img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Otvaranje tajnih dosijea u Hrvatskoj

Sklapanje tragičnog mozaika

16. maj 2002, 10:48 Miloš Vasić
Copied

Nedavno objavljeni delovi stenograma sa sednica VONS-a (Vijeće za obranu i nacionalnu sigurnost) dopunili su već poznatu sliku zavere Beograda i Zagreba za uzajamnu razmenu stanovništva. Planirajući etničko čišćenje i preseljenja, Tuđman i njegova ekipa manje su se brinuli za to šta će reći Beograd, jer su sa Miloševićem bili u dogovoru, a mnogo više za to kako bi međunarodna zajednica mogla da reaguje

NASILNO PRESAĐIVANJE: Srpske izbeglice iz Krajine

„Nitko iz međunarodne zajednice neće prihvatiti da mi ne damo svojim građanima živjeti gdje oni hoće… Preseljenje nije moguće staviti na papir, ali se u tome interesi Srba i nas poklapaju.“ Ovu pragmatičnu i optimističku izjavu dao je krajem avgusta 1995 – dakle posle operacije Oluja – pokojni Gojko Šušak, tadašnji hrvatski ministar odbrane, na sednici VONS-a, Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost, Tuđmanovog veoma značajnog i uticajnog savetodavnog tela. VONS se bavio egzegezom, prorađivanjem, Tuđmanovih raznoraznih „geopolitičkih“ i istorijskih ideja i fiksacija, u koje svakako spada i ideja o „humanoj razmeni stanovništva“. Tu je ideju Tuđman iskreno delio s Dobricom Ćosićem, ali i s Miloševićem i njegovim najbližim saradnicima, o čemu svedoče kako Borisav Jović tako i Stipe Mesić, između ostalih.

KAKO JE NASTAJALA POLITIKA: Danas je manje-više poznato sve o posledicama te politike, ali manje o tome kako je ona nastajala i šta sve – na svu sreću! – nije uspela da ostvari. Tuđman je, na primer, skoro sve kosovske Janjevce, njih nekoliko hiljada, postepeno iselio s Kosova, bez ikakvih smetnji od strane Miloševićeve vlasti. Janjevci su naseljeni prvo u Voćinu, u Zapadnoj Slavoniji, a posle operacije Oluja i u Kistanjama kod Knina, mestima ranije gotovo sasvim srpskim. U poslednje vreme Janjevci – ali i Hrvati iz Bosne, takođe „planski“ naseljavani u bivše srpske krajeve i kuće – počinju masovno da emigriraju u treće zemlje…

Nikakvo čudo: ti su ljudi bili zavedeni obećanjima HDZ-a i Crkve, nasilno presađeni na tuđu zemlju (katastarski, ali i geografski), na koju nisu navikli, da bi se na kraju suočili s pritiskom međunarodne zajednice za povratak izbeglica u Hrvatsku, na njihovu imovinu. Slična podvala izvedena je i preko leđa bosanskih Hrvata, namamljenih da se nasele u „vekovnom hrvatskom gradu“ Drvaru, pa ih sada uredno deložiraju vlasti Federacije BiH; hrvatski mediji sada na sav glas govore o „progonima“, ne pominjući, naravno, odakle ti jadni ljudi u tuđim kućama.

Po stenogramima sa sednica VONS-a iz 1995. godine, čiji su delovi prošle nedelje dostavljeni poznatoj zagrebačkoj novinarki Jeleni Lovrić, politika preseljavanja na veliko bila je na VONS-u redovna tema. Početkom 1995, na primer, konstatuje se da su Janjevci naseljeni u Voćin „kako bi se promijenila etnička slika tog područja“. U junu iste godine, VONS raspravlja o „lošoj demografskoj situaciji i potrebi da se sačuvaju ljudi u prostorima od strateškog značaja“, a Ivica Kostović, šef Ureda Predsjednika, „kao prioritet ističe i potrebu naseljavanja Istre bosanskim Hrvatima“. Veli tako Kostović da za „naseljavanje srednje Istre nisu potrebna sredstva jer Hrvata iz Bosne ima dovoljno“. Podsećajući da je VONS „više puta o tome donio odgovarajuće zaključke“, Kostović upozorava da je „taj kvalitetni potez potrebno delikatno izvesti“.

UBRZANJE: Posle operacije Oluja stvari se na tom planu ubrzavaju: zjape ogromni opusteli krajevi od Benkovca do Dvora na Uni… Franjo Tuđman, zabrinut zbog međunarodne zajednice, kaže kako „sa Srbima moramo biti veoma fleksibilni“; predlaže da se Srbima „među nama budi rečeno“ (tj. među Srbima i Hrvatima) ponudi zamena sa Hrvatima iz Vojvodine i Srbije i dodaje: „ali to ne smijemo napisati“. Zanimljivo je da u tom trenutku niko u VONS-u nije svestan da je deo vojvođanskih Hrvata pod pritiskom već otišao u Hrvatsku (oko 20.000), a da Hrvata u Srbiji ima veoma malo. Tu nastaje debata: Ivan Milas, čuvar državnog pečata (do danas nije poznato šta je to taj bivši bečki krčmar „čuvao“: državni pečat, naime, ne postoji), predlaže da se Srbiji „razmjena otvoreno ponudi, jer se opcija uvijek vršila nakon ratova“. Tuđman je oprezniji: „Bolje da ne kompliciramo život ni sebi ni njima.“ Milas (poznat po izjavi da ne vidi zašto je pamet važna, pošto „kilo mozga košta dvije marke“) kaže da će „Srbi pristati, potrebna im je koncentracija u Vojvodini gdje etnički ne stoje baš najbolje“, ali se slaže da to treba s Beogradom dogovoriti bez međunarodne zajednice. Nikica Valentić, premijer, uveren je da će „većina Srba otići, ne bojim se da će ih puno ostati“, ali sugeriše da to treba „odigrati rafinirano, na dugu loptu“. Mate Granić, ministar spoljnih poslova, ima, kako kaže Jelena Lovrić, „rješenje kako pred svijetom ostati čist, a istodobno ostvariti zacrtane ciljeve“: „Diplomatski se može reći da svatko može izabrati opciju, a već je time sve rečeno“; i on predlaže direktne razgovore s Beogradom.

E, tu se prelazi na konkretne oblike pomoći Miloševiću u tom kontekstu. VONS se jednoglasno slaže da „Miloševiću treba olakšati situaciju“: Ivić Pašalić, tadašnji savetnik Franje Tuđmana za unutrašnju politiku, kaže da „pomoć Miloševiću ne treba uvjetovati rješenjem Bosne“; Tuđman odgovara: „Pusti Bosnu! U Bosni si vojnički.“ VONS se slaže da treba podržati ukidanje sankcija Miloševiću: „To je i nama u interesu.“

POPIS – BEZ REZULTATA: Da se ne bi gubilo vreme – jer se iz Beograda ne očekuju smetnje – Saboru se po hitnom postupku predlaže zakon o praktičnoj konfiskaciji srpske imovine u Hrvatskoj: Jure Radić, tadašnji ministar za obnovu i izgradnju (i za etničko čišćenje), referiše VONS da će hrvatska država preuzeti više desetina hiljada kompletnih imanja, kuća, stanova i vikendica Srba. „Vlada će“, veli taj bivši ministrant i neuspeli arhitekta, „stvoriti strategiju kako u te objekte, vjerojatno u ovom trenutku zbog međunarodnog prava uz privremena rješenja, ali privremena koja će silom prilika i tijekom vremena postati trajna, dovoditi naše ljude, one iz Bosne i Hercegovine, ali – nadam se – i one iz Australije“.

Ostalo je pitanje – šta s preostalim Srbima? Franjo Tuđman krajem 1995. traži da se obavi popis nacionalnih manjina; Ivan Milas sugeriše da bi bolji izraz bio „utvrđivanje broja“; popis, kao, loše zvuči… Tuđman se slaže s formulacijom, a neko dobacuje: „Radi zaštite njihovih prava“, što izaziva opšti smeh. Nikica Valentić se ipak pita: „Je li politički oportuno da se utvrdi kako imamo tri posto Srba u ovom trenutku? Takav podatak asocirao bi na etničko čišćenje.“

Popis, ili „utvrđivanje broja“, ipak nije napravljen; sačekao se redovni termin za popis stanovništva, 1. april 2001. Do dana današnjeg nisu objavljeni rezultati tog popisa, čak ni najopštiji; izgleda da je Valentić bio u pravu…

Vreme se nije gubilo ni sa ostvarivanjem teritorijalnih pretenzija prema Bosni: krajem 1995. VONS raspravlja i o gradnji autoputa Zagreb–Split–Mostar, a preko Bihaća, Drvara, Bosanskog Grahova i Livna. Miroslav Tuđman, sin i šef svih tajnih službi, obrazlaže taj projekt: „Prioritet su homogenizacija teritorija i uključivanje Federacije BiH u hrvatski korpus.“ Tata se slaže: „Strateški gledano, moramo i prometnicama osigurati uključivanje Federacije u Hrvatsku. Moramo računati da će čitava Federacija biti vezana za Hrvatsku: gospodarski, prometno, pa i politički.“ I tako dalje.

Ovi odlomci stenograma sa sednica VONS-a samo su još jedna ilustracija onoga što smo ionako znali ili slutili: da nas neko raznobojnim olovkama zaokružuje i preseljava, to jest deportuje na način sasvim staljinistički, na generalštabnim kartama razmere 1:500.000, rasprostrtim po prašnjavim pisaćim stolovima istoričara amatera, prozaista diletanata i novopečenih „geopolitičara“, dojučerašnjih em-pe-vejaca iz JNA. Da su Šušak i Tuđman poživeli do danas, Hag bi bio još zanimljivije mesto.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Papa Lav XIV

Katoličanstvo

07.septembar 2025. M. L. J.

Vatikan proglašava svetim „Božijeg influensera“

Papa Lav XIV u nedelju, 7. septembra, na Trgu svetog Petra u Vatikanu svečano proglašava svetim Karla Akutisa, italijanskog dečaka koji je 2006. preminuo od leukemije sa 15 godina

Grčka

05.septembar 2025. Kaki Bali / DW

Grčka se „čisti“ od ilegalnih migranata: Deportacija ili zatvor

Prvi zakon o kojem se raspravljalo i koji je usvojen u grčkom parlamentu nakon letnje pauze bio je o ilegalnoj imigraciji. Novim zakonom rigoroznije će se sankcionisati ilegalni boravak migranata u toj zemlji

Zemljotres u Avganistanu

Hronika

04.septembar 2025. M.S.

Ponovni zemljotres u Avganistanu: Stradalo najmanje 2200 ljudi

U četvrtak (4. septembar) zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale ponovo je pogodio Avganistan. Stradalo je najmanje 2200 ljudi, a povređeno je oko 3640

Portugal

04.septembar 2025. I.M. / T.S.

Portugal: 16 poginulih zbog nesreće u Lisabonu, tužilaštvo pokrenulo istragu

Najmanje 16 osoba je izgubilo život, a 21 je povređeno kada je popularna lisabonska uspinjača Glorija iskliznula iz šina i udarila u zgradu. Tužilaštvo je pokrenulo istragu o uzroku nesreće, a portugalske vlasti privremeno su obustavile rad i preostale tri uspinjače radi bezbednosnih provera

Skandalozna odluka vlasti američke države

04.septembar 2025. I.M.

Florida ukida obavezno vakcinisanje, stručnjaci upozoravaju na posledice

Guverner Ron DeSantis i državni sanitarni inspektor Džozef Ladapo najavili su ukidanje svih obaveznih vakcina na Floridi. Lekari upozoravaju da bi to moglo dovesti do povratka bolesti poput malih boginja i dečje paralize

Komentar

Komentar

Usamljenost vođe

A da šta smo drugo očekivali dame i gospodo, građanke i građani? Da će predsednik svih građana po povratku s onog bala vampira u Kini da shvati kako je budućnost ove zemlje u poštovanju zakona, demokratskim procedurama i republikanskoj podeli vlasti, obrazovanju i uzdizanju kulture?

Ivan Milenković

Komentar

Satanski smeh Aleksandra Vučića

Aleksandar Vučić odaje utisak duboko frustriranog čoveka koji uživa u patnji drugih. Njegov kez ujedno je i njegov stav prema Novom Sadu, njegovim žiteljima i, posebno, šesnaestero mrtvih u padu nadstrešnice

Filip Švarm

Pregled nedelje

Čujemo se Novi Sade, odlično se čujemo

U Novom Sadu, u Zaječaru, u Novom Pazaru, u svakoj školi u kojoj se sprovode staljinističke čistke i na svakom mestu gde vladaju nepravda, laž i strah dok pada pomrčina ukidanja ustavno-pravnog poretka, građani Srbije i te kako čuju jedni druge

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure