img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Budva

Zabrana muzike: Kako je Stari grad u Budvi postao tiha zona

27. jun 2025, 17:57 Katarina Stevanović
Stari grad u Budvi Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Iza zidina Starog grada u Budvi više nema muzike
Copied

U srcu jednog od najživljih letovališta na crnogorskom primorju, unutar drevnih zidina budvanskog Starog grada, zavladala je tišina. Odlukom lokalne vlasti, muzika je zabranjena sa zvučnika u baštama lokala, a ugostitelji i kulturni centri suočavaju se s posledicama – smanjenim poslom, tišim ulicama i gostima kojima nemaju šta da ponude

Dok o viševekovne zidine udaraju talasi mora s jedne i buka turista sa druge strane, unutar zidina Starog grada u Budvi, prilično je tiho, a iz ugostiteljskih objekata jedva da dopiru zvuci muzike.

Svako ko je makar jednom koračao uskim kamenim ulicama i trgovima jednog od najstarijih naselja na Jadranu, možda će se iznenaditi što nema buke, muzičkih nastupa, žurki.

Odlukama gradske uprave Budve, Stari grad proglašen je režimom tihe zone, pa su ugostitelji morali da uklone zvučnike.

Tako oni koji u ovom delu grada žive, mogu mirnije da spavaju, ali brojni turisti, uglavnom stranci koji obilaze budvansku rivijeru, sada gotovo jedino mogu da se provode uz taktove muzičara regionalne estrade i to daleko od zidina Starog grada.

Kasper više ne može da organizuje događaje
Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Kulturni centar Kasper je među onima koji više ne mogu da organizuju događaje s razglasom

Bez zvučnika

Ugostitelji tako više ne mogu da drže zvučnike napolju i puštaju muziku, organizuju koncerte i tribine za koje je potrebno ozvučenje.

„Primenom zakona koji je izglasan pre nekoliko godina da se muzika ne sme emitovati napolju, čak ni po Zakonu o turizmu koji to dozvoljava na 65 decibela, mi smo onemogućeni da radimo programe onda kada bismo želeli”, govori za „Vreme” Marko Pavlović, direktor Kasper kulturnog centra smeštenog unutar Starog grada.

Lokalna vlast sredinom juna počela je uklanjanje zvučnika sa terasa, a kako je objasnio predsednik opštine Nikola Jovanović, neće biti izuzetaka.

„Želimo da vas obavestimo da smo krenuli sa akcijom uklanjanja zvučnika, da ostajemo čvrsto pri tome da lokalitet Starog grada treba da bude tiha zona. Imamo propisanu skupštinsku Odluku, imamo tumačenje, i tu smo bili vrlo jasni. Pustili smo do sad, s obzirom da su bili koncerti i ceremonije otvaranja turističke sezone, ali od ovoga trenutka ni to više nećemo tolerisati. Ko god ima zvučnike istaknute na terasama, ponavljam, na terasama, ne u okviru objekta, oni će biti uklonjeni, bez selektivnih pristupa”, poručio je Jovanović sredinom juna, a prenela je RTV Budva.

Stari grad Budva
Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Među posetiocima Starog grada najbrojniji su strani turisti

Ugostitelji mogu sada da puštaju muziku isključivo iz objekata.

Prethodnim rešenjem, objašnjava za „Vreme” Pavlović, bilo je dozvoljeno emitovanje zvučnog signala visine do 65 decibela i u baštama, ali izmenama uredbe, sada je i to onemogućeno.

„Situacija je nastala pritiskom mesne zajednice da ne bi bilo buke sa nekoliko žarišta u Starom gradu koja je zaista remetila život, međutim gradske vlasti bi trebalo da ugase te požare na neki način, a ovom odlukom ugasili su sve”, objašnjava sagovornik „Vremena” i sam meštanin budvanskog Starog grada.

Prethodnom odlukom, komunalna inspekcija trebalo je da kontroliše sve koji prelaze 65 decibela i da ih strogo kazni, ali je zatim doneseno drugačije pravilo.

To, govori Pavlović, onemogućava organizaciju bilo kakvog kulturnog događaja, pa samim tim i ugostitelji gostima nemaju mnogo toga da ponude.

„Posle konsultacija sa novom gradskom upravom, dobio sam input, da zajedno sa turističkom organizacijom pokušam da nađem zajednički jezik da neki događaji koji bi trebalo da budu organizovani, uđu u kalendar. Nadam se da će to biti uspešno”, nada se drugačijem raspletu situacije Pavlović.

Kako dodaje, i sam podržava odluku da se uvede red u grad – „to se odnosi na parking, buku, smeće, ali apelujem da se to odradi sistemski. Ja živim u Starom gradu i znam kako je”.

Smanjenje posla

Turistička sezona je počela, ali posao ugostitelja je zbog odluka smanjen.

„Posao je smanjen za trećinu. Posle 10, 11 uveče, grad liči na ‘grad duhova’. Pretvorili smo se u spavaonicu, sa nešto restorana, vrlo malo barova i puno brze hrane. Ovo nije ekskluzivni turizam, jer ima više od 20 objekata brze hrane, što nije ponuda koju bi strani turisti hteli. Mislim da su potrebne revizije svih tih odluka i planova”, govori Pavlović.

Stari grad Budva
Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Lokalni s brzom hranom mnogobrojni su u ovom delu Budve

I dok je Stari grad pretvoren u tihu zonu, širom Budve niču nove zgrade, a duž šetališta na Slovenskoj plaži lokali slobodno mogu da organizuju nastupe, što i čine, a gostuju im uglavnom zvezde regionalne estrade.

„Mi smo predlagali da se ukine svuda, ne samo u Starom gradu, ali to nije urađeno”, zaključuje Pavlović.

„Vreme” je kontaktiralo opštinsku upravu i Turističku organizaciju Budve oko ovakvih odluka i planova za ovu turističku sezonu, međutim, odgovori nisu stigli do objavljivanja teksta.

Tagovi:

Turizam Stari grad Budva Crna Gora Muzika Budva
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Jedan od pogođenih iranskih brodova

Bliski istok

06.septembar 2026. B. B.

Ništa od primirja: Novi napadi na brodove SAD i Irana

Američka vojska trajno je onesposobila dva i potpuno uništila jedan iranski brod, a Iran je zauzvrat napao tri američka tankera

Radikalno desničarska stranka Alternativa za Nemačku (AfD)

Nemačka

06.septembar 2026. Hans Fajfer (DW)

Strah od pobede desnice: Šta će AfD da uradi ako danas osvoji vlast u Saksoniji-Anhaltu?

Kakvi su planovi ekstremno desničarske partije AfD ukoliko dođe na vlast u nemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt

Hrvatska

05.septembar 2026. S. Ć.

Najmasovniji protest i istoriji zbog opasnog otpada u Gospiću

U Zagrebu je održan protest nakon velike afere s desetinama hiljada tona opasnog otpada odloženog na području Gospića – najmasovniji u istoriji Hrvatske

Bivši ministar odbrane Ukraijine Mihail Fedorov drži govor

Rat u Ukrajini

05.septembar 2026. Uroš Mitrović

Od Zelenskog do Palantira: Fedorov pokreće novu odbrambeno-tehnološku kompaniju

Šta stoji iza novih poslovnih aranžmana bivšeg ukrajinskog ministra odbrane Mihaila Fedorova i njegovog savezništva sa Aleksom Karpom, šefom američkog tehnološkog giganta Palantira

Istok Nemačke

04.septembar 2026. N. R.

Da li Alternativa za Nemačku preuzima vlast?

Nemački radikalni desničari su po anketama na koračić od toga da u nedelju dobiju svog prvog pokrajinskog premijera

Komentar
Vučić

Komentar

Vučić sam protiv svih, ali stvarno

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapljuvao je sebe u ćošak, odvajajući se od svih, pa i od svoje partije. Zato će, kad stupi protiv 250 ljudi od integriteta sa Studentske liste, konačno stvarno biti sam, kako se već godinama bizarno hvališe

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić, miting, kampanja

Pregled nedelje

Kako je propao marš na Novi Sad

Na šta bi Vučić ličio ispred nekoliko hiljada migratornih mitingaša okružen kordonima i, iza njih, masom bijesnih Novosađana? Zar njegov marš na Novi Sad nije bio otkazan i prije nego što je zakazan

Filip Švarm
Vučić

Komentar

Vučićev podkast: Ovo je sve nenormalno

Ko je hteo još Vučića, dobiće još Vučića u podkastu sa Vučićem. Treba ispuniti svaki sekund kampanje i jedino je uzbudljivo pitanje hoće li gosti podkasta moći da dođu do reči

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1861
Poslednje izdanje

Tema broja I

Živi taoci mrtvog generala Pretplati se
Medijska gibanja

Režimske investicije u mraku

Crna Gora i borba protiv mafije: Gde su danas škaljarski i kavački klan

Rat koji je preživeo svoje vođe

Intervju: Arhiepiskop sevastijski Teodosije, Grčka pravoslavna patrijaršija u Jerusalimu

Jevanđelje nas uči borbi protiv nepravde

In memoriam: Dolly Parton (1946–2026)

Odlazak heroine, anđela i talenta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure