„Veliki broj primedbi koje su podnete na Prostorni plan za širenje Beograda na vodi, ne može da bude alibi da se javna rasprava održava online, to je samo privid da je ispoštovana procedura“, kaže odbornica ZLF-a povodom elektronske javne sednice u sredu, na kojoj će Beograđani pokušati da zaustave rušenje Sajma i betoniranje Terazijske terase
U sredu 30. jula u 9 časova počeće onlajn raspravu na sednici za usvajanje Prostornog plana za širenje Beograda na vodi. To je ona ista sednica koja je bila zakazana za 30. jun, pa je otkazana zato što je u Agenciju za prostorno planiranje stiglo 10.000 primedbi na taj plan, pa je trebalo na sve njih pripremiti odgovore.
Agencija je pozvala zainteresovane da se prijave na novu onlajn sednicu, a aktivističke i opozicione organizacije su pozvale Beograđane da se jave u što većem broju.
Elektronska rasprava
„Elektronska javna rasprava i način na koji je planirano njeno održavanje potpuno obesmišljava proces javnog uvida i smanjuje učešće zainteresovane javnosti“, ocenjuje Sanja Solarević, odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini opštine Savski venac. „Istim pravilnikom je propisano da svaki podnosilac primedbe na plan može svoje primedbe da obrazloži pred komisijom za planove koja zakazuje i vodi javnu raspravu. Agencija za prostorno planiranje i urbanizam Republike Srbije ovakvom organizacijom javne rasprave ukida ili u najboljem slučaju ograničava pravo građana da aktivno učestvuju u javnoj raspravi i da obrazlažu svoje primedbe, jer ih uslovljava da se prijave, pa da tek onda mogu da dobiju planirano vreme uključenja u sednicu.“
Sanja Solarević naglašava da „ovo do sada nikad nije bila praksa, već su svi zainteresovani podnosioci primedbi dolazili na početak zakazane javne rasprave i mogli sve vreme aktivno da učestvuju u javnoj raspravi. Javna rasprava podrazumeva dijalog koji se sada ograničava, a može i da se potpuno ukine na jedan klik, a građani se, od nekoga ko ima pravo da sve vreme aktivno učestvuje u diskusiji, svode na neme posmatrače sadašnjosti koji mogu da prate javnu raspravu sa minimalnim učešćem.“
„Veliki broj primedbi koje su podnete na ovaj prostorni plan ne može da bude alibi da se javna rasprava održava online, to je samo privid da je ispoštovana procedura. Ako nemaju tehničke mogućnosti za održavanje javne rasprave za ovako veliki broj ljudi, treba da organizuju javnu raspravu u većem prostoru i da organizuju više javnih rasprava”, kaže Solarević.
Beogradski sajam
Među poslanim primedbama na Prostorni plan za širenje Beograda na vodi su i one koje potpisuje Sanja Solarević.
Smatra da je „planirano rušenje celog kompleksa Beogradskog sajma izuzev Hale 1“ nedopustivo, i ističe da je i Hala 1 „ugrožena zbog izgradnje stambenih kula visine od 75 do 120 m, i to na zemljištu koje je apsolutno nepogodno za izgradnju ovako visokih objekata zbog male nosivosti tla koje ne može da primi opterećenje objekata ovako velikih gabarita.“
Naglašava da je „ovde izuzetno visok nivo podzemnih voda već na dubini od svega jednog metra, što može da izazove naglo sleganje tla prilikom izgradnje kula i da ugrozi stabilnost ne samo Hale 1 već i celog kompleksa Sajma. Rušenje Hala 2 i 3 je apsolutno neprihvatljivo jer su one podjednako građevinski i arhitektonski vredne kao Hala 1 koja je trenutno jedina zaštićena. U trenutku kada su izgrađene, raspon kupole Hale 1 i sfernih ljuski kojima su pokrivene Hala 2 i Hala 3, prevazilazio je sve do tada u svetu poznate primere ovih vrsta konstrukcija.“
Foto: ArhivaBeogradski sajam
„SNS-SPS vlast zloupotrebom Prostornog plana pokušava nasilno da proširi Beograd na vodi preko Sajma i opravda izmeštanje Sajma u Surčin zbog koruptivnog projekta EXPO 2027. Beogradski sajam je upravo specifičan i redak ne samo zbog građevinske vrednosti Hala 1, 2 i 3 već i zbog svog položaja na obali velike plovne reke“, smatra Sanja Solarević.
Terazijska terasa
Osim rušenja Beogradskog sajma, druga stavka koja je moguće prisutna u svim primedbama, je Terazijska terasa. Sanja Solarević kaže da je „planirano betoniranje tog dela grada i izgradnja stambeno-poslovnih objekata visine 40m, odnosno 12 spratova, u okviru zaštićene prostorne kulturno-istorijske celine Terazije, kao i značajno smanjenje zelenih površina. Na ovom području je planirana i izgradnja podzemnog tunela koji treba da spaja Savsku i Dunavsku padinu od Ekonomskog fakulteta do MUP – a u Bulevaru despota Stefana. i to na području koje se nalazi na dva od ukupno pet klizišta koja se prostiru duž ulice Gavrila Principa“.
Zatim: „planirana je izgradnja dve marine od koje je jedna na području Sajma a druga u Čukarikom rukavcu u zaštićenom području predela izuzetnih odlika Ade Ciganlije. Za područje u Čukaričkom rukavcu, planovima višeg reda planirana je zelena površina, što znači da se izgradnjom marine dodatno smanjuje procenat zelenih površina. Uključivanje u plan Parka Republike Srpske s druge strane reke, fingira da je ispoštovan minimalni procenat zelenih površina“, napominje Sanja Solarević.
Spomenici kulture
Za kompleks pored Stare šećerane koji je spomenik kulture, tamo gde su se nalazila skladišta NIS-a „planirana je izgradnja šestospratnica. Vlasnik ovih parcela je firma Beograd na vodi doo tako da je jasno da se ovaj plan radi da bi se zadovoljio interes investitora a ne javni. Pri tome, nemamo nikakvu garanciju da u nekoj narednoj fazi izrade ovog plana SNS-SPS vlast neće pokušati da proširi Beograd na vodi i preko Stare šećerane ili Hipodroma koji se nalaze u neposrednoj blizini“, upozorava Sanja Solarević.
Osim Stare šećerane, od kulturnih spomenika planom je obuhvaćena i Fabrike hartije Milana Vape, poznatija kao Jugošped. Planirano je da postane Muzej Nikole Tesle, iako je, kaže Sanja Solarević, „prvobitno bilo planirano njegovo izmeštanje u termoelektranu ’Snaga i svetlost’ na Dorćolu. SNS-SPS vlast ovim pokušava da podigne atraktivnost Beograda na vodi i pruži privid da on ima kulturne sadržaje, dok istovremeno namerava da sruše Sajam koji je naše kulturno dobro od izuzetnog značaja.“
Zimovalište malog vranca
Ako ovaj plan bude usvojen, biće ugroženo zaštićeno stanište Zimovalište malog vranca u Bloku 18A na Novom Beogradu. Naime, na zaštićenim parcelama je planirana „izgradnje saobraćajnica i stambeno-poslovnog kompleksa“, kaže Sanja Solarević, „plus je „potencijalno ugroženo i vodoizvorište. Ovo područje spada u užu zonu sanitarne zaštite vodoizvorišta i ovde je zabranjena izgradnja novih naselja i nekontrolisano krčenje šuma.“
Javne sednice su obavezni deo urbanističkog planiranja, a cilj im je da se uvede i sprovede demokratičnost. Naravno, bile su i do sad pro forme, jer retke su one zbog kojih je neki plan zaustavljen ili promenjen. Sad, uvođenjem elektronske sednice, ovaj nivo urbanističkog planiranja je i zvanično postao pro forme. Jedino što Beograđanima preostaje je da učestvuju u što većem broju, kako bi bilo zabeleženo da su protiv rušenja i betoniranja grada.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Kao pokret koji okuplja ljude različitih uverenja, smatramo važnim da podsetimo na jednu jednostavnu stvar: pravo na dostojanstvo ne zavisi od toga u šta neko veruje.“, istakli su studenti
Direktorat civilnog vazduhoplovstva odbacuje tvrdnje da novi pravilnik ugrožava poslovanje Viz Era u Srbiji. Kompanija, međutim, tvrdi da bi zbog novih pravila mogla da zatvori svoju bazu u Beogradu, dok zaposleni strahuju da će ostati bez posla
Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa
Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne
Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!