

Minhenska bezbednosna konferencija
Strah Evrope od Amerike
Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima




Izraelske snage ušle su kopnenim putem u južni Liban, ciljajući ključne pozicije Hezbolaha. Operacija, koja se trenutno odvija blizu granice, uključuje uništavanje infrastrukture poput tunela i skrovišta milicije.
Izraelska vojska ušla je kopnenim trupama u južni Liban. Šta Izrael time želi da postigne i šta to znači za narod Libana?
1. Šta se trenutno dešava na jugu Libana? Šta se zna o izraelskoj ofanzivi?
Do sada je – prema saopštenju izraelske vojske – operacija bila ograničena na sela u neposrednoj blizini granice. Meta su položaji i tuneli Hezbolaha, navodi Dojče vele.
Još nije jasno koliko daleko izraelska vojska namerava da ide: samo nekoliko kilometara – ili čak do reke Litani, na oko 30 kilometara severno od granice? To je trenutno nejasno.
Ono što je najnovija vest, jeste upozorenje izraelske vojske libanskom stanovništvu: „Molimo vas, ne idite južno od Litanija“.
2. Šta Izrael želi da postigne u južnom Libanu što do sada nije mogao vazdušnim napadima?
Zvanični cilj rata jeste da se stanovnici severnog Izraela vrate u svoje gradove i sela. Da bi to uradila, izraelska vojska očigledno želi da pomeri tampon-zonu dalje na sever, kako Hezbolah više ne bi mogao da granatira sever Izraela, barem ne svojim delimično nevođenim, odnosno nepreciznim oružjem kratkog dometa.
Zatim bi trebalo da uslede masovni vazdušni udari po velikim delovima Libana. Očigledno, Hezbolah bi trebalo da bude tako temeljno poražen, da što je duže moguće prestane da predstavlja pretnju Izraelu.
3. Da li je Hezbolah, oslabljen vazdušnim udarima, sposoban da se odupre izraelskim kopnenim snagama?
Hezbolah je saopštio da je već otvarao vatru na izraelske kopnene snage. To se, međutim, ne može proveriti, kao ni neke od informacija koje je dala izraelska vojska. Juče je Naim Kasem, zamenik ubijenog šefa Hezbolaha Hasana Nasralaha, rekao da je milicija spremna za izraelsku invaziju – ali će, kaže biti potrebno strpljenje.
Hezbolah je trenutno zatečen snagom kojom Izrael deluje protiv njega. Ta organizacija, barem kratkoročno, ima veoma malo toga čime može da se suprotstavi. Ali, to bi moglo i da se promeni – posebno ako izraelska vojska bude duže ostala u Libanu.
4. Šta znače snažni vazdušni udari, a šta kopnena ofanziva za civilno stanovništvo u Libanu?
Tokom noći ponovo je došlo do masovnih vazdušnih udara na južna predgrađa Bejruta, tamo gde je Hezbolah veoma jak i ima mnogo pristalica. Kao i tokom vikenda, mnogo ljudi je pobeglo ka centru grada. Mnogi su proveli još jednu noć napolju – ali sada u veoma nepovoljnim uslovima, jer je tokom noći u Bejrutu padala jaka kiša.
5. Šta najnoviji razvoj događaja znači za narod Libana? Da li se ponavlja ono što se već dešava u palestinskom Pojasu Gaze – da izraelska vojska gađa terorističku miliciju i tako istovremeno pogađa mnoge civile?
To je izuzetno teško proceniti. Izraelska vojska preduzima prilično ciljanu akciju protiv Hezbolaha, ali pogođeni su i civili. Podaci libanske vlade ne daju tačne informacije o tome koliko takvih slučajeva ima. S povećanjem intenziteta napada, to bi moglo da bude još manje poznato.


Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima


Hiljade objavljenih dokumenata još uvek ne daju jasnu sliku o tome ko je bio saučesnik para Epstin–Maksvel u zlostavljanju koje je trajalo više od dve decenije, a ko sa tim zlodelima nema direktne veze. I bez neobjavljenih tri miliona dokumenata, jasnije je koliko su sve američke administracije i druge institucije doprinele nekažnjivosti koju je par zasigurno uživao


Kao prvi predsednik SAD, Vašington se našao u situaciji da sve što bude uradio i prakse koje bude uveo postanu presedani koje će njegovi naslednici nastaviti. Jedna od njih je princip o (samo)ograničavanju vlasti – sa položaja i funkcija treba otići onda kad još imate priliku da vladate, a smena vlasti treba da bude izvedena na miran način


Feljton o jednoj pesmi od 106 reči koja je pre šest decenija najavila današnju epidemiju usamljenosti, o samoći u ritmu lake muzike, o biznisu usamljenosti, o klasnom jazu usamljenika, beskućnicima i usamljenicima, o posesivnom individualizmu, o ekonomiji usamljenosti, o “neameričkoj samoći” i krizi muškog prijateljstva, o umreženim zumerima samotnjacima, o staračkoj čamotinji, o američkim samcima, o 40 odsto ruskih jednočlanih domaćinstava i o dva odsto ljudi bez igde ikoga u staračkoj samotinji u Srbiji, o netačnom imenu svakodnevne jadikovke


Dve osobe u pritvoru u Skoplju pošto su osumnjičene da su povezane sa zaplenom pet tona marihuane u Srbiji
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve