img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Budva

Zabrana muzike: Kako je Stari grad u Budvi postao tiha zona

27. jun 2025, 17:57 Katarina Stevanović
Stari grad u Budvi Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Iza zidina Starog grada u Budvi više nema muzike
Copied

U srcu jednog od najživljih letovališta na crnogorskom primorju, unutar drevnih zidina budvanskog Starog grada, zavladala je tišina. Odlukom lokalne vlasti, muzika je zabranjena sa zvučnika u baštama lokala, a ugostitelji i kulturni centri suočavaju se s posledicama – smanjenim poslom, tišim ulicama i gostima kojima nemaju šta da ponude

Dok o viševekovne zidine udaraju talasi mora s jedne i buka turista sa druge strane, unutar zidina Starog grada u Budvi, prilično je tiho, a iz ugostiteljskih objekata jedva da dopiru zvuci muzike.

Svako ko je makar jednom koračao uskim kamenim ulicama i trgovima jednog od najstarijih naselja na Jadranu, možda će se iznenaditi što nema buke, muzičkih nastupa, žurki.

Odlukama gradske uprave Budve, Stari grad proglašen je režimom tihe zone, pa su ugostitelji morali da uklone zvučnike.

Tako oni koji u ovom delu grada žive, mogu mirnije da spavaju, ali brojni turisti, uglavnom stranci koji obilaze budvansku rivijeru, sada gotovo jedino mogu da se provode uz taktove muzičara regionalne estrade i to daleko od zidina Starog grada.

Kasper više ne može da organizuje događaje
Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Kulturni centar Kasper je među onima koji više ne mogu da organizuju događaje s razglasom

Bez zvučnika

Ugostitelji tako više ne mogu da drže zvučnike napolju i puštaju muziku, organizuju koncerte i tribine za koje je potrebno ozvučenje.

„Primenom zakona koji je izglasan pre nekoliko godina da se muzika ne sme emitovati napolju, čak ni po Zakonu o turizmu koji to dozvoljava na 65 decibela, mi smo onemogućeni da radimo programe onda kada bismo želeli”, govori za „Vreme” Marko Pavlović, direktor Kasper kulturnog centra smeštenog unutar Starog grada.

Lokalna vlast sredinom juna počela je uklanjanje zvučnika sa terasa, a kako je objasnio predsednik opštine Nikola Jovanović, neće biti izuzetaka.

„Želimo da vas obavestimo da smo krenuli sa akcijom uklanjanja zvučnika, da ostajemo čvrsto pri tome da lokalitet Starog grada treba da bude tiha zona. Imamo propisanu skupštinsku Odluku, imamo tumačenje, i tu smo bili vrlo jasni. Pustili smo do sad, s obzirom da su bili koncerti i ceremonije otvaranja turističke sezone, ali od ovoga trenutka ni to više nećemo tolerisati. Ko god ima zvučnike istaknute na terasama, ponavljam, na terasama, ne u okviru objekta, oni će biti uklonjeni, bez selektivnih pristupa”, poručio je Jovanović sredinom juna, a prenela je RTV Budva.

Stari grad Budva
Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Među posetiocima Starog grada najbrojniji su strani turisti

Ugostitelji mogu sada da puštaju muziku isključivo iz objekata.

Prethodnim rešenjem, objašnjava za „Vreme” Pavlović, bilo je dozvoljeno emitovanje zvučnog signala visine do 65 decibela i u baštama, ali izmenama uredbe, sada je i to onemogućeno.

„Situacija je nastala pritiskom mesne zajednice da ne bi bilo buke sa nekoliko žarišta u Starom gradu koja je zaista remetila život, međutim gradske vlasti bi trebalo da ugase te požare na neki način, a ovom odlukom ugasili su sve”, objašnjava sagovornik „Vremena” i sam meštanin budvanskog Starog grada.

Prethodnom odlukom, komunalna inspekcija trebalo je da kontroliše sve koji prelaze 65 decibela i da ih strogo kazni, ali je zatim doneseno drugačije pravilo.

To, govori Pavlović, onemogućava organizaciju bilo kakvog kulturnog događaja, pa samim tim i ugostitelji gostima nemaju mnogo toga da ponude.

„Posle konsultacija sa novom gradskom upravom, dobio sam input, da zajedno sa turističkom organizacijom pokušam da nađem zajednički jezik da neki događaji koji bi trebalo da budu organizovani, uđu u kalendar. Nadam se da će to biti uspešno”, nada se drugačijem raspletu situacije Pavlović.

Kako dodaje, i sam podržava odluku da se uvede red u grad – „to se odnosi na parking, buku, smeće, ali apelujem da se to odradi sistemski. Ja živim u Starom gradu i znam kako je”.

Smanjenje posla

Turistička sezona je počela, ali posao ugostitelja je zbog odluka smanjen.

„Posao je smanjen za trećinu. Posle 10, 11 uveče, grad liči na ‘grad duhova’. Pretvorili smo se u spavaonicu, sa nešto restorana, vrlo malo barova i puno brze hrane. Ovo nije ekskluzivni turizam, jer ima više od 20 objekata brze hrane, što nije ponuda koju bi strani turisti hteli. Mislim da su potrebne revizije svih tih odluka i planova”, govori Pavlović.

Stari grad Budva
Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Lokalni s brzom hranom mnogobrojni su u ovom delu Budve

I dok je Stari grad pretvoren u tihu zonu, širom Budve niču nove zgrade, a duž šetališta na Slovenskoj plaži lokali slobodno mogu da organizuju nastupe, što i čine, a gostuju im uglavnom zvezde regionalne estrade.

„Mi smo predlagali da se ukine svuda, ne samo u Starom gradu, ali to nije urađeno”, zaključuje Pavlović.

„Vreme” je kontaktiralo opštinsku upravu i Turističku organizaciju Budve oko ovakvih odluka i planova za ovu turističku sezonu, međutim, odgovori nisu stigli do objavljivanja teksta.

Tagovi:

Crna Gora Muzika Budva Turizam Stari grad Budva
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rat u Ukrajini

31.maj 2026. B. B.

Ukrajinski roboti-ubice seju strah među ruskim trupama

Od ruskih ratnih zarobljenika Ukrajinci su doznali da njihov neprijatelj naziva ove robote - „tiha smrt“. Svaki od kojih nosi veliku količinu eksploziva na šasiji sa četiri točka

Rumunija

30.maj 2026. Keno Fersek (DW)

Prodor ekstremne desnice na velika vrata

Rumunski ekstremni desničari beleže nagli rast u anketama

Ruski dron

Rat u Ukrajini

29.maj 2026. A.P

Rumunija: Srušio se ruski dron, podignuti lovci F-16

Ruski dron lansiran na Ukrajinu srušio se na stambenu zgradu u Rumuniji. Bukurešt traži od NATO-a hitnu isporuku savremenih antiraketnih sistema

Francuska, parlament

Francuska

29.maj 2026. A.M.

Konačno zvanično ukinut zakon o ropstvu iz 1685. godine

Francuski parlament doneo je jednoglasnu odluku kojom se van snage stavlja zakon iz 1685. o robovlasništvu, iako je ropstvo formalno ukinuto još 1848. godine

Americki nosac aviona

Rat u Iranu

29.maj 2026. A.M.

Novi sukobi nakon nepotvrđenog sporazuma o produžetku primirja

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran su postigli sporazum, koji američki predsednik Donald Tramp još nije odobrio, preneo je Aksios pozivajući se na neimenovane izvore. Oružani sukob se, međutim, nastavlja naizmeničnim napadima

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure