Povodi: Federiko Tenka Montini, istoričar

24.septembar 2025. Jakov Kršovnik

“Muža dam, Trst ne dam”

“Samo u završnoj fazi ‘trke za Trst’, od 1. ožujka 1945. do završetka operacija, Jugoslaveni su imali oko 2000 mrtvih i ranjenih. Impresivna je i količina naoružanja: 366 topova, 622 minobacača, 80 tenkova, haubica i oklopnih vozila, te 4184 mitraljeza i puškomitraljeza. Četvrtom armijom zapovijedao je general Peko Dapčević, a među vojnicima su bili i oni koji će kasnije ostvariti važne karijere, poput Milke Planinc i Većeslava Holjevca”

Vojna parada u Pekingu

03.septembar 2025. N. M.

Kako je izgledala najveća vojna parada u istoriji Kine

Kina je u centru pažnje sveta jer u devet časova po pekinškom vremenu održala najveću vojnu paradu u svojoj istoriji, u želji da demonstrira snagu i prikaže sopstvenu vojsku kao izuzetno naprednu i sposobnu

Atomske bombe

06.avgust 2025. Džulijan Rial / DW

Hirošima 80 godina kasnije: Deca pričaju umesto mrtvih

Na današnji dan pre osamdeset godina, Hirošima je postala simbol najstrašnijeg razaranja koje je čovečanstvo ikada proizvelo. Dok broj preživelih opada, dvanaestogodišnji Šun Sasaki, praunuk žene koja je preživela eksploziju, posetiocima iz celog sveta prenosi priču o ratu, stradanju i nadi. Njegova misija: da se nikada ne zaboravi

Kraj Drugog svetskog rata

08.maj 2025. Hans Fajfer / DW

Vojnik koji se borio protiv nacista: Fašizam se opet vraća

Kada je 1945. ušao u logor Kaufering, Džordž Lajtmen je tražio samo jedno lice – lice svoga oca. Umesto toga, zatekao je pakao: leševe, pepeo, i tišinu užasa. Ta slika ga progoni i danas, dok svedoči o vlastitim gubicima i upozorava na povratak ideja koje su jednom već dovele svet do ivice ponora

Dve strane evropskog sećanja

08.maj 2025. I.M.

Evropa slavi mir, Rusija pokazuje moć: Dvostruki značaj velike pobede

Dan pobede nad fašizmom i Dan Evrope dele isti datum, ali ne i isti narativ. Dok Evropska unija 9. maja slavi vrednosti saradnje i mira, Rusija istog dana organizuje veliku vojnu paradu, čime naglašava svoju ulogu u pobedi u Drugom svetskom ratu. Različiti istorijski fokusi odražavaju i današnje političke razlike

Kultura sećanja

07.maj 2025. Milan Milošević

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

U 4 sata 1. maja 1945. Vasilij Ivanovič Čujkov, komandant Osme gardijske armije u Berlinskoj operaciji, nosilac Ordena Suvorova prvog stepena zbog zasluga u bici za Staljingrad (1942/43), raportirao je maršalu Genadiju Žukovu da ga je general Krebs, nemački načelnik Generalštaba, obavestio kako je 30. aprila u 15.50 Hitler izvršio samoubistvo. Žukov zove Moskvu i insistira da probude Staljina koji je upravo otišao na spavanje, jer “stvar je hitna i ne može čekati do jutra”. Izvešten o Hitlerovom samoubistvu, Staljin samo kaže: “Nitkov je završio svoju igru! Šteta je što nje uhvaćen živ”. Sedam dana kasnije, u Berlinu je potpisan dokument o bezuslovnoj kapitulaciji Nemačke

Godišnjica

Činilo se da će sve nestati

Pre 80 godina, od marta do novembra, objavljena su tri romana Ive Andrića: Na Drini ćuprija, Travnička hronika i Gospođica. Uz pola veka od njegove smrti, ovo je drugi jubilej našeg jedinog nobelovca koji obeležavamo ove godine

Kultura sećanja

25.decembar 2024. Jovan Byford

Tragom jedne vojničke fotografije

Nikada nećemo saznati da li je Verner, dok je stajao na prozoru zgrade PRIZAD-a sa foto-aparatom uperenim prema paviljonima Sajmišta, makar na trenutak pomislio na njihovu novu namenu. Verovatnije je da se Sajmište sasvim slučajno našlo na fotografiji čiji je predmet bio upečatljiv prizor zalaska sunca. Pa ipak, igrom slučaja, ova obična fotografija – vojnički suvenir iz Beograda – ovekovečila je prekretnicu u istoriji Beograda: trenutak kada je Beogradsko sajmište postalo Judenlager Semlin

Feljton (2)

04.decembar 2024. Dr Ljubinka Škodrić

Nikad u partizanima nisam video ženu kukavicu

Među najuočljivijim promenama kod stanovništva na okupiranim evropskim teritorijama tokom Drugog svetskog rata bio je uticaj koji je okupacija imala na rodne i generacijske odnose i strukturu društva. Bio je to svet bez odraslih muškaraca, čije su uloge preuzimale žene

Lični stav

23.oktobar 2024. Maja Stojanović

Kuda vodi šetnja Besmrtnog puka

Provladini mediji su obeležavanje oslobađanja Beograda prikazali kao veličanstven događaj posvećen očuvanju antifašističkih vrednosti i istorijskog sećanja na borce protiv fašizma. Poseban fokus stavljen je na jačanje tradicionalnih veza sa Rusijom, uz isticanje prijateljskih odnosa između Srbije i Rusije, čime se događaj predstavlja kao čin patriotskog jedinstva. Ovo tim pre što Aleksandar Vučić uprkos Putinovom pozivu, neće prisustvovati samitu BRIKS-a u Kazanju

Osamdeset godina od Dana D: Iskrcavanje u Normandiji

Godišnjica Operacije Overlord

06.jun 2024. Kristof Haselbah (DW)

Osam decenija od Dana D

Svetski lideri i preostali veterani okupili su se u Francuskoj kako bi obeležili 80. godišnjicu iskrcavanja savezničkih vojnika na plaže Normandije, poznatiju kao „Dan D“. Tada je više od 150.000 savezničkih vojnika stiglo u Francusku morem i vazduhom da zadaju poslednji udarac nacističkoj Nemačkoj

Na današnji dan

08.septembar 2023. J.H.

Kapitulacija Italije: Od poraženih do pobednika

Na današnji dan pre 80 godina je kapitulirala Italija. Bila je to jedna od prekretnica Drugog svetskog rata. Nemci su preuzeli kontrolu nad zemljom. Musolini je bio uhapšen, pa oslobođen. Italija je za nepune dve godine uspela da se od članice sila Osovine uvrsti među pobednike

Kultura sećanja

28.jun 2023. Filip Mirilović

Prošlost po potrebi sadašnjosti

Predstave o prošlosti nikada se ne tiču samo prošlosti, pa nam zato spomenici govore šta je ono čega se treba sećati i na koji način, ko su “naši” heroji, koje su vrednosti iza kojih društvo treba da stoji, čemu treba težiti, ko smo Mi, a ko su Drugi

Sećam se

09.jun 2023. Ivan Ivanji

Naivne iluzije: Daleko je bio socijalizam

Iluzija Volfganga Leonharda o komunizmu kao usrećitelju proletera svih zemalja nije bila dugog veka. Kao direktor visoke političke škole Nemačke Demokratske Republike imao je pristup svetskim medijima, znao je šta se događa, shvatio da od ostvarivanja njegovih ideala pod Staljinom nema ništa. Prebegao je u Jugoslaviju, pa otišao u Zapadnu Nemačku

Svet

09.maj 2023. I.Đ.

Najkraća Parada pobede u Moskvi: Svet na prekretnici

Ruski predsednik Vladimir Putin istakao je da niz zapadnih zemalja žele da uguše suverene centre razvoja, sa ciljem da ponište rezultate Drugog svetskog rata, "da definitivno slome sistem globalne bezbednosti i međunarodnog prava"

Istorijski osvrt

17.maj 2022. Ivan Ivanji

Izbeglištvo i progon: Strašno, strašnije, najstrašnije

Često se u kontekstu bekstva Ukrajinaca pred ruskom invazijom kaže da je to najveća izbeglička kriza u Evropi posle Drugog svetskog rata. Bez želje da bilo šta poredim sa bilo čime, hoću da podsetim tim povodom na bekstvo Nemaca pred naletom Crvene armije 1944/1945. godine uz konstataciju da ako je istorija učiteljica života, ili je loš pedgog ili je čovečanstvo loš učenik