Nagrade
Da li se zaboravilo na nagradu „Žanka Stokić“ koju je inicirala Mira Stupica
Proglašenje dobitnice nagrade „Žanka Stokić“, koja je najveće priznanje za glumice, kasni godinu dana. Organizatori nemaju odgovarajuće objašnjenje
Dokument sadrži i instrukcije da se deo teritorije Kraljevine Jugoslavije ustupi Bugarima i Rumunima i da se odmah po okupaciji pojača hrvatski entitet unutar okupirane teritorije, kaže direktor Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić
Direktiva broj 25 kojom je nemački kancelar Adolf Hitler 28. marta 1941. godine naredio napad na Kraljevinu Jugoslaviju i Kraljevinu Grčku, artefakt do koga je Srbija došla u posed na aukciji u Sjedinjenim Američkim Državama, od danas je izložen u Narodnom muzeju u Bogradu.
Direktor Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić izjavio je FoNetu da je taj artefakt, od izuzetne važnosti za istoriju, otkupljen na aukciji u SAD po izuzetno povoljnoj ceni za tu vrstu arhivalija od 42.500 američkih dolara.
Prema njegovim rečima, Srbija je na aukciji učestvovala sa 16 anonimnih učesnika, a prethodno su stručnjaci Muzeja žrtava genocida detektovali dokument i utvrdili njegovu autentičnost.
Ristić je istakao da je Muzej o aukciji obavestio, po standardnoj proceduri, predsednika Srbije Aleksandra Vučića i da su nakon toga odobrena sredstva, a da je procedura trajala šest dana.
Govoreći o Dekretu broj 25, Ristć je rekao da je to dokument koji u svojoj trećoj tački sadrži naredbu za bestijalno bombardovanje Beograda koje je usledilo 6. aprila 1941. godine i da je zbog svog sadržaja to „zastrašujući dokument“.
Ristić je objasnio da izloženi dokument sadrži i instrukcije da se deo teritorije Kraljevine Jugoslavije ustupi Bugarima i Rumunima i da se odmah po okupaciji pojača hrvatski entitet unutar okupirane teritorije kako bi se pojačao animozitet između Srba i Hrvata.
„Taj animozitet se na kraju pretvorio u bratoubilački rat kada je 10. aprila 1941 godine uspostavljena Nezavisna Država Hrvatska. Dakle, ovaj dokument je svojim sadržajem proizveo okupaciju naše zemlje, rasparčavanje, brutalnu smrt stotine hiljada ljudi, pripadnika srpskog naroda koji su stradali u genocidu koji je nad njima izvršila Hrvatska“, rekao je Ristić.
On kaže da je zastrašujuće kad shvatite da je to parče papira koje je proizvelo strašno stradanje Srba, Jevreja i Roma.
„To je jedan od dva dokumenta u čitavoj našoj istoriji, pored objave rata Austrougarske Kraljevini Srbije 28. jula 1914. koji su sudbinski promenili istoriju srpskog naroda i uvela ovo podneblje u dva svetska rata“, obrazložio je Ristić.
Dokument će biti izložen do 18. februara 2024 godine u Narodnom muzeju, istakao je Ristić, ukazavši da će nakon toga biti upućen Narodnoj biblioteci na analizu i restauraciju.
Ristić je istakao da dokument, sem autentičnog potpisa Adolfa Hitlera, sadrži i potpise njegovih saradnika, a da će analize utvrditi o čijim potpisima se radi, tako da će nas „nova saznanja o dokumentu tek iznenaditi“.
Dokument je izdat u 13 primeraka, u Srbiju je stigao „drugi original“, a sudbina ostalih primeraka i dalje nije poznata, zaključio je Ristić.
Proglašenje dobitnice nagrade „Žanka Stokić“, koja je najveće priznanje za glumice, kasni godinu dana. Organizatori nemaju odgovarajuće objašnjenje
Mohmed Rasulof, nagrađeni iranski reditelj, kažnjen je na osam godina zatvora, bičevanje i oduzimanje imovine zato što će njegov film „Seme svete smokve“ iduće nedelje biti prikazan na festivalu u Kanu. Rasulof je i ranije kažnjavan zbog filmova na evropskim festivalima, i nije jedini
Rediteljka Sanja Mitrović u svojoj postavci komada u Ateljeu 212 uvodi novu metaforu koja je kompatibilna sa metaforom zemlje, a to je šuma. Šuma raste iz zemlje, a korenje drveća drži tlo i sprečava da nastane klizište. Šuma je i kompleksni ekosistem pun predatora i njihovih žrtava koji uništava najveći predator na Zemlji – sam čovek. Simbolički gledano, šuma predstavlja i našu podsvest, sve ono što je zapreteno i opasno
Videoteka će pre svega ostati upamćena kao zanimljiv i hrabar pokušaj da se u okvirima srpskog filma ponudi nešto drugačije, mada istovremeno i kao film koji nije uspeo da do kraja razvije nemali potencijal koji je imao
Zejlijanov Ripli čitavim se tokom priče zadržava isključivo na tački svojevrsne odmazde prema eksponentima više klase, što i jeste mračna postavka znana iz knjiga iz tog serijala Patriše Hajsmit, a čime jeste zadržan izvoran ideološki okvir koji je zadala autorka, a ona je poželela da u slučaju svog Toma Riplija pokuša da kod čitalaca izmami saosećanje prema liku koji tako nešto načelno svakako ne zaslužuje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve