava Milanovića Jelen u prozoru; Dom omladine Beograda, 1975.




Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč


Krajem 2025. kada se navršilo 50 godina od premijere predstave Mrtvi razred Tadeuša Kantora, objavljena je knjiga o tom velikom poljskom reditelju koga, naprosto, nije moguće imitirati




Feljton o piscu čija “glava govori engleski, srce ruski, a uho sluša francuski”, potomku ruske aristokratije koji je brodom “Nadežda” pobegao od Oktobarske revolucije, zbog Lenjina promenio datum rođenja i izgubio sve – i prvu ljubav, svoju Anabel Li – pa se oženio u vajmarskoj Nemačkoj i sa ženom Jevrejkom preživeo Hitlerov režim; u Parizu poljubio pa ostavio nesrećnu emigrantkinju Irinu i od Hitlera pobegao u Ameriku, napisao bestseler knjigu o jednom pedofilu i jednoj nimfeti, o čemu se i danas raspravlja u pokretu MeToo; a pred sam kraj života čuo da se njegova Anabel Li iz raja udala za čekistu i u Rusiju se vratio nije, a na Čarobnom bregu, na visini od 1900 metara, pao pri pokušaju da uhvati leptira Parnassius apollo, poslanika Olimpa


Feljton o piscu čija “glava govori engleski, srce ruski, a uho sluša francuski”, potomku ruske aristokratije koji je brodom “Nadežda” pobegao od Oktobarske revolucije, zbog Lenjina promenio datum rođenja i izgubio sve – i prvu ljubav, svoju Anabel Li – pa se oženio u vajmarskoj Nemačkoj i sa ženom Jevrejkom preživeo Hitlerov režim; u Parizu poljubio pa ostavio nesrećnu emigrantkinju Irinu i od Hitlera pobegao u Ameriku, napisao bestseler knjigu o jednom pedofilu i jednoj nimfeti, o čemu se i danas raspravlja u pokretu MeToo; a pred sam kraj života čuo da se njegova Anabel Li iz raja udala za čekistu i u Rusiju se vratio nije, a na Čarobnom bregu, na visini od 1900 metara pao pri pokušaju da uhvati leptira Parnassius Apollo, poslanika Olimpa


Nenad Fišer, Anatomija grijeha: kroz istoriju propagande
Nomad, Sarajevo 2025.


Tekstovi izabrani za knjigu Pozorišna posla Vladete Jankovića pisani su u neka druga vremena o nekim prošlim događanjima. Međutim, vreme kao da stoji


Emil Sioran, Sveske 1957–1972; s francuskog preveo Bojan Savić Ostojić; Službeni glasnik, Beograd 2025


Pisanje romana predstavlja za Rilkea potpuno iscrpljujuće iskustvo i nakon njega on nekoliko godina neće moći da napiše ništa novo, živeće u potpunoj agoniji da je presahnuo i da kao pesnik više ništa neće biti u stanju da stvori. Za pomoć se, naravno, obraća Lu Salome, a ona ga 1913. upoznaje sa Frojdom. Ni jedan od tih susreta ne donosi mu nikakvu pomoć ili olakšanje. On ostaje u strahu da bi izlečenje uništilo njegovu kreativnost, da bi “s nestankom njegovih đavola nestali i njegovi anđeli”


Feljton o piscu čija “glava govori engleski, srce ruski, a uho sluša francuski”, potomku ruske aristokratije koji je brodom “Nadežda” pobegao od Oktobarske revolucije, zbog Lenjina promenio datum rođenja i izgubio sve – i prvu ljubav, svoju Anabel Li – pa se oženio u vajmarskoj Nemačkoj i sa ženom Jevrejkom preživeo Hitlerov režim; u Parizu poljubio pa ostavio nesrećnu emigrantkinju Irinu i od Hitlera pobegao u Ameriku, napisao bestseler knjigu o jednom pedofilu i jednoj nimfeti, o čemu se i danas raspravlja u pokretu MeToo; a pred sam kraj života čuo da se njegova Anabel Li iz raja udala za čekistu i u Rusiju se vratio nije, a na Čarobnom bregu, na visini od 1900 metara, pao pri pokušaju da uhvati leptira Parnassius apollo, poslanika Olimpa


Dražen Lalić, Dvije kuće iznad mora; TIM press, Zagreb 2025.




Bista Šandora Maraija u Budimu i priča o piscu čija načela nisu bila za prodaju ni u najtežim okolnostima


Feljton o piscu čija “glava govori engleski, srce ruski, a uho sluša francuski”, potomku ruske aristokratije koji je brodom “Nadežda” pobegao od Oktobarske revolucije, zbog Lenjina promenio datum rođenja i izgubio sve – i prvu ljubav, svoju Anabel Li – pa se oženio u vajmarskoj Nemačkoj i sa ženom Jevrejkom preživeo Hitlerov režim; u Parizu poljubio pa ostavio nesrećnu emigrantkinju Irinu i od Hitlera pobegao u Ameriku, napisao bestseler knjigu o jednom pedofilu i jednoj nimfeti, o čemu se i danas raspravlja u pokretu MeToo; a pred sam kraj života čuo da se njegova Anabel Li iz raja udala za čekistu i u Rusiju se vratio nije, a na Čarobnom bregu na visini od 1900 metara pao pri pokušaju da uhvati leptira Parnassius apollo, poslanika Olimpa


Rut Ozeki, Knjiga forme i praznine, prevod s engleskog Aleksandar Milajić, Booka, Beograd 2024.


Dok se otvara Međunarodni sajam knjiga sa brojnim otkazivanjima, učenici Četrnaeste beogradske gimnazije organizuju humanitarni sajam knjiga. Na njemu izlažu oni koji su odbili učešće na „pravom“ sajmu


Uprkos otkazivanju pojedinih izdavača i zahteva za odlaganjem ove manifestacije, počinje ovogodišnji Sajam knjiga. Udarni termin je 1. novembar - na dan kada se obeležava godinu dana od smrtonosnog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu


Posle više od četiri decenije, objavljeno je u jednoj knjizi šest najranijih beležnica Ive Andrića koje su se selile iz džepa njegovog studentskog kaputa, zatvoreničke košulje, diplomatskog fraka i na koncu, iz radnog stola u ostavinsku rukopisnu riznicu


Mnogi ljudi su mi prilazili nakon filma sa osmijehom, istovremeno brišući suze. Mislim da ih dirne to što film obrađuje jednu epohu izuzetnih stvaralaca, koji su neizostavan dio naše zajedničke istorije


David Albahari, Sudija Dimitrijević/ Gospođica B., Čarobna knjiga, Beograd 2025.


Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama


Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari


Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća