
Srebro
Cena zlata obara rekorde, a vrednost srebra raste još brže
Zlato je u 2025. godini poskupelo za gotovo 65 odsto, dok je srebro zabeležilo rast od čak 148 procenata

Izraelske snage ušle su kopnenim putem u južni Liban, ciljajući ključne pozicije Hezbolaha. Operacija, koja se trenutno odvija blizu granice, uključuje uništavanje infrastrukture poput tunela i skrovišta milicije.
Izraelska vojska ušla je kopnenim trupama u južni Liban. Šta Izrael time želi da postigne i šta to znači za narod Libana?
1. Šta se trenutno dešava na jugu Libana? Šta se zna o izraelskoj ofanzivi?
Do sada je – prema saopštenju izraelske vojske – operacija bila ograničena na sela u neposrednoj blizini granice. Meta su položaji i tuneli Hezbolaha, navodi Dojče vele.
Još nije jasno koliko daleko izraelska vojska namerava da ide: samo nekoliko kilometara – ili čak do reke Litani, na oko 30 kilometara severno od granice? To je trenutno nejasno.
Ono što je najnovija vest, jeste upozorenje izraelske vojske libanskom stanovništvu: „Molimo vas, ne idite južno od Litanija“.
2. Šta Izrael želi da postigne u južnom Libanu što do sada nije mogao vazdušnim napadima?
Zvanični cilj rata jeste da se stanovnici severnog Izraela vrate u svoje gradove i sela. Da bi to uradila, izraelska vojska očigledno želi da pomeri tampon-zonu dalje na sever, kako Hezbolah više ne bi mogao da granatira sever Izraela, barem ne svojim delimično nevođenim, odnosno nepreciznim oružjem kratkog dometa.
Zatim bi trebalo da uslede masovni vazdušni udari po velikim delovima Libana. Očigledno, Hezbolah bi trebalo da bude tako temeljno poražen, da što je duže moguće prestane da predstavlja pretnju Izraelu.
3. Da li je Hezbolah, oslabljen vazdušnim udarima, sposoban da se odupre izraelskim kopnenim snagama?
Hezbolah je saopštio da je već otvarao vatru na izraelske kopnene snage. To se, međutim, ne može proveriti, kao ni neke od informacija koje je dala izraelska vojska. Juče je Naim Kasem, zamenik ubijenog šefa Hezbolaha Hasana Nasralaha, rekao da je milicija spremna za izraelsku invaziju – ali će, kaže biti potrebno strpljenje.
Hezbolah je trenutno zatečen snagom kojom Izrael deluje protiv njega. Ta organizacija, barem kratkoročno, ima veoma malo toga čime može da se suprotstavi. Ali, to bi moglo i da se promeni – posebno ako izraelska vojska bude duže ostala u Libanu.
4. Šta znače snažni vazdušni udari, a šta kopnena ofanziva za civilno stanovništvo u Libanu?
Tokom noći ponovo je došlo do masovnih vazdušnih udara na južna predgrađa Bejruta, tamo gde je Hezbolah veoma jak i ima mnogo pristalica. Kao i tokom vikenda, mnogo ljudi je pobeglo ka centru grada. Mnogi su proveli još jednu noć napolju – ali sada u veoma nepovoljnim uslovima, jer je tokom noći u Bejrutu padala jaka kiša.
5. Šta najnoviji razvoj događaja znači za narod Libana? Da li se ponavlja ono što se već dešava u palestinskom Pojasu Gaze – da izraelska vojska gađa terorističku miliciju i tako istovremeno pogađa mnoge civile?
To je izuzetno teško proceniti. Izraelska vojska preduzima prilično ciljanu akciju protiv Hezbolaha, ali pogođeni su i civili. Podaci libanske vlade ne daju tačne informacije o tome koliko takvih slučajeva ima. S povećanjem intenziteta napada, to bi moglo da bude još manje poznato.

Zlato je u 2025. godini poskupelo za gotovo 65 odsto, dok je srebro zabeležilo rast od čak 148 procenata

Dok Donald Tramp u SAD vodi pravi rat protiv ilegalnih migranata, evropska desnica aplaudira i hoće da sledi njegov primer, a države zaključavaju svoja vrata, premijer Španije Pedro Sančez radi sve suprotno

Kanadski predsednik vlade napravio je presedan kada je u Davosu objavio kraj svetskog poretka pod vođstvom SAD. Nijedan političar do tada nije tako otvoreno, inteligentno i u maniru samopouzdanog vođe ukazao da “ako niste za stolom, vi ste na meniju”. Ovo nije bilo prvi put da Karni uradi nešto što niko dotad nije, ali kritičari ukazuju na to da dela govore više od reči

Odjednom smo Marka Karnija, onako mirnog, dok izgovara čiste i dovršene rečenice kao da ih čita (a nije ih čitao) i pogledom prelazi po prisutnima (kao da je sve prisutne gledao u oči), mogli da zamislimo pred atinskim Areopagom, na atinskom trgu, ili u rimskom Senatu

Tramp pokušava da se ustoliči kao globalni medijator, sudija i egzekutor, lider koji istovremeno igra ulogu mirotvorca na globalnom planu i patriote na unutrašnjem. Ipak, njegova predstava se sudara sa realnošću koju sam proizvodi. Krize ne rešava nego započinje, a rešenja svodi na pretnje i ucene
Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru
Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve