

Festival knjige
Beogradski festival evropske književnosti: Razgovori u vreme kad ih nema
Tri panela posvećena važnim pitanjima književnosti i kulture na 15. Beogradskom festivalu evropske književnosti, u vreme kad su razgovori o kulturi retki




Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Mađarski pisac Laslo Krasnahorkai dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost, saopštila je Kraljevska švedska akademija nauka.
Rođen u Đuli, u Mađarskoj, 1954. godine, Krasnahorkai je na sebe skrenuo pažnju već svojim debitantskim romanom „Satantango“ iz 1985. godine, sumornim i fascinantnim prikazom propadajuće seoske zajednice.
Taj roman je osvojio nagradu za najbolju prevedenu knjigu na engleskom jeziku skoro tri decenije kasnije, 2013. godine.
Često opisivan kao postmodernistički pisac, Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama i određenoj vrsti neumoljivog intenziteta koji je naveo kritičare da ga uporede sa Gogoljem, Melvilom i Kafkom.
„Satantango“ je adaptiran u čuveni sedmočasovni film reditelja Bele Tara, sa kojim Krasnahorkai ima dugo kreativno partnerstvo.
Karijeru Krasnahorkaija oblikovala su putovanja koliko i jezik. Prvo je napustio komunističku Mađarsku 1987. godine i proveo godinu dana u Zapadnom Berlinu, zbog stipendije, a kasnije je crpeo inspiraciju iz istočne Azije, posebno Mongolije i Kine, za dela kao što su „Zarobljenik iz Urge“ i „Uništenje i tuga pod nebesima“.
Njegov roman „Melanholija otpora“ dobio je 1993. nemačku nagradu Bestenliste za najbolje književno delo godine.
Dok je radio na romanu „Rat i rat“, putovao je po Evropi i jedno vreme živeo je u stanu Alena Ginzberga u Njujorku, opisujući podršku legendarnog bit pesnika kao ključnu za završetak romana.
Njegovi poštovaoci su impresivni: Suzan Zontag ga je nazvala „savremenim mađarskim majstorom apokalipse“, dok je nemački pesnik Vinfrid Georg Zebald hvalio univerzalnost njegove vizije.
Krasnahorkai je 2015. godine postao prvi mađarski pisac koji je osvojio Bukerovu nagradu.
Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!


Tri panela posvećena važnim pitanjima književnosti i kulture na 15. Beogradskom festivalu evropske književnosti, u vreme kad su razgovori o kulturi retki


Po oceni žirija Društva arhitekata Beograda, „Amfiteatar kulture“ Andreja Josifovskog Pijaniste je arhitektonski događaj 2025. jer prevazilazi okvir umetničke instalacije i postaje kritički komentar stanja kulture i kulturne politike u gradu


Jubilarni 15. Mikser festival biće održan u Novom Pazaru, gradu mladosti. Učestvuju Partibjekersi, Vroom, Marčelo, Amira Medunjanin i slični, a na programu su i pozorišne predstave


Četiri meseca pre početka 61. Oktobarskog salona nisu počele pripreme ove najveće likovne manifestacije u državi, a budžet je umanjen četiri puta


Na konkurs za projekte kulture za Ekspo pozvana je celokupna kulturna scena, a ponuđene su premije od pola do osam miliona dinara
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve