

Urbanizam
Rušenje Beogradskog sajma: I hale 2 i 3 ostaju – navodno
Posle brojnih primedbi građana i stručne javnosti Urbanistički zavod je rešio da hale 2 i 3 Beogradskog sajma neće biti porušene. Poslednju reč, međutim, ima Komisija za planove




Posle brojnih primedbi građana i stručne javnosti Urbanistički zavod je rešio da hale 2 i 3 Beogradskog sajma neće biti porušene. Poslednju reč, međutim, ima Komisija za planove


Nadležna komisija donela je odluku da Hale 2 i 3 Beogradskog sajma ipak budu sačuvane, uprkos prvobitnoj odluci da budu porušene u svrhe proširenja Beograda na vodi


Udruženje arhitekata Srbije traži da se povuče plan o proširenju Beograda na vodi, i dokazuje da su elektronske javne sednice donete mimo zakonske procedure


„Veliki broj primedbi koje su podnete na Prostorni plan za širenje Beograda na vodi, ne može da bude alibi da se javna rasprava održava online, to je samo privid da je ispoštovana procedura“, kaže odbornica ZLF-a povodom elektronske javne sednice u sredu, na kojoj će Beograđani pokušati da zaustave rušenje Sajma i betoniranje Terazijske terase


Zakazana je nova elektronska sednica za usvajanje Prostornog plana za širenje Beograda na vodi. Inicijativa „Beograd ostaje“ poziva Beograđane da to ne dozvole


Na čelu kompanije Ekspo 2027, osnovane radi organizacije istoimene izložbe, ubuduće će biti Danilo Jerinić, a dosadašnji direktor ostaje u preduzeću, ali na drugoj funkciji


Rušenje beogradskog Sajma je nezvanično počelo. Studenti u blokadi i građanske inicijative pozivaju na proteste i blokadu


Uklanjanjem takoznavane Slikarnice, nezvanično je počelo rušenje Sajma u Beogradu. Zašto će i pod kojim okolnostima ovaj simbol prestonice otići u zaborav, a šta će na tom mestu da nikne


Iako plan za uređenje Beogradskog sajma nije usvojen, rušenje ovog simbola prestonice je počelo. Prema pisanju medija, smenjena je i generalna direktorka, navodi se da je novi direktor doskorašnji šef voznog parka Pošte, a predsednik Skupštine - vlasnik STR iz Zemuna


“Umesto da sačuva svoje priobalje i nekadašnja industrijska područja kao najdragoceniji resurs za razvoj zelene infrastrukture, u toku su procesi koji mogu trajno da ugroze urbane ekosisteme grada i onemoguće uspešan razvoj mreže zelenila. Posebno zabrinjava način na koji se planira proširenje Beograda na vodi koji, protivno planskom sistemu grada, agresivno prisvaja i privatizuje savsko priobalje. Ukoliko se ovaj proces realizuje, u opasnosti smo da konačno izgubimo prostore priobalja koji su ključni za razvoj zelene infrastrukture, pa samim tim i sposobnost da se adaptiramo na klimatske promene”


Proširenje projekta Beograd na vodi izazvalo je novi talas otpora među građanima i aktivistima. Više hiljada prigovora upućeno je nadležnima zbog, kako tvrde podnosioci, neplanskih, štetnih i protivzakonitih zahvata u sam centar grada. Javnost traži da komisija posluša glas građana i zaustavi dalje širenje projekta


Organizacija Beograd ostaje sa 15 gradskih zborova, Kreni-Promeni i Zeleno-levi front prikupili su više od 8000 primedbi na novi plan Beograda na vodi, i sutra će ih predati Agenciji za prostorno planiranje


Beograd se razvija po meri građana, saopštio je Siniša Mali i nabrojao planove o kojima ti isti građani ne misle ništa dobro


Krenulo se od „samo“ sto hektara. Do danas se Beograd na vodi upetostručio, a možda i nastavi da se širi. „Vreme“ donosi sve o istorijatu ovog megalomanskog projekta Aleksandra Vučića i njegovim metastazama


Na prezentaciju plana širenja Beograda na vodi došlo je oko 400 građana , pa su ih organizatori podelili u šest grupa u dva dana iako u Palati pravde ima i velikih sala. Građani smatraju da je to ograničavanje njihovih prava


U toku je javni uvid Nacrta plana po kome će buduće stambeno naselje Beograda na vodi zameniti Beogradski sajam, i po kome će škola i vrtić biti na prostoru bez dovoljno sunca


Izmena Pravilnika o postupku izrade planova ukida prisustvo građana na javnim raspravama. Umesto toga uvodi digitalne. Ministarstvo prostora kaže da je ovo „opasna praksa uvođenja tišine tamo gde bi trebalo da se vodi javni dijalog“


“Mi smo spremni da grad branimo telima, ali to mora biti sa jasnim planom i strategijom.“


Deset godina nakon što je svečano najavljen, projekat „Beograd na vodi” širi se brže nego ikad. O „urbicidu” u Beogradu u novom broju „Vremena” govori Đorđe Miketić, građanski aktivista i jedan od pokretača inicijative „Beograd ostaje”


Ako se predloženi plan usvoji, Beograd na vodi će se prostirati od Terazijske terase do Ade Ciganlije i do Novog Beograda, a Beogradski sajam će biti porušen– upozoravaju iz „Naše mesne zajednice“


Mreža „Beograd ostaje“ upozorila je da izmene Prostornog plana za projekat „Beograd na vodi“ predstavljaju pokušaj legalizacije širenja ovog „koruptivnog projekta“, sve do centra grada i preko reke Save, i pozvala na javni otpor


Vlasnik kompanije „Eagle Hills“, investitora Beograda na vodi, izjavio je da je pravio greške pri izgradnji tog projekta. „Državi (Srbiji) uplaćujemo 200.000 evra dnevno, smešne su ocene da plaćamo šest miliona evra godišnje“, rekao je Mohamed Alabar


Šeik koji je graditelj Burdž Kalife ili Beograda na vodi - planira ulaganje na Velikoj plaži u Ulcinju. Opozicija, ekolozi i građani upozoravaju na zaobilaženje zakona i rasprodaju države


„Beograd ostaje“ je mreža aktivista za aktivnu odbranu grada od koruptivnih građevinskih projekata, poput širenja Beograda na vodi zbog kog se ruši Stari savski most, kaže Đorđe Miketić i najavljuje blokadu Beograda na vodi u sredu u 18 časova


„Pitanje je trenutka kada će škole, bolnice i druga socijalna infrastruktura postati smetnja na vrednom zemljištu, pa će i one krenuti da se brišu kako bi se na njihovim mestima zidali elitni stambeno-poslovni kompleksi“, kaže za „Vreme“ Olga Andrić iz Ministarstva prostora


Stara zgrada pošte u Savskoj ulici je srušena. Finansijer projekta je kompanija Beograd na vodi, a planirano je da se na njenom mestu izgrade dve pozorišne scene i muzej


U žiriju međunarodnog arhitektonskog konkursa za novu zgradu Teslinog muzeja nije bilo ni jednog stranog, ni domaćeg priznatog arhitekte, urbaniste, ni jedne obrazovne institucije, niti stručne organizacije – smatra Slobodan Maldini