Šefica ruskog državnog kanala RT Margarita Simonjan bila je objavila u petak audio snimak na kome nemački vazduhoplovni oficiri kritikuju kancelara Šolca, razgovaraju o tehničkim mogućnostima krstareće rakete "taurus" – i da li bi bila pogodna da uništi Krimski most. Ministarstvo odbrane u Berlinu je potvrdilo da su oficiri po svemu sudeći zaista prisluškivani
Ruski propagandni kanali su u petak popodne emitovali snimak razgovora za koji se navodi da je od 19. februara. Mnogo toga ukazuje na to da je snimak autentičan, preneli su nemački mediji – a u međuvremenu je Ministarstvo odbrane Nemačke saopštilo da polazi od toga da jeste prisluškivan jedan razgovor vazduhoplovnih oficira bundesvera.
„Naša je procena da jeste prisluškivan jedan razgovor u oblasti vazduhoplovstva. Da li su snimak i pisana varijanta ovog razgovora, koji kruže internetom, bili podvrgnuti nekim promenama, u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću da kažemo“, izjavila je u subotu jedna porparolka Ministarstva nemačkoj agenciji DPA, te da je „Savezna kancelarija za vojnu kontraobaveštajnu službu (BAMAD) pokrenula sve neophodne mere“.
Foto: South Korea Defense Ministry via APHoće li je Nemačka konačno isporučiti Ukrajini: Raketa srednjeg dometa „taurus“ / Foto: South Korea Defense Ministary via AP
Šefica ruskog državnog kanala RT, koji je zabranjen u Evropskoj uniji, Margarita Simonjan bila je objavila u petak audio snimak približno tridesetominutnog razgovora koji je najverovatije zaista presretnut. Na snimku se čuje kako četiri oficira Bundesvera razgovaraju o tehničkim mogućnostima krstareće rakete Taurus. Simonjan nije rekla kako je došla do tog snimka, prenosi Dojče vele (DW).
Slučaj je veoma briznatan: ruski mediji su preneli ovaj snimak na kojem se čuje i diskusija o pitanju – da li su nemačke krstarće rakete tehnički sposobne da unište most koji je podigla Rusija ka poluostrvu Krim, piše DW.
Insajderi Bundesvera smatraju da je snimak autentičan
Kancelar Olaf Šolc je početkom sedmice bio izneo detaljne razloge zašto odbija isporuke nemačkih krstarećih raketa „Taurus“: njihova potreba u Ukrajini zahtevala bi učešće nemačkih vojnika kada se radi programiranju ciljeva odnosno meta, rekao je on. Šolc se plaši da bi Nemačka tako mogla indirektno da bude uvučena u rat.
Foto: Moritz Frankenberg/dpa via APKancelar Olaš Šolc ispred tenka „leopard 2“ / Foto: Moritz Frankenberg/dpa via AP
Tom priliko mu je izletelo, pisalo je „Vreme“, kako upravo to već rade Francuzi i Englezi, zbog čega je bio izložen oštrim kritikama iz Londona i samog Berlina da „odaje tajne NATO partnera“.
„Pošto niko zaista ne zna zašto kancelar ovo blokira, prirodno se pojavljuju najbizarnije glasine“, citira ZDF inspektora vazduhoplovstva generala Inga Gerharca, koji se očigledno čuje na snimku. On je tom prilikom izrazio svoju frustraciju što mora da ispravlja ono što smatra pogrešnim informacijama o nemačkim krstarećim raketama.
Eksplozivno je, takođe, što se na objavljenom snimku očigledno navodi da Britanci u Ukrajinoi imaju „svoje ljude na licu mesta“ u vezi sa upotrebom njihovih krstarećih raketa Storm-Shadow, što potvrđuje ono što je ranije rekao Šolc.
Insajderi Bundesvera rekli su ZDF-u da veruju da je snimak autentičan.
Reakcije nemačkih političara
Sve ovo je izazivalo zabrinutost među nemačkim poslanicima. „Ako se ova priča pokaže kao tačna, sledi veoma problematičan proces“, rekao je predsednik odbora za parlamentarnu kontrolu Bundestaga Konstantin fon Noc novinarima „Redakcijske mreže Nemačka“.
„Postavlja se pitanje da li se radi o jednom slučaju ili „o strukturalnom bezbednosnom problemu“ dodao je političar Zelenih. „Očekujem da pozadina svega budu odmah razjašnjena.
„Sigurno su prisluškivani i drugi razgovori i možda će ih pusiti kasnije, kad to bude odgovaralo Rusiji“, upozorio je političar CDU zadužen za odbrambenu politiku Roderih Kizeveter na ZDF-u. Treba poći od toga „da je Rusija u ovom trenutku pustila u javnost ovaj razgovor sa određenom namerom. To može biti samo da se spreči isporuka ‘Taurusa’ iz Nemačke.“
Ovo je tek početak
„Događaji poslednjih dana još jednom pokazuju da Vladimir Putin pre svega u Nemačkoj pokušava da dezinformacijama, destabilizacijom i špijuniranjem vrši masibni negativni uticaj na naše društvo“, izjavila je „Špigelu“ zamenica frakcije Zelenih u Saveznom parlamentu Agnješka Bruger.
„To će u ovoj godini važnih izbora još više uzeti maha, moramo za to mnogo bolje da se pripremimo u politici, medijima i društvu. Mi kao društvo moramo da postanemo otporniji, robusniji i spremniji na odbranu“.
Rusija traži odgovore od nemačke vlade
Reagujući na izveštaje i sadržaj sa snimka, Ministarstvo spoljnih poslova Rusije zatražilo je objašnjenje od nemačke Savezne vlade.
„Pokušaji da se izbegnu odgovori će se smatrati priznanjem krivice“, napisala je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije, Marija Zaharova, na svom Telegram kanalu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nakon više od šest nedelja zastoja i političkih prepucavanja, predsednik SAD Donald Tramp potpisao je zakon kojim se obnavlja rad američke vlade. Demokratska i republikanska strana i dalje se međusobno optužuju za posledice koje je blokada izazvala
Demokratski socijalista na čelu kapitalističkog Njujorka
Mada je teško naći dva suprotstavljenija politička koncepta, Trampova i Mamdanijeva vizija Amerike delom su kompatibilne. Gde se završava predsednikova mantra o izdajničkim elitama, kreće gradonačelnikova briga o običnim ljudima; ono što predsednik naziva Mamdanijevim “komunizmom” počinje tačno tamo gde, po gradonačelniku, prestaje Trampov projekat “rasne dominacije” upakovan u “ekonomski populizam”
Dok se na Zapadu spekuliše o “nestalim generalima”, u Pekingu se zapravo odvija redefinisanje uloge partijskog nadzora i načina kontrole nad vojskom. Ne radi se samo o čistki, već o postepenom procesu prenošenja kontrolnih mehanizama sa ljudi na algoritme. Veštačka inteligencija postaje ključni filter lojalnosti i među vojnim i među civilnim rukovodiocima
Modernizacijom identiteta ATP nastoji da se približi mlađoj publici i očuva duh profesionalnog tenisa, ali izaziva kritike da minimalistički pristup vodi gubitku prepoznatljivosti brenda
Bivši predsednik Francuske Nikola Sarkozi pušten je na slobodu nakon tri nedelje provedene u zatvoru. Apelacioni sud u Parizu prihvatio je njegov zahtev i odredio mu meru sudskog nadzora
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!