img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istorija

Scenario Holokausta: Vanzejska konferencija koja i dalje izaziva jezu

20. januar 2024, 14:15 Dojče vele
Foto: AP Photo/Jens Meyer
Memorijalni centar Buhenvald kraj Vajmara
Copied

Na današnji dan, 20. januara 1942. godine, u jednoj vili kraj Berlina razgovaralo se o detaljima plana za istrebljenje evropskih Jevreja. Protokol sa Vanzejske konferencije izaziva jezu i strah - i danas

Ponekad pomaže slučaj. U martu 1947. službenici Ministarstva spoljnih poslova Nemačke odgovaraju pred tribunalom za ratne zločine u Nirnbergu . U okviru istrage, Robert Kempner dolazi do značajnog otkrića. U masi pisanog nasleđa nacističke ere, jedan spis izazva radoznalost zamenika glavnog tužioca: Crveni pečat, jasan i čitljiv – „Državna tajna“. Sledi 15 stranica teksta pod bezazlenim nazivom „Zapisnik sa sastanka“. Upravo to je dokaz sistematskog uništenja evropskih Jevreja. Radi se o zapisniku sa takozvane Vanzejske konferencije, održane 20. januara, 1942. To je šesnaesta kopija zapisnika, jedina koja je sačuvana od ukupno 30.

Mladi, obrazovani, ambiciozni

U vreme ručka, na poziv Rajnharda Hajdriha, šefa zloglasnog Glavnog ureda za bezbednost Rajha (RSHA), u vilu u otmenoj četvrti Groser-Vanze u predgrađu Berlina, dolazi 15 muškaraca: SS oficiri, državni sekretari i rukovodeći ljudi nacističke uprave. Njihova imena nisu poznata, ali skoro svi su mladi i obrazovani. Svaki drugi je doktor nauka. Iznad svega – oni su ambiciozni. Napolju je dvanaest stepeni ispod nule, sastanak traje oko dva sata.

Za one manje zainteresovane za istoriju, takozvana Vanzejska konferencija je trenutak kada je doneta odluka o Holokaustu. Međutim, to je pogrešno iz dva aspekta. Prvo: tog dana nije doneta nijedna odluka. To je bio „informativni“ sastanak. Drugo: masovno ubijanje Jevreja već je bilo počelo.

Hajdrih je za stolom imao predstavnike svih relevantnih institucija. Radilo se o koordinaciji planiranih deportacija i masovnih ubistava i o tome da se sve stavi pod odgovornost Hajdriha. To se vidi i po prvoj rečenici zapisnika: „Imenovanje poverenika za pripremu konačnog rešena jevrejskog pitanja u Evropi“. Bio je to veliki skok u karijeri Hajdriha.

Pola miliona jevrejskih žrtava pre konferencije

Mada mnogi to tvrde, 20. januar 1942. ne označava početak organizovanog masovnog ubijanja Jevreja. U mesecima pre Vanzejske konferencije, već je ubijeno – najčešće streljano – pola miliona Jevreja, među njima i žene i deca, posebno u oblastima Sovjetskog Saveza koje je nemački Vermaht okupirao od leta 1941.

Odavno je bilo naznaka namere da se Jevreji unište. Još 30. januara 1939. Hitler je nedvosmisleno rekao da će u slučaju rata „međunarodno jevrejstvo“ biti uništeno. Kada je 22. juna 1941. počeo rat protiv Sovjetskog Saveza u kojem je osvojen veliki deo te zemlje, nakon samo par meseci, pod vlašću nacističke Nemačke našli su se milioni ne-nemačkih Jevreja.

Stručnjak za Holokaust i istoričar Mihael Vilt to smatra prekretnicom u politici progona Jevreja. Naime, više od jedanaest miliona Jevreja više nije bilo moguće poterivati i prisiljavali na emigraciju. „U skladu s tim, planovi za ’oslobađanje’ Rajha od Jevreja, postajali su monstruozniji, gigantskiji“, kaže Vilt.

Ajhman, krunski svedok

Zapisnik na petnaest stranica ne opisuje konkretno kako su nacisti hteli da unište Jevreje. Međutim, „evakuacija na istok“ zapravo podrazumeva uništenje. Adolf Ajhman, glavni saradnik Hajdriha i učesnik konferencije, mnogo godina kasnije to je bez okolišanja priznao. Nakon njegove spektakularne otmice u Argentini koju su izvele izraelske obaveštajne službe, na suđenju u Jerusalimu 1961. godine, na pitanje o čemu se razgovaralo u vili, on je rekao: „Razmatrani su različiti oblici ubijanja“.

„Mada se u jedinom primerku zapisnika koriste formulacije kao ’odgovarajuće tretirati’, taj dokument predstavlja izuzetak u smislu jasnoće namera“, siguran je istoričar Piter Longerih. Jer, kaže, učešćem na konferenciji, zločin veka su podržali svi: SS, ministarstva pravosuđa, unutrašnjih i spoljnih poslova, odbrambena industrija, partija. Uprkos tome, vodeći nacisti su posle 1945. godine govorili da o svemu tome ništa nisu znali. Među takvima su bili i Herman Gering, ali i Alfred Rozenberg, jedan od vodećih ideologa nacista i ministar za okupirane istočne teritorije.

Rajnhard Hajdrih, koji je ubijen u jednom atentatu nekoliko meseci nakon konferencije, pored direktnog istrebljenja evropskih Jevreja imao je još jedan plan. U slučaju pobede nad Sovjetskim Savezom, planirao je da Jevreje masovno koristi za izgradnju puteva na istoku. Na sedmoj stranici zapisnika piše: „…pri čemu bi nesumnjivo veliki deo otpao prirodnim putem“. A „ostatak“ se mora „odgovarajuće tretirati“.

Tagovi:

Holokaust Drugi svetski rat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure