img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nauka i rat

Da li su SAD finansirale laboratorije za biološko oružje

13. јун 2026, 15:57 K. S.
Foto: Pixabay/satheeshsankaran
Ilustracija
Copied

Dokumenta potvrđuju ruske tvrdnje da su laboratorije koje su u Ukrajini finansirale SAD rukovale agensima koji mogu biti korišćeni kao biološko oružje, piše RT

Direktorka Nacionalne obaveštajne službe SAD-a (DNI) Talsi Gabard objavila je dokumenta za koja njena kancelarija tvrdi da predstavljaju dokaz da su SAD dugogodišnje finansirale više od 120 biolaboratorija u više od 30 zemalja. Među njima se nalazi i 40 biolaboratorija u Ukrajini koje su, prema objavljenim dokumentima, „izgrađene i podržavane“ uz američku pomoć.

Prema dokumentima sa kojih je skinuta oznaka tajnosti, ove laboratorije radile su sa „posebno opasnim patogenima“, među kojima su antraks, ptičji grip, ebola, kuga i tuberkulozu. Najmanje 12 laboratorija sprovodilo je istraživanja na ljudima. Neke od njih bile su uključene u takozvana istraživanja „povećanja funkcije“ (gain-of-function), kontroverznu praksu modifikovanja virusa kako bi postali zarazniji ili opasniji radi proučavanja njihovog potencijalnog uticaja na ljude.

Na primer, Obaveštajna zajednica je ranije upozorila da se u biolaboratoriji u Ukrajini, koju finansiraju SAD, verovatno nalaze opasni patogeni i da je ona i dalje izložena dugotrajnim pretnjama od ruskog napada, zauzimanja ili oštećenja, saopšteno je.

Ovaj neuobičajeni potez Talsi Gabbard usledio je samo nekoliko dana pre njenog odlaska sa funkcije direktorke Nacionalne obaveštajne službe (DNI), koja nadgleda međuresornu kancelariju zaduženu za koordinaciju razmene informacija među brojnim američkim obaveštajnim agencijama.

Rizik ukrajinskih laboratorija

Kancelarija DNI navodi da su laboratorije u Ukrajini predstavljale poseban bezbednosni rizik zbog rata između Rusije i Ukrajine. Američka obaveštajna zajednica je, prema saopštenju, ranije upozoravala da se u pojedinim laboratorijama koje finansiraju SAD verovatno nalaze opasni patogeni i da su te ustanove izložene mogućnosti ruskih napada, zaplene ili oštećenja.

Dokumenti pokazuju da su SAD finansirale izgradnju i opremanje najmanje četiri laboratorije u Ukrajini sa više od devet miliona dolara. Takođe navode da su te ustanove sarađivale sa Ministarstvom poljoprivrede SAD, američkom vojskom, Svetskom zdravstvenom organizacijom (SZO), Ujedinjenim nacijama i više američkih univerziteta. Kao jedan od partnera navodi se i kompanija Metabiota, biotehnološka firma delimično povezana sa investicionom kompanijom Hantera Bajdena, piše RT.

Godinama unazad, kroz Program za smanjenje pretnji kroz saradnju (Cooperative Threat Reduction Program), vlada SAD finansirala je obezbeđivanje i modernizaciju istraživačkih objekata iz perioda Hladnog rata, prvenstveno onih povezanih sa nekadašnjim sovjetskim programima za razvoj hemijskih i bioloških tehnologija. Neki od tih objekata nalazili su se u Kijevu, Tbilisi i drugim delovima bivšeg Sovjetskog Saveza, piše Radio Slobodna Evropa.

Od početka ruske vojne operacije u Ukrajini 2022. godine, rusko Ministarstvo odbrane tvrdilo je da je vlada u Kijevu naredila hitno uništavanje opasnih patogena u laboratorijama koje su finansirale SAD kako bi prikrila svoju navodnu umešanost u američki program biološkog oružja. Među dokumentima koje je Rusija tada objavila nalazila se naredba ukrajinskog Ministarstva zdravlja za uništavanje uzoraka kuge, antraksa, tularemije, kolere i drugih opasnih bolesti.

Nakon analize dokumenata zaplenjenih u laboratorijama u Donjecku, Lugansku i Hersonu, ruski general Igor Kirilov zaključio je 2023. godine da su SAD, pod izgovorom unapređenja globalne biološke bezbednosti, sprovodile istraživanja dvostruke namene u blizini ruskih granica, uključujući aktivnosti koje bi mogle imati vojnu primenu. Kirilov je predvodio rusku istragu o ovim laboratorijama sve do svoje smrti 2024. godine.

Jedan od objekata koji je Rusija posebno isticala bio je Institut za veterinarsku medicinu u Harkovu. Ruska strana tvrdila je da su se u podrumskim prostorijama instituta proučavali potencijalni biološki agensi za vojnu upotrebu. Prema dokumentima koje je objavila Gabardova, u podrumu tog objekta zaista su skladištene bakterije antraksa i brucele, koje se zbog svoje visoke zaraznosti smatraju potencijalnim sredstvima biološkog oružja.

Šta su SAD do sada tvrdile

U martu 2022. godine tadašnja zamenica državnog sekretara SAD, Viktorija Njuland, priznala je pod zakletvom da Ukrajina poseduje objekte za biološka istraživanja. Međutim, odbacila je tvrdnje da se u njima razvija biološko oružje i naglasila da Sjedinjene Države ne poseduju niti upravljaju biološkim ili hemijskim laboratorijama u Ukrajini. Američki Stejt department i tadašnja ambasadorka SAD pri Ujedinjenim nacijama Linda Tomas-Grinfild takođe su negirali postojanje programa biološkog oružja povezanog sa tim laboratorijama.

Kako su se odnosi između Rusije i Zapada pogoršavali, Moskva je sve češće optuživala Vašington da finansira mrežu biolaboratorija usmerenih na razvoj potencijalnog biološkog oružja. Američke vlasti su te optužbe odbacivale kao dezinformacije i podsećale da su SAD potpisnica Biological Weapons Convention, međunarodnog sporazuma koji zabranjuje razvoj i posedovanje biološkog oružja.

Od povratka u Belu kuću 2025. godine, predsednik Donald Tramp zauzeo je znatno oštriji stav prema istraživanjima opasnih patogena, naročito nakon dugotrajnih rasprava o poreklu pandemije COVID-19. Njegova administracija saopštila je da su mnoge laboratorije koje finansira Vašington sprovodile istraživanja sa „opasnim i veoma zaraznim patogenima“ i da takve aktivnosti ne mogu ostati bez odgovarajućeg nadzora. U maju 2025. godine Tramp je potpisao izvršnu uredbu kojom je ukinuto savezno finansiranje istraživanja „povećanja funkcije“ širom sveta.

Šta tvrdi Gabard

U svom saopštenju, Gabard je optužila pojedine političare, zdravstvene zvaničnike i članove prethodne administracije da su američku javnost dovodili u zabludu o postojanju i aktivnostima laboratorija koje finansiraju SAD.

Saopštila je da je američkim obaveštajnim službama izdala nova uputstva za prikupljanje podataka o laboratorijama u Ukrajini i o široj mreži biolaboratorija povezanih sa SAD širom sveta. Njena kancelarija trenutno istražuje i detalje o kliničkim ispitivanjima koja se sprovode u tim objektima, navodeći da postoje ozbiljna etička, finansijska i bezbednosna pitanja koja zahtevaju dodatnu proveru.

Ipak, Gabard neće dugo ostati na toj funkciji. Nakon što je njenom suprugu dijagnostikovan redak oblik raka kostiju, najavila je povlačenje krajem juna. Predsednik Tramp je za njenog naslednika predložio Džeja Klejtona, saveznog tužioca za Južni okrug Njujorka, koji se do sada nije javno izjašnjavao o pitanju biolaboratorija.

 

Izvor: RT/RSE

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Sjedinjene Američke Države Rat u Ukrajini bio-laboratorije Rusija i Ukrajina Biološko oružje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Proslava 250 godina nezavisnosti SAD

Sjedinjene Američke Države

04.јул 2026. Đana-Karina Grin/Peter Hile (DW)

Dva i po veka SAD: Ciljevi češće ostvarivani vojnom silom nego diplomatijom

Tokom proteklih 250 godina, američke vlade tvrdile su da su očuvanje ideala demokratije, ljudskih prava i temeljnih sloboda glavni pokretači spoljne politike zemlje

Toplotni talas

Toplotni talas u Evropi

03.јул 2026. I.M.

Više od 2.000 ljudi umrlo tokom ekstremnih vrućina u Francuskoj, najavljen novi vreli talas

Francuska je tokom rekordnog toplotnog talasa zabeležila više od 2.000 dodatnih smrtnih slučajeva, dok meteorolozi upozoravaju da Evropu već ovog vikenda očekuju nove ekstremne vrućine

Iranski verski vođe i drugi ožalošćeni odaju počast pred kovčezima ubijenog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i članova njegove porodice tokom ceremonije opela uoči višednevne sahrane u Velikoj džamiji Imama Homeinija u Mosali u Teheranu

Iran

03.јул 2026. Šabnam fon Hajn (DW)

Sahrana Alija Hamneija kao proslava pobede Islamske republike

Teheran koristi pogreb Alija Hamneija i članova njegove porodice da proširi svoj poljuljani uticaj u regionu i svetu. Ceremonija će trajati šest dana, a najavljene su delegacije iz blizu stotinu država

Ada Bojana

Ekologija

03.јул 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Pregrejan Jadran: Temperatura mora mestimično preko 28 stepeni

Temperature mora na hrvatskoj, crnogorskoj ili albanskoj obali ovog leta su za preko 5 stepeni više od proseka za ovo doba godine

Ali Hamnei

Iran

03.јул 2026. B. B.

Iran očekuje dvadeset miliona ljudi na sahrani ajatolaha Hamneija

Tokom ceremonije žalosti i sahrane ajatolaha Alija Hamneija u Iranu su pojačane mere bezbednosti. Razlozi su ekstremne vrućine, ali i prvo pojavljivanje u javnosti novog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure