Kroz dvadesetak godina bi sasvim trebalo da se oporavi omotač iznad Arktika

Svetski dan zaštite ozonskog omotača

16.септембар 2024. Holi Jang (DW)

Sačuvana Zemljina „krema za sunčanje“

Danas je Svetski dan zaštite ozonskog omotača. Ozonski omotač, koji je decenijama bio u središtu ekoloških briga, sada pokazuje znake oporavka zahvaljujući globalnim sporazumima. Kolika je važnost ovog omotača, prosečne debljine od samo tri milimetra

Klimatske promene

15.септембар 2024. S.Z.

Da li je Srbija spremna za odbranu od poplava?

Obilne kiše i smrtonosne poplave u Evropi posledica su klimatskih promena. Nove vremenske prilike iziskuju infrastrukturne promene u urbanim sredinama. Šta čeka Srbiju

Između vrućina i suša

26.август 2024. B. B.

Klimatolog Đurđević: Nije dovoljna samo ugradnja klima u stanove

Ukoliko ne bude poštovan Pariski sporazum o klimatskim promenama, u svetu koji bi bio topliji za tri ili četiri stepena, nemoguće je očekivati da sve zgrade u Beogradu budu preoblikovane tako da budu adekvatne za život u visokim temperaturama. Bez poštovanja Pariskog sporazuma suša kao što je ovogodišnja dešavaće se osam puta u 10 godina, i u toj situaciji nema prilagođavanja, upozorava Đurđević

Zdravlje i klimatske promene

07.август 2024. S.Z.

Sve više ljudi u Srbiji alergično na ambroziju

Ove godine cvetanje ambrozije je poranilo zbog vremenskih prilika i visokih temperatura. Iz agencije za zaštitu životne sredine savetuju alergične osobe da vode računa da u prepodnevnim satima ne budu u prirodi, da se dogovaraju sa alergolozima za propisane terapije i da koriste klimatizovane prostorije

UDRUŽENI DO OBNOVLJIVE ENERGIJE: Vetrogeneratori

Model građanske energije

11.јул 2024. Filip Mirilović

Energija koju sami proizvodimo

Jelena Nikolić iz zadruge Elektropionir kaže za “Vreme” da je ključna ideja građanske energije da “ohrabre svakog prosječnog stanovnika da može da bude aktivni učesnik u energetskoj tranziciji”, jer, kako dodaje, jedinstvo građana posjeduje nezaustavljivu energiju. Kako objašnjava, današnji monopol velikih proizvođača od kojih svi dobijaju električnu energiju (iz prljavih izvora), prelaskom na obnovljive izvore može biti zamjenjen novim monopolom jedne te iste strukture, ili pak decentralizovanim sistemom u kome proizvodnja pripada građanima, koji se kroz jedinstvo bore za bolje uslove na tržištu energenata

Scenario budućnosti

03.јул 2024. Slobodan Bubnjević

Košmar letnje noći

Kako će izgledati leto sredinom 21. veka u dramatično promenjenom svetu, gde ne migriraju samo ljudi nego i klima tako što Makareš dolazi u Madrid, Sofija se seli u Stokholm, a Sicilija u Beograd

Foto:Dragoslav Dedovic/DW

Klimatske promene

29.јун 2024. DW

Planeta ide dođavola: Kako je klimatska fikcija postala popularan žanr književnosti

Izuzetan tekst Dragoslava Dedovića o tome kako je „klimatska fikcija" postala popularna u literaturi jer planeta odlazi dođavola: „Julsko sunce nesnosno prži. Spečene ljude, zvjerke, biljke. Kome se sveti taj opozvani bog?“, zapisao je davno Stevan Tontić. Ali ovo ubitačno sunce sada nije julsko već junsko. Osveta opozvanog boga je poranila.

Siromaštvo i životna sredina

27.јун 2024. S.Z.

Od bačene hrane bi mogla da se nahrani cela Srbija

Skupštini Srbije dostavljena je inicijativa da se ukine PDV na doniranu hranu. Rešavanje problema bacanja hrane i olakšavanje donacija hrane uticalo bi na smanjenje siromaštva, ali i na očuvanje priorodnih resursa kojih je sve manje

Klimatske promene

21.јун 2024. S.Z.

Domino efekat toplotnog talasa: Ugrožene trudnice, ali i sportisti

U poslednjih dvadeset godina u Evropi je smrtnost usled toplotnih talasa porasla za 94 odsto, a broj umrlih tokom najtoplijih leta broji se u desetinama hiljada. Toplotni talasi imaju veliki uticaj i na stopu nataliteta, a i sportisti su zabrinuti za svoje živote

Leto u Beogradu

Klimatske promene

Klima utiče na zdravlje ljudi: Šta preduzima Srbija?

Svetska zdravstvena organizacija navodi da je krajem 2023. objavila rezultate istraživanja u kojoj meri zemlje sveta uključuju zdravlje i zdravstvo u svoje klimatske planove. Među njima nije Srbija, ona samo nominalno navodi zdravlje i zdravstvo u svom Nacionalno utvrđenom doprinosu, kao i u Strategiji niskougljeničkog razvoja. Kako sve klimatske promene utiču na naše zdravlje