
Migracije
Da li je zapadnobalkanska ruta postala manje popularna za ilegalne migracije?
Najveće smanjenje broja ilegalnih prelazaka spoljnih granica EU je sa 53 odsto zabeleženo na ruti preko država Zapadnog Balkana, saopštio je Fronteks
Valerij Zalužnji, bivši načelnik ukrajinskog Generalštaba, aminovao je napad na rusko-nemački gasovog, piše Špigel. Da li će nemačko tužilaštvo konačno doći do nekog od osumnjičenih?
Operacija miniranja gasovoda Severni tok, žile-kucavice koja je povezivala Rusiju i Nemačku, izvedena je uz odobrenje bivšeg ukrajinskog načelnika Generalštaba Valerija Zalužnjog.
To javlja ugledni hamburški nedeljnik Špigel, na osnovu svojih istraživanja.
Kako pišu, akcija miniranja cevovoda Severnog toka 1 i 2 u septembru 2022. godine plaćena je 300.000 dolara iz privatnog džepa, ali je plan na kraju aminovao Zalužnji.
Nasuprot tome, piše Špigel, predsednik Volodimir Zelenski nije bio informisan o akciji koja će odseći Nemačku od ruskog gasa.
Svi sve negiraju
Zalužnji, koji je pre nekog vremena smenjen zbog navodnog sukoba sa Zelenskim, dobio je „utešno“ mesto ambasadora u Velikoj Britaniji. Sa te pozicije, on je ranije rekao Vol strit žurnalu da ništa nije znao o akciji miniranja gasovoda.
Prema pisanju Špigela, ekipa diverzanata sastojala se od ukrajinskih ronilaca, većinom civila. Komandovao je bivši obaveštajac Roman Červinski, koji to sve negira.
Eksplozije su u septembru 2022, sedam meseci nakon pokretanja ruske invazije na Ukrajinu, odjeknule kod danskog ostrva Bornholm u Baltičkom moru.
Rusija je već prethodno bila smanjila dotok gasa kroz Severni tok, ali od tada je gasovod ruiniran i ispunjen slanom morskom vodom. Nemačka se okrenula nabavci energenata sa drugih strana, što je u toj zemlji bilo motor velikih poskupljenja.
Uprkos tome, Vlada Olafa Šolca dugo je oklevala da uopšte pominje havariju na Severnom toku i spada među najjače podržavaoce Ukrajine novcem i oružjem.
Šolc okreće drugi list?
Tek sredinom avgusta ove godine je nemačko tužilaštvo raspisalo poternicu za jednim Ukrajincem koji je navodno bio deo ronilačkog tima koji je izveo diverziju.
No, taj se navodno iz Poljske – odakle je ekipa krenula u diverziju – već vratio u Ukrajinu i onde nije dostupan nemačkim vlastima. Tužilaštvo sve ove informacije nije htelo da komentariše.
Šolc, koji vodi najmanje popularnu Vladu u istoriji, nedavno je prvi put sabotažu na gasovodu nazvao „terorističkim činom“.
„Zahtevamo od bezbednosnih službi i tužilaštva da vode istragu bez poštede po bilo koga. Ništa se ovde neće zataškavati“, rekao je Šolc. I dodao je da hoće da se diverzantima sudi u Nemačkoj.
Mnogi posmatrači veruju da je i Šolcu dosta rata u Ukrajini i tako tumače njegove nedavne inicijative za pregovorima Moskve i Kijeva.
On takođe i dalje odbija da Ukrajinu naoruža raketama dometa petsto kilometara, iz straha da mogu biti korišćene za udare na rusku teritoriju.
Najveće smanjenje broja ilegalnih prelazaka spoljnih granica EU je sa 53 odsto zabeleženo na ruti preko država Zapadnog Balkana, saopštio je Fronteks
Na grčkom ostrvu Tasos izbio je veliki požar u oblasti Glikadi, blizu Limenasa. Srpski turisti su u panici požurili da pobegnu sa ostrva
Uvođenjem vanrednog stanja i policijskog časa, upotrebom vojske, te naposljetku i hapšenjima, demonstranti su u Čileu proganjani i kažnjavani. Uvođeni su dekreti kojima je rektore univerziteta postavljala vojska, dok su kampusi nacionalizovani ili privatizovani. Tek 1987. godine, pri kraju Pinočeove diktature, studentima je pošlo za rukom da kroz novu seriju protesta primoraju režim na ustupke i vrate kakvu-takvu, ograničenu autonomiju
Pošto u Americi novac ima veću vrednost nego u drugim delovima sveta, raspodela budžeta nije samo stvar funkcionisanja države već pitanje prioriteta onih koji su na vlasti. Bogati će imati više, siromašni još manje, a svi zajedno biti zaduženiji nego pre
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija izvela 741 napad dronom, nazvavši to „porukom" kojom Kremlj odbacuje mirovne napore. On je istakao da kupci ruske nafte direktno finansiraju rat i pozvao na dodatne međunarodne sankcije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve